Naslov
Ravnoteža para-kapljevina u trokomponentnome sustavu aceton – n-heksan – cikloheksan
(Vapor-liquid equilibrium in the three-component system acetone – n-hexane - cyclohexane)

Autori
Bošnjak, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Mjesto
Zagreb

Datum
23.09

Godina
2021

Stranica
69

Mentor
Rogošić, Marko

Neposredni voditelj
Zagajski Kučan, Kristina

Ključne riječi
fazna ravnoteža para-kapljevina ; aceton ; n-heksan ; cikloheksan ; trokomponentni sustav ; Wilsonov model ; NRTL ; UNIQUAC
(vapor-liquid equilibria ; acetone ; n-hexane ; cyclohexane ; three-component system ; Wilson model ; NRTL ; UNIQUAC)

Sažetak
U radu je provedeno eksperimentalno određivanje fazne ravnoteže para-kapljevina u trokomponentnome sustavu aceton(1) – n-heksan(2) – cikloheksan(3), pri konstantnom, atmosferskom tlaku. Eksperiment se provodi u dva dijela. U prvom dijelu razdjeljuju se parna i kapljevita faza na Hunsmannovoj aparaturi, a u drugom se dijelu plinskom kromatografijom određuju ravnotežni sastavi faza. Dobiveni rezultati pokazuju da dvokomponentni sustavi aceton(1) – n-heksan(2) i aceton(1) – cikloheksan(3) tvore azeotrope s minimumom vrelišta, a sustav n-heksan(2) – cikloheksan(3) tvori smjesu pravilna ponašanja, tzv. zeotrop. Prilikom usporedbe eksperimentalnih i literaturnih podataka kod izobarnih faznih dijagrama uočavaju se određena odstupanja kako slijedi: za sustav aceton(1) – n-heksan(2) udio n- heksana u parnoj fazi veći je kod podataka dobivenih u ovom radu nego u literaturi, za sustav aceton(1) – cikloheksan(3) udio cikloheksana u parnoj fazi također je veći kod podataka dobivenih u ovom radu, a za sustav n-heksan(2)– cikloheksan(3) uočavaju se manja odstupanja i to u rubnim područjima sastava. Na temelju literaturnih eksperimentalnih podataka, tj. izotermnih dijagrama vrenja određeni su parametri modela koeficijenata aktivnosti Wilson, NRTL i UNIQUAC. Iznos funkcije cilja primjenjuje se za procjenu odstupanja modela i literaturnih eksperimenata pa slijedi da je dvokomponentni sustav aceton(1) – n- heksan(2) najbolje opisan modelom NRTL, sustav aceton(1) – cikloheksan(3) Wilsonovim modelom dok je sustav n-heksan(2) – cikloheksan(3) najbolje opisan modelom UNIQUAC. Upotrebom parametara određenih u dvokomponentnim sustavima uspješno je opisan literaturni trokomponentni sustav. Navedeni parametri također su upotrijebljeni za opis vlastitih eksperimentalnih podataka u trokomponentnom sustavu pri čemu najmanja odstupanja pokazuje model UNIQUAC.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo

POVEZANOST RADA