Naslov
POVEZANOST NUTRITIVNOG STATUSA PRIJE TRANSPLANTACIJE BUBREGA SA UČESTALOSTI INFEKCIJA NAKON TRANSPLANTACIJE BUBREGA
(RELATIONSHIP BETWEEN NUTRITIONAL STATUS BEFORE KIDNEY TRANSPLANTATION AND FREQUENCY OF INFECTIONS AFTER KIDNEY TRANSPLANTATION)

Autori
Pandžić, Kristina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet Split

Mjesto
Split

Datum
15.07

Godina
2015

Stranica
69

Mentor
Radić, Josipa

Ključne riječi
Kronična bubrežna insuficijencija, Nutritivni status, Infekcija
(Chronic renal failure, Nutritional status, Infection)

Sažetak
Cilj istraživanja: Poznato je kako je pothranjenost učestala među bolesnicima liječenih dijalizom. Također je poznato da ti bolesnici nakon transplantacije bubrega imaju učestale infekcije. Stoga je cilj ovog istraživanja bio istražiti postoji li povezanost između pokazatelja nutritivnog statusa bolesnika sa završnim stadijem zatajenja bubrežne funkcije koji su se liječili kroničnom hemodijalizom (HD) i peritonejskom dijalizom (PD) sa učestalosti infekcija nakon transplantacije bubrega te sa brojem i duljinom hospitalizacije zbog infekcija tijekom prve godine nakon transplantacije bubrega. Materijali i metode: Istraživanje je provedeno među bolesnicima sa transplantiranim bubregom koji se redovito (najmanje jednom mjesečno) kontroliraju u Dnevnoj bolnici Zavoda za nefrologiju i dijalizu, Klinike za unutarnje bolesti, Kliničkog bolničkog centra Split (KBC Split) i koji su prethodno liječeni postupcima kronične HD i PD dijalize. Za sve ispitanike uvidom u medicinsku dokumentaciju zabilježeni su dob bolesnika, spol bolesnika, duljina liječenja metodom nadomještanja bubrežne funkcije (godine), tjelesna težina (kg), indeks tjelesne mase (kg/m2), postojanje šećerne bolesti prije i u prvoj godini nakon transplantacije bubrega, broj svih bakterijskih infekcija, virusnih te infekcija urinarnog trakta (IUT) u prvoj godini nakon transplantacije bubrega. Također, zabilježen je broj epizoda hospitalizacija zbog infekcija kao i duljina hospitalizacija u prvoj godini nakon transplantacije bubrega. Za svakog ispitanika sa transplantiranim bubregom koji je ranije liječen postupcima kronične dijalize zabilježene su prije transplantacije bubrega (uvidom u medicinsku dokumentaciju) predijalizne krvne koncentracije ureje, kreatinina, željeza, triglicerida, kolesterola-ukupnog, LDL, HDL, hemoglobina, albumina, C - reaktivnog proteina te TIBC. Za sve ispitanike liječene postupcima kronične HD izračunat je biljeg pothranjenosti dijaliznih bolesnika (eng. Dialysis Malnutritrion Score /DMS/) koji predstavlja kvantitativnu procjenu (ocjenu) stupnja pothranjenosti bolesnika liječenih kroničnom HD. Rezultati: U istraživanje je uključeno ukupno 57 ispitanika (32 muškarca (56, 14%) te 25 žena (43, 86%), starosti 57, 26±11, 20 godina) koji se liječe (3, 93±2, 97 godina). 32 bolesnika (56, 14%) liječena su HD, a 25 (43, 86%) bolesnika PD. Rezultati su pokazali da postoje statistički značajne razlike između bolesnika liječenih PD i HD u broju bakterijskih infekcija u prvoj godini nakon transplantacije bubrega (1, 76±1, 86 vs. 1, 58±1, 54, p=0, 347) te u broju epizoda infekcija urinarnog trakta (IUT) nakon transplantacije bubrega (1, 32±1, 70 vs. 0, 52±0, 85, p=0, 013). Nadalje, rezultati su pokazali statistički značajnu povezanost između serumskih vrijednosti albumina i broja bakterijskih infekcija, broja epizoda IUT i duljine hospitalizacije u prvoj godini nakon transplantacije bubrega. Nađena je i statistički značajna povezanost između serumskih vrijednosti glukoze i broja epizoda hospitalizacije u prvoj godini nakon transplantacije bubrega (r=0, 245, p=0, 041). Muškarci su bili statistički značajno dulje hospitalizirini (32, 19±32, 43 vs. 16, 48±20, 72, p=0, 020) od žena u navdenom razdoblju. Za bolesnike liječenje postupcima kronične HD nađena je statistički značajna povezanosti između pokazatelja nutritivnog statusa izraženog kao DMS zbroj (eng. Dialysis Malnutrition Score) i duljine hospitalizacije u prvoj godini nakon transplantacije bubrega (r= 0, 448, p= 0, 031). Utvrđena je statistički značajna povezanost između postojanja šećerne bolesti prije transplantacije bubrega sa učestalošću bakterijskih infekcija, brojem epizoda IUT i brojem hospitalizacija tijekom prve godine nakon transplantacije bubrega. Također, rezultati su pokazali statistički značajnu razliku u duljini hospitalizacije između bolesnika koji su u prvoj godini nakon transplantacije imali dijagnozu šećerne bolesti i onih koji nisu imali šećernu bolest (21, 40±26, 95 vs. 37, 69±31, 78, p=0, 036). Zaključak: Rezultati istraživanj pokazuju kako među bolesnicima u prvoj godini nakon transplantacije bubrega postoji povezanost između pokazatelja nutritivnog statusa (albumina, DMS-a i glukoze) kao i statusa šećerne bolesti sa učestalošću infekcija te broju epizoda i duljini hospitalizacija zbog infekcije. Buduća, prospektivna, multicentrična istraživanja trebala bi dati odgovor na pitanje da li se intenzivnim praćenjem nutritivnog statusa i intervencijama prije transplantacije može utjecati na učestalost infekcija nakon transplantacije bubrega. Također potrebno je pratiti i nutritivni status nakon transplantacije bubrega, zbog rizika nastanka pretilosti i novonastale šećerne bolesti kako bi se pravilnom detekcijom problema i intervencijama smanjio rizik nastanka šećerne bolesti, infekcija te hospitalizacije nakon transplantacije bubrega. Svakako, u obzir treba uzeti i imunospuresijske protokole i rane kirurške komplikacije nakon transplantacije bubrega.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA