Naslov
Ivan Krstitelj Ranger u Varaždinskoj biskupiji
(John the Baptist Ranger in the Diocese of Varaždin)

Autori
Denac, Miro

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.08

Godina
2017

Stranica
70

Mentor
Slišković, Slavko ; Patafta, Daniel

Neposredni voditelj
Patafta, Daniel

Ključne riječi
pavlini, Varaždinska biskupija, Ranger, slikarstvo
(Pauline Order, Diocese of Varaždin, Ranger, painting)

Sažetak
Ivan Krstitelj Ranger, hrvatski slikar austrijskoga podrijetla (Götzens, Tirol, 19. VI. 1700 – Lepoglava, 27. I. 1753). Najpoznatiji predstavnik baroknoga iluzionističkog slikarstva u hrvatskoj umjetnosti. U Hrvatskoj se pojavio potkraj 1720-ih kao kasnobarokni slikar koji je na osebujan i vrlo prepoznatljiv način spojio tirolsku slikarsku tradiciju s elementima bavarskoga i talijanskog iluzionizma (os. A. Pozza). Kao redovnik u pavlinskom samostanu u Lepoglavi slikao je u crkvama i kapelama svojega reda (Lepoglava, Purga Bednjanska, Štrigova, Olimje, Remete), ali i za franjevce (Varaždin, Krapina) te za svjetovne naručitelje (Belec, Donja Voća). Slikao je ulja na dasci (Gorica kraj Lepoglave, Purga Bednjanska i Lepoglava, glasovita korska sjedala) i na platnu (Belec i Remete), a na glas je došao kao vrhunski majstor zidnoga slikarstva. Očuvane zidne slike nalaze se u kapeli sv. Ivana u Gorici (1731), u crkvama sv. Marije u Lepoglavi (1733–43), sv. Katarine u Krapini (1738), sv. Marije Snježne u Belcu (1740–43), sv. Jeronima u Štrigovi (1744–49), sv. Marije u Remetama (1745–48), u kapeli sv. Jurja u Purgi Bednjanskoj (1750) i dr. Uspješno je izvodio velike figuralne kompozicije s iluzionistički slikanom arhitekturom i dekoracijama u razmjerno skučenim crkvenim prostorima sjeverozapadne Hrvatske, građenima tek iznimno u baroknome stilu (Štrigova). U njegovu slikarstvu nema umjetničkih neujednačenosti iako se oko 1750. zapaža pomak prema baroknom ekspresionizmu, a potkraj života prema suzdržanomu klasicizmu. Svoj je likovni stil (način razrješavanja unutrašnjosti iluzionističkom arhitekturom, medaljonima i vijencima, tipologiju likova izražajnih fizionomija i istančan kolorit) prenio na skupinu svojih suradnika i učenika, koji su njegov način rada održali tijekom druge polovice XVIII. st. (tzv. pavlinska slikarska škola ili radionica).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija, Povijest, Povijest umjetnosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA