Pregled bibliografske jedinice broj: 1179916
Srpski koncentracijski logori u Domovinskom ratu
Srpski koncentracijski logori u Domovinskom ratu, 2022., diplomski rad, diplomski, Odjel za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Zagreb
CROSBI ID: 1179916 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Srpski koncentracijski logori u Domovinskom ratu
(Serbian Concentration Camps in Homeland War)
Autori
Šojat, Andrea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Odjel za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta
Mjesto
Zagreb
Datum
03.02
Godina
2022
Stranica
68
Mentor
Kevo, Mario
Ključne riječi
Logori ; Međunarodno humanitarno pravo ; JNA ; paravojne postrojbe ; Crveni križ
(Camps ; International Humanitarian Law ; JNA ; Paramilitary Units ; Red Cross)
Sažetak
Tijekom povijesti ratovanja logori su se nametnuli kao nezanemariva komponenta vojne strategije, kojom se nastojalo kvantitativno, a samim time i kvalitativno oslabiti neprijateljske borbene redove. Međunarodno humanitarno pravo regulativama je uredilo uvjete pod kojima međunarodna zajednica tolerira ratne logore, a svakako u cilju očuvanja ljudskog dostojanstva te zbrinjavanja osnovnih fizioloških i egzistencijalnih potreba logoraša. Tijekom 20. stoljeća svijet doživljava eksploziju znanstvenih i tehnoloških noviteta koji utječu na kvalitetu življenja širih masa, unaprjeđujući zdravstvenu skrb, način privređivanja, putovanja, komuniciranja itd. No, usprkos visokom razvojnom stupnju civilizacije, dijagnosticirana moralna atrofija, potvrđena je pojavom holokausta, holodomora, atomskog bombardiranja, masovne gladi, progona te dr. zlodjela. Krajem inovativnog 20. stoljeća, znanstveno obogaćen te ratovima dotučen svijet, dopustio je mnoge zločine srpskih vojnih snaga i jedinica Jugoslavenske narodne armije (JNA) na prostoru nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Nakon raskidanja državnopravnih odnosa sa Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom, Jugoslavenska narodna armija potpomognuta srpskim pobunjenicima pokreče osvajački rat na prostoru susjednih, neovisnih država, pritom ne štedeći civilno stanovništvo. Srpskom agresoru za rukom polazi okupacija znatnog dijela Republike Hrvatske te susjedne Bosne i Hercegovine, gdje pripadnici JNA, milicije Srpske autonomne oblasti Krajine, Teritorijalne obrane te drugih paravojnih postrojba osnivaju logore za ratne zarobljenike, ali i civile. Preživjeli logoraši svjedoče teškom fizičkom i psihičkom zlostavljanju, prisilnom fizičkom radu, nedostatnim obrocima te uvjetima boravka, koji su uzrokovali mnoge letalne ishode. Isto tako, proučavajući odnos prema nesrpskom stanovništvu, ne smije se nikako zanemariti postojanje masovnih grobnica koje ne svjedoče slabljenju neprijateljskih borbenih redova, već isključivo etničkom čišćenju prostora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest