Pregled bibliografske jedinice broj: 1179945
Kraj Prvog svjetskog rata i izvorišta historijskog revizionizma
Kraj Prvog svjetskog rata i izvorišta historijskog revizionizma // Prvi svjetski rat: 1914-1918. / Vučković, Aleksandar ; Galić, Miroslav (ur.).
Banja Luka: Filozofski fakultet Banja Luka, 2019. str. 7-22 doi:94.930.1
CROSBI ID: 1179945 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kraj Prvog svjetskog rata i izvorišta historijskog
revizionizma
(The End of World War I and the Foundations of
Historical Revisionism)
Autori
Karlo Jurak
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni
Knjiga
Prvi svjetski rat: 1914-1918.
Urednik/ci
Vučković, Aleksandar ; Galić, Miroslav
Izdavač
Filozofski fakultet Banja Luka
Grad
Banja Luka
Godina
2019
Raspon stranica
7-22
ISBN
978-99976-38-23-6
Ključne riječi
Prvi svjetski rat, historijski revizionizam, revolucija
(World War I, historical revisionism, revolution)
Sažetak
Osim što su konačni ishodi Prvog svjetskog rata (slom velikih car-stava, uspostava novog poretka, pojava načela prava nacija na samoodređe-nje, širenje radikalnih ideja itd.) utjecali na pojavu fašizma u svim njegovim oblicima i derivatima, također su položili temelje za teorijsku artikulaciju historijskog revizionizma. Iako se danas na historijski revizionizam gleda uglavnom kao na provokativni izazov dugo godina dominantnim interpre-tacijama događaja iz novije povijesti ili čak kao na puki negacionizam, on je zapravo teorijski snažno utemeljen i omogućen rezultatima Prvog svjetskog rata. U Ernsta Noltea i Francoisa Fureta, kao dvojice doajena teorije histo-rijskog revizionizma, možemo pronaći dovoljno razloga za tu tvrdnju. U tom se smislu i vremenski i logički poklapa pojava fašizma s temeljima revizije historije. To nije neobično jer se u oba slučaja suštinski radi o likvidaciji revolucionarne tradicije koja svoj kontinuitet vuče na liniji od Francuske do Oktobarske revolucije, a koja je predstavljena kao glavna prijetnja tradicio-nalnim vrijednostima i svijetu prije uspostave novih odnosa. Tako je histo-rijski revizionizam ustvari teorijski pokušaj zaustavljanja svjetskog progresa pomoću interpretacija koje na optuženičku klupu stavljaju ne samo spome-nutu Francusku i Oktobarsku revoluciju, već i sve emancipatorne pothvate u međuvremenu (npr. haićansku revoluciju, abolicionizam u SAD-u, talijanski risorgimento i sl.), ali i one poslije, poput antifašističke i antikolonijalističke borbe. Prema tome, na kraj Prvog svjetskog rata doista se može gledati kao na kraj jedne epohe i početak novog razdoblja (Hobsbawnovim riječima: „kratkog dvadesetog stoljeća“) jer skupa sa svojim posljedicama predstavlja toliko radikalnu promjenu dotadašnjeg svijeta da je i odgovor na tu promjenu bio jednako toliko radikalan. Historijski revizionizam radijalno obrće uzroke i posljedice kojima smo svjedočili malo kasnije – u Drugom svjetskom ratu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne humanističke znanosti