Pregled bibliografske jedinice broj: 1179828
Stari neprijatelj za novo vrijeme – antisemitizam u Hrvatskoj početkom devedesetih
Stari neprijatelj za novo vrijeme – antisemitizam u Hrvatskoj početkom devedesetih // VI. Kongres hrvatskih povjesničara / Agičić, Damir ; Galović, Tomislav (ur.).
Rijeka: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) ; Društvo za hrvatsku povjesnicu ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2021. str. 82-83 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1179828 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stari neprijatelj za novo vrijeme – antisemitizam
u Hrvatskoj početkom devedesetih
(Old enemies for new times - anti-semitism in Croatia
in early nineties)
Autori
Karlo Držaić
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
VI. Kongres hrvatskih povjesničara
/ Agičić, Damir ; Galović, Tomislav - Rijeka : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) ; Društvo za hrvatsku povjesnicu ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2021, 82-83
ISBN
978-953-57296-2-4
Skup
VI. kongres hrvatskih povjesničara ''Kultura''
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 29.09.2021. - 02.10.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
antisemitizam, devedesete, identitet
(anti-semitism, nineties, identity)
Sažetak
Krajem osamdesetih godina dvadesetog stoljeća u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji jasno se očituju novi (ponekad stari) nacionalni narativi koji su usko vezani uz ideju disolucije Jugoslavije i stvaranja zasebnih nacionalnih država. Jedan od tih narativa je i onaj hrvatski na čijim je temeljima nekoliko godina kasnije, izdvojivši se iz Jugoslavije, nastala Republika Hrvatska. Time dolazi do značajnih ideoloških promjena dio kojih je i redefiniranje Drugoga naspram kojeg se konstituira hrvatska nacija. Početkom devedesetih kao reprezentacija tog Drugog prvenstveno su služili Srbi, u određenim fazama muslimani, ali ponekad i Židovi koji se uostalom u europskoj povijesti redovito javljaju upravo kao „drugost“ dominantnih etničkih i nacionalnih zajednica. Tako se u ovom razdoblju u javnom i političkom diskursu u Hrvatskoj te s pozicija moći javlja jasan antisemitski diskurs. Stoga se postavlja pitanje zašto i kako se u kontekstu postjugoslavenskih ratova (od kojih su ovdje posebno relevantni ratovi u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini) u Hrvatskoj ponovno javlja antisemitizam koji je, iako i tada prisutan, u Jugoslaviji uglavnom bio potisnut iz javnog diskursa službenim ideološkim narativom te koliko je antisemitski diskurs bio rasprostranjen i kakva je u njemu bila slika Židova kao Drugog. Stoga ću u ovom radu postaviti pitanje geneze antisemitizma i antisemitskog diskursa početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj te prikazati aktere i skupine koji su bili njegovi nositelji, ali i načine na koje se reagiralo na pojave antisemitizma koji je postao jedan od predmeta onodobnih političkih borbi. Također ću razmotriti pitanje odgovara li antisemitizam iz devedesetih u Hrvatskoj nekom od tipova antisemitizma koji su uspostavljeni u humanističkim znanostima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
