Naslov
Šiljasta snoviđenja: Kako se spava u doba pandemije
(Spiky dreams: Sleep during a pandemic)

Autori
Hromatko, Ivana ; Jokić-Begić, Nataša ; Lauri Korajlija, Anita ; Jurin, Tanja ; Tadinac, Meri

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
25. Dani Ramira i Zorana Bujasa / - , 2021, 64-64

Skup
25. Dani Ramira i Zorana Bujasa (DRZB)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.09.2021. - 02.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
pandemija ; kvaliteta spavanja ; brige
(pandemic ; sleep quality ; worries)

Sažetak
Cilj je bio istražiti kvalitetu spavanja tijekom pandemije. Od 691 sudionika njih 49, 2% izjavljuju da imaju značajno narušenu kvalitetu spavanja (Pitsburški upitnik kvalitete spavanja), a čak petina sudionika barem povremeno koristi farmakološka sredstva za spavanje. Kvaliteta spavanja se nije razlikovala s obzirom na rod, dob i bračni status, a postoji blaga povezanost s razinom obrazovanja (osobe nižeg stupnja obrazovanja su ugroženije). Kvaliteta spavanja je značajno niža kod sudionika koji procjenjuju da su u skupini s većim rizikom za komplikacije zbog zaraze koronavirusom nego kod onih koji sebe ne percipiraju rizičnima. Osobe koje su prije pandemije patile od psihičkih tegoba znatno lošije spavaju od onih koji nisu imali smetnje. Općenito, osobe koje imaju izraženije brige povezane s pandemijom COVID-19, uključujući i brige oko ekonomskih i obrazovnih posljedica, imaju lošiju kvalitetu spavanja. Ujedno, osobe s lošijom kvalitetom spavanja procjenjuju svoje snove emocionalno intenzivnijima i češće imaju noćne more. Kvaliteta spavanja je značajno povezana s kvalitetom života, optimizmom u pogledu budućnosti te depresivnošću, anksioznošću i razinama doživljenog stresa (DASS ljestvica). Zanimljivo, čak i uz relativno mali broj sudionika koji su sudjelovali u obje točke mjerenja (proljeće i zima 2020 ; n = 137), razine anksioznosti i depresivnosti iz prve točke mjerenja značajno su predviđale kvalitetu spavanja u drugoj točki mjerenja, što implicira dugoročne negativne učinke neuspješnog suočavanja sa stresom na ostale domene svakodnevnog funkcioniranja. Nadalje, iz literature je poznato da dugoročni stres dovodi do smanjene imunokompetencije, pa tako i u ovom uzorku sudionici koji imaju više rezultate u DASS ljestvicama i nižu kvalitetu spavanja ujedno prijavljuju veći broj prehlada u prethodnom razdoblju. Ovi nalazi idu u prilog tzv. biopsihosocijalnim modelima zdravlja i bolesti, koji postuliraju važnu ulogu psiholoških čimbenika u zdravstvenim ishodima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA