Naslov
Žena nakon borbe: Reprezentacija i djelovanje žena u polju spomeničke produkcije socijalističkog razdoblja
(Woman after the Struggle: Female Representation and Agency in Socialist Memorial Production)

Autori
Horvatinčić, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Pojavnosti moderne skulpture u Hrvatskoj: protagonisti, radovi, konteksti

Urednik/ci
Prančević, Dalibor

Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

Grad
Split

Godina
2021

Raspon stranica
242-282

ISBN
978-953-352-076-6

Ključne riječi
Spomenici NOB-a, feministička kultura sjećanja, ženska povijest, kiparice, memorijalna krajobrazna arhitektura
(Monuments to Peoples' Liberation Struggle, Memorial sculpture, Feminist memory culture, Women's history, Female sculptors, Memorial landscape architecture)

Sažetak
Prebacivanjem fokusa analize na dva atipična aspekta poslijeratne spomeničke produkcije – spomenike koji su predstavljali iskustva žena tijekom Drugoga svjetskog rata i one koje su osmislile i oblikovale žene – ova studija otvara kritički pogled na šire područje tema, načina prikazivanja i strukturalno-materijalnih uvjeta vezanih uz poslijeratnu memorijalnu produkciju u socijalističkoj Jugoslaviji, s posebnim fokusom na situaciju u Hrvatskoj. Željeli smo ukazati na načine na koje je „ženska strana“ dominantnog narativa o Drugom svjetskom ratu u socijalizmu konstruirana i predstavaljana u javnoj sferi kroz umjetničke i arhitektonske prakse. Takva perspektiva nije samo namijenjena kompenzaciji kritičnog izostanka empirijskih istraživanja vezanih uz reprezentaciju žena i njihovo umjetničko djelovanje u poslijeratnoj kiparskoj i/ili arhitektonskoj produkciji, već i kao epistemološka intervencija koja otvara nove kritičke uvide u cjelokupnu poslijeratnu memorijalnu produkciju, propitujući uspostavljene hijerarhije, zadane narative i kanone. Time se usložnjavaju naše spoznaje o izgradnji spomenika u razdoblju socijalizma te rafiniraju ideje umjetničkog tretmana spomeničke teme kroz reevaluaciju praksi kojima su dominirale žene, poput krajobrazne arhitekture. Drugim riječima, sagledano kroz prizmu ženskog doprinosa, naše znanje o memorijalnoj produkciji u Jugoslaviji nije samo obogaćeno motivima, narativima i djelima koja su često bila ignorirana ili podcijenjena, već se ovo specifično polje kulturne produkcije – prožeto patrijarhalno-modernističkim postulatima i kapitalističkim oblicima umjetničke proizvodnje – ujedno i kritički ocjenjuje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti, Likovne umjetnosti, Rodni studiji

POVEZANOST RADA