Naslov
Bihevioralni imunosni sustav u COVID-19 pandemiji
(Behavioral immune system in the COVID-19 pandemic)

Autori
Hromatko, Ivana ; Tadinac, Meri ; Lauri Korajlija, Anita ; Jokić-Begić, Nataša ; Jurin, Tanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
22. Dani psihologije u Zadru – knjiga sažetaka / Burić, Irena ; Banai, Benjamin ; Macuka, Ivana ; Šimić, Nataša ; Tokić, Andrea ; Vidaković, Marina - Zadar : Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2021, 41-41

ISBN
978-953-331-305-4

Skup
22. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 01.10.2020. - 03.10.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
BIS ; COVID-19 ; rodne razlike
(BIS ; COVID-19 ; gender differences)

Sažetak
Bihevioralni imunosni sustav (BIS) je skup psiholoških mehanizama koji otkrivaju signale koji upućuju na moguću prisutnost zaraznih patogena u neposrednom okruženju, aktiviraju odgovarajuće obrasce emocionalnih i kognitivnih reakcija kao odgovor na te znakove te posljedično motiviraju pojedinca na izbjegavanje potencijalnog izvora zaraze (Schaller i Park, 2011). BIS je visoko fleksibilan i njegova je reaktivnost ovisna o kontekstu (Schaller, 2011), pa je tako u uvjetima u kojima se pojedinci percipiraju naročito ranjivima na zarazu, veća vjerojatnost da će biti osjetljiviji na znakove koji sugeriraju prisutnost patogena (Murray i Schaller, 2016). Na percepciju ovih znakova iz okoline utječu i određene dispozicijske karakteristike, poput percipirane ranjivosti na zaraze (Duncan, Schaller i Park, 2009). I dok epidemije nikako nisu novost u našoj evolucijskoj povijesti, situacija s COVID-19 pandemijom je svakako presedan u smislu nikad dosad zabilježene globalno podignute razine alarma. Zanimalo nas je kako ova izvanredna situacija utječe na dvije najčešće istraživane mjere vezane uz BIS: averziju prema patogenima i percipiranu ranjivost na zaraze te kako su ove mjere reaktivnosti BIS-a povezane s COVID-19 zdravstvenim brigama i profilaktičkim ponašanjima (učestalost pranja ruku, izbjegavanje napučenih prostora, korištenje dezinficijensa itd.). U skladu s prethodnim nalazima, žene postižu značajno više rezultate na većini mjera povezanih s BIS-om, prvenstveno na mjerama averzije prema patogenima. Ove su razlike u skladu s postavkama teorije diferencijalnog roditeljskog ulaganja (Trivers, 1972), čemu dodatno ide u prilog nalaz da oni sudionici koji skrbe za barem jedno dijete mlađe od 18 godina imaju značajno izraženija profilaktička ponašanja. Nadalje, iako su se averzija prema patogenima i percipirana osjetljivost na zaraze pokazale značajno povezanima kako s profilaktičkim ponašanjima tako i sa zdravstvenim brigama vezanim uz COVID-19 na cijelom uzorku (N=976), ova je veza bila izraženija kod sudionika koji skrbe za djecu mlađu od 18 godina. Ovi nalazi idu u prilog shvaćanju o postavkama BIS-a kao vrlo fleksibilnog i o kontekstu ovisnog sustava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA