Pregled bibliografske jedinice broj: 118030
Stanje istraživanje kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj
Stanje istraživanje kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj // Die Urnenfelderkultur in Osterreich / Univ.-Prof.Dr.Herwig Friesinger (ur.).
Beč: Osterreichische Akademie der Wissenschaften, Wien, 2003. str. 85-98 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 118030 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stanje istraživanje kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj
(Surwey Investigation the Urnfieldcultur in Nord Croatian)
Autori
Pavišić, Ivančica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Die Urnenfelderkultur in Osterreich
/ Univ.-Prof.Dr.Herwig Friesinger - Beč : Osterreichische Akademie der Wissenschaften, Wien, 2003, 85-98
Skup
Die Urnenfelderkultur in Osterreich - Stand und Ausblick
Mjesto i datum
Beč, Austrija, 24.04.2003. - 25.04.2003
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Kultura polja sa žarama; naselja; nekropole; sjeverna Hrvatska
(Urnfieldcultur; settlement; nescropole; Nord Croatia)
Sažetak
Istraživanja geneze kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj započela su tijekom šesdesetih godina kada je K.Vinski Gasparini otkrila velike nekropole u Podravini na lokalitetima Sirova Katalena i Virovitica. Uslijedila su potom daljnja istraživanja lokaliteta kasnog brončanog doba (Vrapče, Velika Gorica, Martijanec), koja su joj pomogla u određivanju regionalnih grupa kulture polja sa žarama, koju je podijelila u pet razvojnih faza. Osamdesetih godina N.Majnarić Pandžić nastavila je sa istraživanjima u Podravini otkrićem velike nekropole u Drljanovcu. Istraživanja su pokazala kontinuitet ukopavanja kroz stariju fazu kulture polja sa žarama, odnosno pojavu žarnih grobova iz faze I.- Virovitičke grupe i faze II. grupe Zagreb. Gradinski lokalitet naseobinskog lokaliteta GRIČ na najvišem položaju Gradeca ukazao je da su unutar zaštičenog fortifikacionog prostora podizani stambeni objekti u vrijeme kada je na ovome mjestu egzistirala grupa Zagreb. U Hrvatskom zagorju na najvišoj koti Koštrunovog brijega prostiralo se veće naselje na Gradini II ŠPIČAK iz vremena mlađe faze kulture polja sa žarama. Raznolikost materijalnih ostataka naseobinskog karaktera vezana je uglavnom uz keramički inventar koji se producirao na otvorenim ognjištima i koji po svojim stilskim osobinama ukazuje na veze s mlađom fazom grupe Zagreb te srodnosti sa naseobinskim lokalitetima u susjednoj Štajerskoj osobito grupom Ruše. Na području Žumberačkog gorja istražena je bogata nekropola sa 141 grobnim humkom - tumulusom iz starijeg željeznog doba. Zastupljeni su svi načini ukopa kakvi se u to vrijeme javljaju na prostorima srednje Evrope kao što su ; žarni ukopi u ravnim grobovima, žarni ukopi u grobnim humcima i skeletni ukopi izvan grobnih humaka.
Izvorni jezik
Ger
Znanstvena područja
Arheologija
