Naslov
Kardiovaskularno zdravlje – izazovi sustava preventivne zdravstvene zaštite predškolske djece
(Cardiovascular health - challenges of the system of preventive health care for preschool children)

Autori
Herceg-Čavrak, V

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, kratko priopćenje, stručni

Izvornik
Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa Akademije medicnskih znanosti Hrvatske ; KARDIOVASKULARNO ZDRAVLJE Preventivna aktivnost - karike koje nedostaju / - Zagreb : Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 2010, 12-13

Skup
KARDIOVASKULARNO ZDRAVLJE Preventivna aktivnost - karike koje nedostaju

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 03.12.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Kardiovaskularno zdravlje ; preventivne zdravstvena zaštita ; predškolska djeca
(Cardiovascular health ; preventive health care ; preschool children)

Sažetak
Premda se kardiovaskularne bolesti (KVB) manifestiraju uglavnom u odrasloj dobi , danas znamo da proces ateroskleroze počinje već u djetinjstvu. U većine djece intenzitet aterosklerotskih promjena na krvnim žilama je malen i moguće je preventivnim mjerama usporiti njihovo napredovanje. Međutim, u neke djece taj će proces biti ubrzan zbog prisustva rizičnih faktora ili bolesti koje pogoduju nastanku preranih kardiovaskularnih bolesti u odrasloj dobi. Modifikacijom rizičnih faktora u djetinjstvu moguće je smanjiti nastanak preuranjenih kardiovaskularnih bolesti u odrasloj dobi. Slijedom navedenog, preventiva kardiovaskularnih bolesti mora početi u djetinjstvu a timovi primarne zdravstvene zaštite (pedijatri , liječnici obiteljske i školske medicine i medicinske sestre) su ključni čimbenici na koje se taj proces oslanja. Međutim, da bi preventiva bila uspješna mora postojati interes i potpora šire društvene zajednice. Primarna prevencija kardiovaskularnih bolesti koje počinju u djetinjstvu uključuje : 1.usvajanje zdravijeg načina života djece usmjerenog ka poboljšanju kardiovaskularnog zdravlja u budućnosti i 2.smanjenje već prisutnih, ali promjenjivih rizika u djece. Usvajanjem zdravog načina života u djetinjstvu moguće je izbjeći nastanak nekih rizika ili smanjiti njihov utjecaj na KVB. Svrha individualno usmjerenih preventivnih aktivnosti je pronalaženje i liječenje djece koja su u grupi rizičnih za nastanak KVB. Obje ove strategije se nadopunjuju. Rizični faktori za nastanak KVB u odrasloj dobi koji su vezani za fetalni i perinatalni period su niska porođajna težina i nedonošenost. Utvrđena je povezanost između djece niske porođajne težine ( intrauterini zastoj rasta , posljedično oštećenje strukture i funkcije organa) i veće učestalosti KVB u odrasloj dobi. U zadnja dva desetljeća broj debele djece je porastao dva do četiri puta, te je sada 20 % djece prekomjerne tjelesne težine. 30% debele djece ima metabolički sindrom, 30% ih ima povišen krvni tlak, 2-7 puta češće imaju aterogeni lipidni profil. Debljina u djetinjstvu je udružena s povećanim rizikom za debljinu, hipertenziju, hiperlipidemiju i dijabetes tip II u odrasloj dobi. Povišen krvni tlak ima 4 do 10% djece i adolescenata i sve je češće esencijalne prirode, osobito u adolescentnoj dobi. Djeca s povišenim krvnim tlakom u djetinjstvu imaju značajan rizik za hipertenziju u odrasloj dobi. Oko 30- 40% djece s povišenim krvnim tlakom ima hipertrofiju lijeve klijetke. Postavljanje dijagnoze hipertenzije u djece i adolescenata identificira dijete sa povećanim rizikom za nastanak preuranjenih KVB u odrasloj dobi te zahtjeva specifični postupak. Rutinsko mjerenje krvnog tlaka obavezno je u djece od navršene treće godine života , a u rizične djece i ranije. Povezanost aterogenog lipidnog profila i preuranjenog nastanka KVB seže u djetinjstvo, a postoji korelacija između vrijednosti kolesterola u djetinjstvu sa vrijednostima u odrasloj dobi. Populacijska strategija preporučuje smanjenje kolesterola u krvi modifikacijom dječje prehrane u smislu smanjenog unosa zasićenih masnoća &lt ; 10% kalorijskog unosa u sve djece starije od 2 godine (odnosno 5 godina), uz udio masti od 30% kalorijskog unosa dnevno te unos &lt ; 300 mg kolesterola dnevno. Vrlo je važno identificirati djecu iz rizičnih obitelji (preuranjene KVB , obiteljska anamneza hiperkolesterolemije) i poduzeti odgovarajuću dijagnostiku i liječenje. Pušenje je također poznati rizični čimbenik za KVB . Pušenje majke u trudnoći povezano je uz nedonošenost, nižu porođajnu težinu. Pasivno pušenje u djetinjstvu i kasnije pušenje u adolescentnoj dobi vezano je za preuranjenu pojavu KVB. Obziorm da zdravstvena zaštita djece obuhvaća djecu od rođenja do 18 godine, vrlo razičitog nivoa somatske, intelektualne i socijalne zrelosti pristup prevenciji kardiovaskularnih bolesti se mora razlikovati u ovisnosti o dobi djeteta. U novorođenačkoj i dojenačkoj dobi važno je pažnju usmjeriti na obiteljsku anamnezu (obzriom na prerane kardiovaskularne bolesti i hiperkolesterolemiju) te edukaciju roditelja o zdravom načinu života, štetnosti pušenja i koristi dojenja uz praćenje rasta i razvoja djeteta . U dobi od 2 do 6 godine života potrebna je revizija obiteljske anamneze i rizika , mjerenje krvnog tlaka, lipidogram u djece iz rizičnih obitelji, praćenje rasta i razvoja uz detaljne upute o prehrani i poticanje tjelesne aktivnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA