Naslov
Seroprevalencija West Nile virusa u peradi u Hrvatskoj u 2020. i 2021. godini
(Seroprevalence of West Nile virus in poultry in Croatia, 2020-2021)

Autori
Savić, Vladimir ; Vilibić-Čavlek, Tatjana ; Barbić, Ljubo ; Balenović, Mirta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
(Re-)emergentni arbovirusi u sjeni pandemije COVID- 19 : program i zbornik sažetaka / Vilibić-Čavlek, Tatjana ; Barbić, Ljubo ; Savić, Vladimir ; Tabain, Irena ; Kaić, Bernard - Zagreb, 2021, 25-25

ISBN
978-953-8362-10-1

Skup
Virtualni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem " (Re-)emergentni arbovirusi u sjeni pandemije COVID-19"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.06.2021. - 11.06.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
West Nile virus ; perad ; Hrvatska
(West Nile virus ; poultry ; Croatia)

Sažetak
West Nile virus (WNV) jedan je od najznačajnijih arbovirusa za javno i veterinarsko javno zdravstvo. U prethodnom desetljeću u Hrvatskoj je u više navrata serološki ili detekcijom virusne RNA dokazana infekcija ovim virusom u ljudi, konja, domaće peradi i divljih ptica. Daleko najveći broj slučajeva zabilježen je u 2018. godini, dok u narednim godinama detekcija ovog virusa izostaje. Ovaj izostanak klinički očitovanih WNV infekcija moguće je posljedica značajno umanjene ili potpuno izostale cirkulacije ovog virusa u Hrvatskoj. Kako bismo dobili uvid u cirkulaciju WNV u Hrvatskoj u 2020. i 2021. godini, serološki smo pretraživali perad. Kopnena perad, naročito kokoš i puran, nakon infekcije ne pokazuju kliničke simptome, ali vrlo brzo razvijaju specifična protutijela u visokim titrovima te vrlo nisku viremiju. Tijekom 2020. godine pretražili smo 823 seruma, od čega 619 kokošjih, 174 puranskih, 20 pačjih i deset uzoraka seruma prepelica. Ukupna seroprevalencija u domaće peradi iznosila je 5, 8% s čak 40% pozitivnih seruma prepelica, 10% pozitivnih seruma pataka, 6, 6% pozitivnih seruma kokoši i 0, 6% pozitivnih seruma purana. Najveći udio pozitivnih seruma nađen je u Istarskoj županiji (23, 5%) nakon koje slijede Virovitičko-podravska (19, 4%), Krapinsko- zagorska i Zagrebačka (8, 2%), Osječko-baranjska (6, 9%), Brodsko-posavska (5, 8%) te Požeško- slavonska i Varaždinska županija (2, 5%). U Međimurskoj (0/20) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (0/8) nisu nađeni pozitivni uzorci dok perad iz ostalih županija nije pretraživana u prošloj godini. U prva tri mjeseca 2021. godini pretražili smo 40 seruma kokoši iz Požeško- slavonske županije i svi su bili negativni što nije neočekivano budući da uzorci potječu iz prva tri mjeseca kada transmisijska sezona WNV-a još nije počela. Najveći udio pozitivnih seruma u populaciji prepelica i pataka u 2021. godini treba uzeti s oprezom zbog općenito malog broja pretraženih uzoraka ovih vrsta, a uz to pretraživane jedinke koji potječu iz ista dva jata. Jato prepelica potječe iz Istarske županije pa je moguće to razlog daleko najvećeg udjela pozitivnih seruma (4/17) upravo u toj županiji. Rezultati istraživanja seroprevalencije u domaće peradi nedvojbeno ukazuju na cirkulaciju WNV-a u 2020. godini u većini županija iz kojih potječe testirana perad te ostaju nerazjašnjeni razlozi izostanka klinički očitovanih infekcija WNV-om.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA