Naslov
Liturgijska reforma u Hrvatskoj od Drugoga vatikanskoga koncila do danas
(Liturgical reform in Croatia from the Second Vatican Council to the present day)

Autori
Marijanović, Blaženka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
18.09

Godina
2020

Stranica
85

Mentor
Patafta, Daniel

Ključne riječi
Drugi vatikanski koncil, Sacrosanctum Concilium, liturgijska reforma, Hrvatska, liturgijska inkulturacija, segmenti liturgijske reforme
(Second Vatican Council, Sacrosanctum Concilium, liturgical reform, Croatia, liturgical inculturation, segments of liturgical reform)

Sažetak
Bitne koncilsko-reformske promjene su uvođenje narodnih jezika u slu- ženju mise, promoviranje kolegijaliteta biskupa s papom u vođenju Crkve te otvaranje puta pomirenja s drugim religijama. Simbol toga pomirenja bio je i ostao susret pape Ivana Pavla II. s poglavarima svjetskih religija u Asizu, koji je nadbiskup Lefebvre nazvao »skandalom«. Taj konzervativni nadbiskup, koji je obnašao važne dužnosti u rimskoj Katoličkoj crkvi dok je bio s njom u dobrim odnosima, odbacuje sve promjene Drugoga vatikanskog koncila kao »liberal- ne« i zastupa tezu da je budućnost Crkve »prošlost«. Njegovo je mirenje s Va- tikanom, na inicijativu pape Ivana Pavla II. propalo, jer je, tvrdi Lefebvre, tada kardinal Joseph Ratzinger koji je vodio proces pomirenja, u povjerenstvo koje je trebalo odlučivati o njemu kao disidentskom nadbiskupu, stavio većinu njemu nesklonih članova. Uvođenje narodnog jezika u misno slavlje za Hrvate katolike nije bila na- ročita novost uzme li se u obzir da su naši glagoljaši stoljećima služili misu na staroslavenskom ili starohrvatskom. Ne ulazim ovdje u kontroverze među hrvatskim kulturolozima o glagoljašima, naročito ne u Krležino zagovaranje glagoljaštva. Ono je po njemu ne samo simbol oporbenjaštva unutar rimsko latinskog katolicizma, nego i formativni element hrvatske »narodne« kulture u konfrontaciji s latinizmom koji je dugo vremena prevladavao (i) u hrvatskom duhovnom biću. U pogledu dakle koncilske reforme misne liturgije, uvođenje narodnih jezika umjesto latinskog nije bilo »revolucionarno« za hrvatski kato- lički puk kao što je to bilo za druge katoličke narode koji su se bili navikli na to da se misa u zapadnom katolicizmu služila samo na latinskom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija, Povijest, Religijske znanosti (interdisciplinarno polje), Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA