Pregled bibliografske jedinice broj: 1180625
Marija Bistrica - Svetište Majke Božje Bistričke i bistrički hodočasnici: Bl. Alojzije Stepinac i Sluga Božji Franjo Kuharić
Marija Bistrica - Svetište Majke Božje Bistričke i bistrički hodočasnici: Bl. Alojzije Stepinac i Sluga Božji Franjo Kuharić, 2018., diplomski rad, preddiplomski, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1180625 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Marija Bistrica - Svetište Majke Božje Bistričke i bistrički hodočasnici: Bl. Alojzije Stepinac i Sluga Božji Franjo Kuharić
(Marija Bistrica - Shrine of Our Lady of Bistrica and Bistrica pilgrims: Bl. Alojzije Stepinac and the Servant of God Franjo Kuharić)
Autori
Fureš, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
20.02
Godina
2018
Stranica
35
Mentor
Patafta, Daniel
Ključne riječi
Marija Bistrica, svetište, hodočasnici, Stepinac, Kuharić
(Marija Bistrica, sanctuary, pilgrims, Stepinac, Kuharić)
Sažetak
Svetište u Mariji Bistrici postalo je nacionalno svetište još 1715. godine, kada je Hrvatski sabor podigao veliki zavjetni oltar. Time je Hrvatski sabor odobrio pobožnost hrvatskoga naroda prema Majci Božjoj Bistričkoj. Porastom marijanske pobožnosti i zbog mnogih milosnih uslišanja po zagovoru Majke Božje Bistričke postala je svetišna crkva tijesna i premalena. Stoga bistrički župnik dr. Juraj žerjavić (1875-1911), prema nacrtima arhitekta Friedricha von Schmidta i njegova učenika Hermanna Bolléa, dade proširiti i preurediti crkvu, župni dvor s arkadama, te iz stare crkve načini crkvu u stilu neorenesanse. Papa Pio XI. (1922-1939) podijelio je 4. prosinca 1923. godine svetištu Majke Božje Bistričke naslov Manje Bazilike. Svoje prvo najveće slavlje doživjela je Marija Bistrica 15. kolovoza 1971. godine kada je u njoj održan XIII. međunarodni marijanski kongres. Biskupi su te godine svetište proglasili Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke. No, Crkva u Hrvata doživjela je svoj najveći povijesni, crkveni i svenarodni događaj posjetom pape Ivana Pavla II. i proglašenjem blaženim zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija kardinala Stepinca 3. listopada 1998. godine. Sveti Otac Ivan Pavao II. to potvrđuje ovim riječima: „Odavno sam želio poći u poznato svetište Majke Božje Bistričke. Providnost je htjela da se ta želja ostvari prigodom proglašenja blaženim Alojzija kardinala Stepinca.“
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija, Povijest
