Naslov
Početci stvaranja hrvatskoga nacionalnoga opernoga repertoara - Hrvatska nacionalna povijesna operna trilogija ("Mislav", "Ban Leget", "Nikola Šubić Zrinjski") Ivana pl. Zajca
(The Beginnings of the Croatian National Opera Repertoire Creation - The Croatian National Historical Opera Trilogy ("Mislav", "Ban Leget", "Nikola Šubić Zrinjski") by Ivan von Zajc)

Autori
Palić-Jelavić, Rozina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Hrvatski studiji (Fakultet Hrvatskih studija)

Mjesto
Zagreb

Datum
23.03

Godina
2017

Stranica
22 + 971

Mentor
Katalinić, Vjera

Ključne riječi
Ivan pl. Zajc,
(Ivan von Zajc,)

Sažetak
Ova se doktorska disertacija temelji na rezultatima istraživanja obilježja i značenja triju Zajčevih jedinih nacionalnopovijesnih opera ("Mislav", "Ban Leget", "Nikola Šubić Zrinjski"). Temelj je rada muzikološka analiza partitura s obzirom na njihovo tekstnoglazbeno tkivo, a u središtu su istraživanja bile: glazbene sastavnice (ritamske, melodijske, harmonijske, formalne), glazbena artikulacija dijelova/brojeva/prizora, analitička razradba libreta te sveza libreta i glazbenoga sadržaja (strukture opere), teatrološki pristup opernome djelu (u pogledu odnosa dramskoga teksta, libreta i operne partiture, odnosno recepcije i percepcije djela u hrvatskoj /zagrebačkoj/ sredini toga doba), naposljetku, promisao o scenskoj (vizualnoj) komponenti opera. Odgovarajućim metodološkim pristupom, što je uključivao arhivski rad na autografnim i ostalim rukopisnim te tiskanim izvorima, proučavanje historiografske građe, analitički rad te artikulaciju prikupljenih i odabranih podataka u znanstvenu cjelinu interdisciplinarnog karaktera, u ovome su radu izloženi različiti aspekti (o i oko) Zajčeve nacionalnopovijesne operne trilogije. Utvrdilo se također na koji je način i u kojoj mjeri, kao najkompetentniji i profesionalni glazbenik s prethodnim internacionalnim iskustvom, odgojen na talijanskoj glazbi ("verdijanstvu") i s praktičnim djelovanjem operetnog majstora, ali i otvoren novim utjecajima sublimiranima u zahtjevima, očekivanjima te mogućnostima hrvatske sredine, Zajc odgovorio zadatku stvaranja hrvatskoga nacionalnoga opernoga repertoara. Osobita se pozornost posvetila sagledavanju elemenata nacionalnoga na razini: teksta/libreta, glazbene komponente, dramaturškoga aspekta (dramaturgija glazbe, dramaturgija libreta, dramaturgija scene, dakle vizualne komponente u pogledu scenografije i kostimografije), ali i odnosu internacionalnoga/kozmopolitskoga i nacionalnoga idioma u Zajčevoj opernoj trilogiji. U kontekstu vremena i prostora (intencije sredine i intencije autorova stvaranja) i u odnosu na postojeću glazbenu tradiciju te perceptivna iskustva sredine za koju je stvarao, Zajc je progovorio u znatnoj mjeri aktualnim (primjerenim) glazbenim jezikom, a razinom uporabe glazbenofolklornih elemenata, odgovorio je i na ideološke poticaje toga povijesnoga trenutka. Stoga se potvrdila teza da je Zajc u drugoj polovici 19. stoljeća u začetnim godinama hrvatske Opere - unatoč i/ili zahvaljujući višeslojnim čimbenicima - ostvario bitan, ključan i tadašnjoj publici prepoznatljiv, zapravo dotad prvi realni hrvatski nacionalni operni kanon s dostatnim i, kao što se pokazalo, relevantnim obilježjima nacionalnoga idioma. Ovaj je rad stoga doprinos promišljanju o Zajčevoj ulozi u kreiranju prvoga nacionalnoga opernoga repertoara, ujedno i odgovor na pitanje o nacionalnim i internacionalnim elementima i interakciji tih obilježja te biva otvoren novim muzikološkim i teatrološkim, analitičkim i/ili sintetskim radovima o Zajcu i njegovu opusu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Kroatologija

POVEZANOST RADA