Naslov
Učestalost i osobitosti rezistentne arterijske hipertenzije u bolesnika u nefrološkoj ambulanti
(The frequency and the characteristics of resistant arterial hypertension in patients in Nephrological Ambulance)

Autori
Milin, Sara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet Split

Mjesto
Split

Datum
07.07

Godina
2018

Stranica
64

Mentor
Radić, Josipa

Ključne riječi
Bolesti bubrega, Šećerna bolest, Hipertenzija
(Kidney disease, Diabetes, Hypertension)

Sažetak
Cilj istraživanja: Arterijska hipertenzija (AH) je najveći pojedinačni čimbenik rizika koji doprinosi razvoju kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih i bubrežnih bolesti te globalnom mortalitetu. Predviđa se da će u narednom desetljeću porasti prevalencija AH kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju. Nadalje, starenjem populacije i porastom indeksa tjelesne mase (ITM) dolazi do porasta prevalencije rezistentne arterijske hipertenzije (RAH). Slijedom navedenoga, cilj ovog presječnog istraživanja bio je istražiti učestalost AH te RAH među bolesnicima u Nefrološkoj ambulanti Zavoda za nefrologiju i dijalizu, Klinike za unutarnje bolesti, Kliničkog bolničkog centra Split te njezine osobitosti s obzirom na razlike u antropometrijskim parametrima, laboratorijskim vrijednostima i vrijednostima perifernog i centralnog tlaka. Materijali i metode: U istraživanje je uključen 261 ispitanik, 137 (52, 5%) muškaraca i 124 (47, 5%) žene. Za svakog ispitanika zabilježeni su podaci: dob, spol, tjelesna težina i visina, opseg struka i nadlaktice, postojanje AH, vrsta i broj antihipertenzivnih lijekova. Također, određene su serumske vrijednosti ureje, kreatinina i izračunata je razina glomerularne filtracije (GFR) te ITM. Uz ranije navedeno, za svakog ispitanika su zabilježene su serumske vrijednosti triglicerida, kolesterola-ukupnog, LDL, hemoglobina, urata, glukoze i kalija. Za mjerenje arterijskog tlaka korišten je uređaj „Agedio B900“. Izmjeren je periferni (PSAT) i centralni sistolički arterijski tlak (CSAT) te periferni (PDAT) i centralni dijastolički (CDAT) arterijski tlak. Izračunat je tlak pulsa (PP) te srednji arterijski tlak (MAP) za periferni i centralni arterijski tlak. Rezultati: Prosiječna dob ispitanika bila je 66 (56-74) godina. Od ukupnog broja svih ispitanika 201 (77%) ispitanik se imao postavljenu dijagnozu AH u anamnezi, dok je 78 (29, 9%) ispitanika imalo postavljenu dijagnozu šećerne bolesti. Nadalje, 101 (38, 7%) bolesnik je imao KBB, a učestalost KBB je bila statistički značajno viša među ispitanicima s AH (N=201) u uspredbi s bolesnicima bez dijagnoze AH (N=60), (89 (44, 3%) vs. 12 (20%), p=0, 001). Od ispitanika koji su imali postavljenu dijagnozu AH (N=201), njih 44, 3% je imalo RAH (uzimalo tri ili više antihipertenzivnih lijekova od kojih je jedan diuretik). Navedeni ispitanici su imali statistički značajno veći ITM (29, 4 (26, 1 - 33) vs. 27, 8 (24, 2-30, 5), p<0, 001). Nadalje, ispitanici sa RAH su imali statistički značajno niže vrijednost GFR (42, 7 (27, 6 - 69, 4) vs. 56, 15 (37, 35-87, 4), p<0, 001) te statistički značajno veće vrijednosti ureje (10, 4 (5, 2 -10, 5) vs. 8, 1 (5, 2 - 10, 5), p=0, 001) i kreatinina (136 (92, 8 - 173, 5) vs. 103 (74, 25 - 142, 25), p=0, 001). Također, nađena je i statistički viša vrijednost PSAT (140 (128, 8 - 153, 5) vs. 146 (133, 3 - 161, 5), p=0, 04) te MAP za periferni arterijski tlak (107 (97 - 119, 3) vs. 112 (103 - 121), p=0, 02) u ispitanika sa RAH. Zaključak: Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako je među bolesnicima u nefrološkoj ambulanti visoka prevalencije AH i RAH. Također razvidna je i povezanost nutritivnog statusa, bubrežne funkcije te dobi bolesnika sa RAH u ovoj populaciji bolesnika. Buduća, prospektivna, multicentrična istraživanja trebala bi dati odgovor na pitanje da li se intenzivnim praćenjem nutritivnog statusa i intervencijama (redukcijom tjelesne težine, regulacijom šećerne bolesti, detekcijom i liječenjem KBB) može utjecati na učestalost AH te RAH u ovoj populaciji bolesnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA