Naslov
POVEZANOST POKAZATELJA KARDIOVASKULARNOG RIZIKA S NUTRITIVNIM STATUSOM U HIPERTONIČARA S KRONIČNOM BUBREŽNOM BOLEŠĆU
(THE CORRELATION BETWEEN CARDIOVASCULAR RISK AND NUTRITIONAL STATUS IN PATIENTS WITH HYPERTENSION AND CHRONIC KIDNEY DISEASE)

Autori
Raos, Hrvoje

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet Split

Mjesto
Split

Datum
22.07

Godina
2020

Stranica
62

Mentor
Radić, Josipa

Ključne riječi
Kronična bubrežna insuficijencija, Hipertenzija, Nutritivni status
(Chronic renal failure, Hypertension, Nutritional status)

Sažetak
Uvod: Bolesnici s kroničnom bubrežnom bolesti (KBB) imaju visoku učestalost arterijske hipertenzije (AH) te visok kardiovaskularni rizik koji se povećava s progresijom KBB. Poremećaji nutritivnog statusa česti su u bolesnika s KBB i predstavljaju netradicionalni čimbenik kardiovaskularnog rizika. Cilj navedenoga istraživanja bio je istražiti povezanost čimbenika kardiovaskularnog rizika (AH, prekomjerne tjelesne težine, albuminurije, lipidograma) s nutritivnim statusom (antropometrijskim parametrima i sastavom tijela) bolesnika s KBB i AH. Nadalje, cilj je bio i istražiti učestalost rezistentne arterijske hipertenzije (RAH) te prekomjerne tjelesne težine i pretilosti među ovom populacijom bolesnika, te istražiti postoje li razlike u ispitivanim parametrima kardiovaskularnog rizika i nutritivnog statusa s obzirom na spol, indeks tjelesne mase (ITM) i postojanja RAH. Također, cilj je bio istražiti i povezanost albuminurije s parametrima nutritivnog statusa. Materijali i metode: U istraživanje su uključena 32 ispitanika s KBB i AH, medijan dobi 67, 5 (IQR=19), 19 (59, 38%) muškaraca i 13 (40, 62%) žena. Glavne mjere ishoda za svakog ispitanika u istraživanju bile su ITM, omjer struk/visina (WHtR), postotak masnog tkiva izmjeren kaliperom, razina glomerularne filtracija (GF), vrijednosti centralnog sistoličkog (CSKT) i dijastoličkog krvnog tlaka (CDKT), perifernog sistoličkog (PSKT) i dijastoličkog krvnog tlaka (PDKT), srednjeg arterijskog tlaka (MAP) te pulsnog tlaka (PP) za centralni (CMAP, CPP) i periferni krvni tlak (PMAP, PPP), količina mišićnog i masnog tkiva izražena u postotcima i kilogramima, količina visceralnog masnog tkiva i masa bezmasnog tkiva izražene u kilogramima te skeletna mišićna masa izražena u kilogramima i postotcima. Svim ispitanicima određene su i vrijednosti: ureje, kalcija, glukoze, triglicerida, kolesterola – ukupnog, LDL (engl. low-density lipoprotein) kolesterola, albumina, hemoglobina, kreatinina, urata te razina albuminurije. Za mjerenja arterijskog tlaka u ovoj studiji korišten je uređaj „Agedio B900“, koji na neinvazivan način mjeri centralni i periferni arterijski tlak, a za procjenu sastava tijela koristilo se Tanita MC780 Multi Frequency segmentni analizator sastav tijela. Rezultati: Rezultati ukazuju kako su muškarci imali statistički značajno više vrijednosti albuminurije (P= 0, 016), mase bezmasnog tkiva (P=0, 001), mišićne mase (P=0, 001), skeletne mišićne mase izražene u kilogramima i postotcima (P=<0, 001). Također, muškarci su imali statistički značajno niže vrijednosti triglicerida (P=0.046), manje masnog tkiva izraženog u postotcima (P<0, 001) i kilogramima (P=0, 001) u odnosu na žene. Statistički značajne razlike u vrijednostima arterijskog tlaka nisu nađene između muškaraca i žena. Rezultati ukazuju kako je normalnu tjelesnu masu (ITM < 25 kg/m2) imalo 37, 04% ispitanika. Oni ispitanici koji su imali ITM < 25 kg/m2 imali su statistički značajno manji opseg nadlaktice (P=0, 009), opseg struka (P=0, 004), WHtR (P=<0, 001), količinu masnog tkiva izraženog u postotcima (P<0, 001) i kilogramima (P<0, 001), manje visceralnog masnog tkiva (P=0, 008), PPP (P=0, 014) i CPP (P=0, 032) u odnosu na one ispitanike sa ITM ≥ 25 kg/m2. Nadalje, ispitanici koji su imali normalnu tjelesnu masu (ITM < 25 kg/m2) imali su statistički značajno veći postotak mišićne mase (P=0, 005). Rezultati ukazuju na statistički značajnu povezanost albuminurije sa masom bezmasnog tkiva (P=0.004), mišićnom masom izraženom u kilogramima (P=0.004) te skeletnom mišićnom masom izraženom u postotcima (P=0.014) i kilogramima (P<0.001). Nađena je statistički značajna pozitivna povezanost između CPP s količinom masnog tkiva izraženom u kilogramima (P=0.017) i postotcima (P=0.005) te negativna povezanost s skeletnom mišićnom masom izraženom u postotcima (P=0.008). Zaključak: Rezultati ovog istraživanja ukazuju na povezanost između čimbenika kardiovaskularnog rizika i pokazateljima nutritivnog statusa bolesnika s KBB i AH. Također, učestalost RAH, prekomjerne tjelesne težine i pretilosti visoka je u bolesnika s KBB i AH. Nađene su statistički značajne razlike u parametrima kardiovaskularnog rizika i nutritivnog statusa s obzirom na spol i ITM bolesnika s KBB i AH te je nađena i statistički značajna povezanost albuminurije s parametrima nutritivnog statusa. Buduća istraživanja na većem broju ispitanika trebala bi istražiti može li se nutricionističkom intervencijom te promjenama prehrambenih navika, redukcijom tjelesne težine, smanjenjem mase masnog tkiva utjecati na razinu albuminurije, promjene sastava tijela te na kardiovaskularni rizik ove populacije bolesnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA