Naslov
OSOBITOSTI NUTRITIVNOG STATUSA BOLESNIKA HOSPITALIZIRANIH NA ZAVODU ZA NEFROLOGIJU I DIJALIZU, KLINIČKOG BOLNIČKOG CENTRA SPLIT
(THE CHARACTERISTICS OF NUTRITIONAL STATUS OF PATIENTS HOSPITALIZED AT THE DEPARTMENT OF NEPHROLOGY AND DIALYSIS, UNIVERSITY CLINICAL HOSPITAL SPLIT)

Autori
Širić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet Split

Mjesto
Split

Datum
15.07

Godina
2016

Stranica
58

Mentor
Radić, Josipa

Ključne riječi
Bubrežno nadomjesno liječenje, Bubrežna dijaliza, Transplantacija bubrega, Nutritivni status, Pothranjenost
(Renal replacement therapy, Renal dialysis, Kidney transplantation, Nutritional status, Malnutrition)

Sažetak
Cilj istraživanja: Poznato je kako je pothranjenost učestala među bolesnicima s različitim stadijima kronične bubrežne bolesti (KBB) te kako je sama hospitalizacija dodatni rizik za razvoj i pogoršanje pothranjenosti. Također, pothranjeni bolesnici imaju veći rizik za razvoj neželjenih komplikacija, zahtijevaju dulju hospitalizaciju i veće troškove liječenja. Stoga je cilj ovog istraživanja bio istražiti prevalenciju nutritivnog rizika među bolesnicima s različitim stadijima KBB te osobitosti nutritivnog statusa bolesnika s različitim stadijima KBB, hospitaliziranim na Zavodu za nefrologiju i dijalizu, Klinike za unutarnje bolesti, Kliničkog bolničkog Centra Split. Materijali i metode: Ispitanici u ovom istraživanju bili su bolesnici hospitalizirani na Zavodu za nefrologiju i dijalizu od početka siječnja do kraja ožujka 2016. godine, koji su u potpunosti razumjeli protokol istraživanja te ispitivanju pristupili dragovoljno ; koji su stariji od 18 godina ; koji dulje od tri mjeseca znaju za dijagnozu KBB ; koji se liječe postupkom kronične hemodijalize (HD) ili peritonejske dijalize (PD) ili imaju funkcionalan transplantirani bubreg. Za sve ispitanike zabilježeni su antropometrijski (postotak masnog tkiva, opseg nadlaktice, opseg vrata, opseg struka i bokova te indeks tjelesne mase [ITM]) i biokemijski parametri (npr. kolesterol, albumin) koji predstavljaju pokazatelje nutritivnog statusa. Procjena nutritivnog rizika rađena je za sve ispitanike anketnim upitnikom NRS-2002 (eng. Nutritional Risk Screening), a za bolesnike liječene dijalizom dodatna procjena napravljena je upotrebom MIS (eng. Malnutrition-Inflammation Score). Rezultati: U istraživanje je uključeno ukupno 80 ispitanika, od čega 54 (67, 5%) muškarca i 26 (32, 5%) žena. Prosječna dob ispitanika bila je 65, 30±15, 78 godina. Nadalje, 71 (88, 8%) ispitanik je bio hipertoničan, a 26 (32, 5%) ispitanika imalo je potvrđenu dijagnozu šećerne bolesti. Od ukupnog broja ispitanika, 27 (33, 8%) ih je imalo kroničnu bubrežnu bolest neovisnu o dijalizi, 37 (46, 2%) ispitanika bilo je liječeno dijalizom zbog završnog stadija KBB (HD ili PD), a 16 (20 %) bolesnika imalo je transplantiran bubreg. U inicijalnom probiru nutritivnog statusa korištenjem NRS-2002 upitnika, 35 (43, 8%) bolesnika nije zahtijevalo daljnji finalni probir nutritivnog statusa, dok je 45 (56, 2 %) bolesnika imalo bar jedan potvrdan odgovor pa su zahtijevali daljnji probir nutritivnog statusa. U svih ispitanika nađena je i statistički značajna negativna korelacija između serumskog kreatinina i parametara anemije: eritrocita (r=-0, 567, p<0, 001), hemoglobina (r=-0, 464, p<0, 001) i hematokrita (r=-0, 443, p<0.001). Također, rezultati ovog istraživanja upućuju na statistički značajnu povezanost između albumina i serumskih vrijednosti željeza. Nadalje, rezultati pokazuju da žene imaju statistički značajno veći ITM, veći postotak masnog tkiva te veći opseg bokova, u usporedbi s muškarcima (27, 20 ± 5, 40 vs. 25, 25 ± 3, 03, p=0, 025), (0, 28. ± 0, 08 vs. 0, 22 ± 0, 07, p=0, 001), (101, 09 ± 8.48 vs. 96, 97 ± 6.22, p=0, 020). S druge strane, muškarci su imali statistički značajno više vrijednosti eritrocita, hemoglobina i hematokrita (3, 81 ± 0, 80 vs. 3, 48 ± 0, 69, p=0, 042), (111, 72 ± 22, 13 vs. 100, 74 ± 17, 57, p=0, 020), (0, 34 ± 0, 06 vs. 0, 31 ± 0, 05, p=0, 031). Rezultati su pokazali i statistički značajnu negativnu korelaciju između MIS i serumske razine ukupnih proteina (r=-0, 501, p=0, 004), albumina (r=-0, 567, p<0, 001), TIBC (r=-0, 631, p=0, 002). Također, nađena je statistički značajna povezanost između NRS zbroja i MIS u bolesnika liječenih dijalizom (r=0, 472, p=0, 005). Zaključak: Rezultati istraživanja pokazuju kako je među hospitaliziranim bolesnicima s različitim stadijima KBB veliki postotak bolesnika koji su pod nutritivnim rizikom. Također, nađena je i jasna povezanost parametara nutritivnog statusa s pokazateljima anemije, kao i jasne spolne razlike. Buduća, prospektivna, multicentrična istraživanja trebala bi dati odgovor na pitanje može li se intenzivnim praćenjem nutritivnog statusa i intervencijama tijekom hospitalizacije bolesnika s različitim stadijima KBB utjecati na razvoj neželjenih komplikacija tijekom i nakon hospitalizacije te poboljšati liječenje anemije, koja je česta komplikacija u sklopu zatajenja bubrežne funkcije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA