Naslov
Nastanak i značenje Konstantinove darovnice i njezin utjecaj na razvoj papinstva u srednjem vijeku
(The origin and significance of Constantine's grant and its influence on the development of the papacy in the Middle Ages)

Autori
Prpić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.09

Godina
2017

Stranica
41

Mentor
Slišković, Slavko ; Patafta, Daniel

Neposredni voditelj
Patafta, Daniel

Ključne riječi
Konstantinova darovnica, papinstvo, Rim, Papinska država, srednji vijek
(Constantine's Grant, Papacy, Rome, Papal State, Middle Ages)

Sažetak
Konstantinova darovnica (latinski Donatio Constantini), krivotvorena isprava kojom je rimski car Konstantin I. Veliki tobože papi Silvestru I. (314–335) i njegovim nasljednicima priznao prvenstvo nad cijelom Crkvom, punu vlast u vjerskim i obrednim poslovima te prvenstvo nad svjetovnim vlastima u Rimu i cijelome Zapadnome Rimskom Carstvu. Tvrdilo se da je car izdao darovnicu kao znak zahvalnosti što ga je papa krštenjem izliječio od gube. Isprava je vjerojatno nastala u papinskoj kancelariji u drugoj polovici VIII. st. i služila je kao oslonac za papinske vjerske i političke težnje. U IX. st. uvrštena je u Pseudo-Izidorovu zbirku dekretala, a u XII. st. u Gracijanov dekret (Decretum Gratiani) i postala sastavnim dijelom crkvenoga prava. Premda je korištena u papinskoj kancelariji već u X. st., prvo pouzdano pozivanje na nju potječe iz pisma pape Leona IX. upućena carigradskomu patrijarhu Mihaelu Kerulariju (1053) u vezi s primatom papinstva. Lažnost isprave dokazao je na temelju jezičnih i paleografskih obilježja humanist i papinski tajnik Lorenzo Valla (1440), ali se spor oko njezine vjerodostojnosti nastavio sve do kraja XVIII. st.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo, Teologija, Povijest, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA