Pregled bibliografske jedinice broj: 1181767
Vjerske škole u sustavu proračunskog financiranja Republike Hrvatske
Vjerske škole u sustavu proračunskog financiranja Republike Hrvatske // Ekonomski pregled : mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista Zagreb, 73 (2022), 1; 2-25 doi:10.32910/ep.73.1.1 (recenziran, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1181767 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vjerske škole u sustavu proračunskog financiranja
Republike Hrvatske
(Public funding of religious schools: case of Croatia)
Autori
Bratić, Vjekoslav
Izvornik
Ekonomski pregled : mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista Zagreb (0424-7558) 73
(2022), 1;
2-25
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
vjerske škole ; javno financiranje ; državni proračun ; EU ; Hrvatska
(religious schools ; public funding ; state budget ; EU ; Croatia)
Sažetak
U obrazovnim sustavima europskih zemalja – osim javnih – već duže vrijeme sudjeluju i škole čiji su osnivači vjerske zajednice (ili vjerske škole). Iako su u većini slučajeva i javno (su)financirane, obujam (su)financiranja uvelike se razlikuje među zemljama. Kako se najčešće financiraju kombinacijom javnih i privatnih izvora, neki ih autori neutralnije dijele na vladine i nevladine, ovisno o tome tko im je vlasnik i upravitelj te tko ih pretežito financira. Osnovni cilj rada je deskriptivnom metodom objasniti načine (javnog) financiranja vjerskih škola u Europi, te na primjeru Hrvatske prikazati i komparativno usporediti financiranje sredstvima državnog proračuna škola čiji su osnivači različite vjerske zajednice. U Hrvatskoj je najveći broj vjerskih škola čiji su osnivači javno pravne osobe Katoličke crkve u Hrvatskoj (u pravilu je riječ o biskupijama), te su, razumljivo s obzirom na brojnost (23), za njih izdvojena nominalno i najveća sredstva. No, analiza je pokazala i kako su – u odnosu na katoličke obrazovne institucije – jedna osnovna i četiri srednje škole čiji su osnivači druge vjerske zajednice u prosjeku zapošljavale nešto više djelatnika, imale manji broj učenika, ali im je iz državnog proračuna isplaćeno u prosjeku više novaca, po učeniku i po zaposlenom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija, Politologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus
- EconLit