Pregled bibliografske jedinice broj: 1180006
Učestalost depresije kao komorbiditeta kod ovisnika o alkoholu s obzirom na spol
Učestalost depresije kao komorbiditeta kod ovisnika o alkoholu s obzirom na spol // Medica Jadertina, 51 (2021), 4; 363-374 (domaća recenzija, članak, stručni)
CROSBI ID: 1180006 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Učestalost depresije kao komorbiditeta kod
ovisnika o alkoholu
s obzirom na spol
(Incidence of depression as a comorbidity in alcohol
addicts with respect to gender)
Autori
Muškardin, Kristian ; Grahovac Juretić, Tanja ; Habibović, Fadil ; Ružić, Klementina ; Stevanović, Aleksandra ; Dadić-Hero, Elizabeta
Izvornik
Medica Jadertina (0351-0093) 51
(2021), 4;
363-374
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
alkoholizam, depresija, komorbiditet, spol
(alcoholism, depression, comorbidity, gender)
Sažetak
Alkoholizam se odnosi na svaku konzumaciju alkohola koja negativno utječe na psihičko i fizičko zdravlje pojedinca. Kronična je i recidivirajuća bolest, sve češća u mlađoj populaciji. Poznati komorbiditet alkoholizmu je depresija. Depresija je sekundarno stanje, odnosno posljedica alkoholizma. Zlouporaba alkohola povezana je s težom kliničkom slike depresije. Cilj rada je ispitati učestalost depresije kao komorbiditeta u osoba koje se liječe radi ovisnosti o alkoholu, te ispitati odnos komorbiditeta i sociodemografskih obilježja i korištenih mjera liječenja. Ispitanici i metode: u istraživanju je sudjelovao 481 ispitanik. Rad je o bolesnicima koji su liječeni na Klinici za psihijatriju KBC Rijeka. Metoda istraživanja je retrospektivna. Prikupljeni podaci uključivali su dob, spol, radni status, komorbidne psihijatrijske dijagnoze, te učestalost hospitalizacija i ambulantnih pregleda. Analiza podataka napravljena je za 445 osoba s nekom od dijagnoza iz spektra alkoholizma, u rasponu od F10.0 do F10.7. Raspon dobi ispitanika je između 23 i 83 godine, a prosječna dob 54, 6 godina. Rezultati: Bolničko liječenje prisutno je kod 34, 3% muškaraca i 40% žena. Prisustvo bolničkoga liječenja ne razlikuje se statistički značajno s obzirom na spol. Svaka druga žena (51, 2%) ima barem jedan dolazak u dnevno-bolnički program u odnosu na svakog trećeg muškarca (35%). Žene imaju statistički značajno veći broj dolazaka u dnevno- bolničke programe u odnosu na muškarce. Najučestalija dijagnoza je srednje teška depresivna epizoda koja je prisutna kod 41, 8% bolesnika. Zaključak: Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da je depresija kao komorbiditet alkoholizmu češća kod žena nego kod muškaraca. Ispitanici koji imaju depresiju u komorbiditetu s alkoholizmom ne razlikuju se prema dobi, te obrazovnom i radnom statusu u odnosu na ispitanike bez depresije u komorbiditetu. Žene s dijagnozom depresivnog poremećaja imaju zabilježeno više dolazaka u dnevno – bolničke programe, u odnosu na muškarce.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka,
Klinički bolnički centar Rijeka,
Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci
Profili:
Elizabeta Dadić-Hero
(autor)
Klementina Ružić
(autor)
Tanja Grahovac Juretić
(autor)
Fadil Habibović
(autor)
Aleksandra Stevanović
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus