Naslov
Analiza podataka o utjecaju fizičke aktivnosti na određivanje prolaktina
(Analysis of data on the influence of physical activity on prolactin determination)

Autori
Drenški, Valentina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
05.07

Godina
2021

Stranica
30

Mentor
Somborac Bačura, Anita ; Marijančević, Domagoj

Ključne riječi
fizička aktivnost, predanalitika, prolaktin
(physical activity, preanalytics, prolactin)

Sažetak
Određivanje prolaktina koristi se za postavljanje dijagnoze hiperprolaktinemije, no treba imati na umu da na koncentraciju prolaktina utječu brojni predanalitički čimbenici kao što su cirkadijalni ritam (koncentracija prolaktina je najviša tijekom noći i neposredno nakon buđenja), stres, dojenje, fizička aktivnost te lijekovi (antipsihotici, estrogeni, triciklički antidepresivi). Prema većini istraživanja fizička aktivnost naglo povećava koncentraciju prolaktina. Cilj ovog rada bio je ispitati postoji li statistički značajna razlika u koncentraciji prolaktina neposredno nakon fizičke aktivnosti u odnosu na koncentracije prolaktina nakon 20 i 30 minutnog mirovanja. Dodatan cilj bio je utvrditi značajnost razlike u ponovljenim mjerenjima koncentracije prolaktina nakon 20 minutnog mirovanja u odnosu na koncentraciju prolaktina nakon 30 minutnog mirovanja. U istraživanju je dobrovoljno sudjelovao 21 ispitanik odrasle dobi. Od ispitanika se tražilo da prije dolaska na vađenje krvi hodaju 15-30 minuta ili dođu biciklom. Nakon dolaska ispitanicima je krv uzeta tri puta: prvi put odmah nakon dolaska, drugi put nakon 20 minutnog mirovanja, a treći put nakon 30 minutnog mirovanja. Za određivanje koncentracije prolaktina u serumu koristila se metoda elektrokemiluminiscencije (ECLIA) prema sendvič principu. Statistički značajne razlike u koncentracijama prolaktina utvrđene su Wilcoxonovim parnim testom. Utvrđeno je da je koncentracija prolaktina neposredno nakon fizičke aktivnosti veća u odnosu na koncentracije prolaktina nakon 20 i 30 minutnog mirovanja. Daljnji rezultati pokazali su da je mirovanje u trajanju od 20 minuta doprinijelo stabilizaciji koncentracije prolaktina koja je statistički značajno različita u odnosu na koncentraciju prolaktina nakon 30 minutnog mirovanja. Međutim, kako se radi o gotovo jednakim medijanima koncentracije prolaktina koje nisu klinički značajno različite, možemo zaključiti kako su dva protokola mirovanja izazvala identičan predanalitički učinak i mogu se jednakovrijedno primjenjivati. S obzirom na dobivene rezultate, tj. povišene koncentracije prolaktina u prvoj točki mjerenja (odmah po dolasku u laboratorij) u odnosu na koncentracije nakon mirovanja, zaključujemo da je cijeli postupak mirovanja prije uzorkovanja krvi za određivanje koncentracije prolaktina apsolutno opravdan i da fizička aktivnost uzrokuje lažno povišene rezultate.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Farmacija

POVEZANOST RADA