ࡱ> gLbjbj:: Xv\Xv\]8yS$,Lp,8,,,t----.t-lR.~z0^00011 1wjyjyjyjyjyjyj$orXj,11111j,,00Vl[f[f[f1(,0,0wj[f1wj[f[friT7j0wZ& i8cjll0l)jrer7jr,7j,[f111jj[f111l1111r111111111> *:Sveu iliate u Zagrebu Filozofski fakultet urica Ocvirk, Lovro Radoaevi, Francesca Sammartino OPISMENJAVANJE NA HRVATSKOME KAO INOME JEZIKU TRA}ITELJA AZILA I AZILANATA Zagreb, 2019. Ovaj rad izraen je na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveu iliata u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. sc. Zrinke Jelaske i predan je na natje aj za dodjelu Rektorove nagrade u akademskoj godini 2018/19. Sadr~aj rada  TOC \o "1-3" \h \z \u 1 HYPERLINK \l "__RefHeading___Toc511990287". Uvod 5  HYPERLINK \l "__RefHeading___Toc511990288"1.1. Integracijska politika u Hrvatskoj 6 1. HYPERLINK \l "__RefHeading___Toc511990289"2. Druatveno korisno u enje (DKU) 8 1. HYPERLINK \l "__RefHeading___Toc511990290"3. O kolegiju i projektu 12 1.3.1. Sudionici i ciljevi 13 1.3.2. Faze projekta 15 2 HYPERLINK \l "__RefHeading___Toc511990291". Opis polaznika 16 2.1. Razli ite heterogenosti 17 2.1.1. Spol i dob 17 2.1.1.1. imbenik dobi 18 2.1.2. Jezici, dr~ave i nekoliko biografskih injenica 18 2.1.3. Vrijeme boravka u RH i EU-u 20 2.1.4. Iskustvo akolovanja 21 2.1.5. Prisutnost na nastavi 21 2.2. Strategije u enja 22 2.2.1. Afektivne strategije 23 2.2.1.1. Stavovi 23 2.2.1.2. Motivacija 24 2.2.1.3. Pojam o sebi 25 2.2.1.4. Strah od jezika 26 2.2.1.4. Atribucije 27 2.3. Napredak i doprinos u nastavi 27 3 HYPERLINK \l "__RefHeading___Toc511990292". Nastavne metode i materijali 29 3.1. Organizacija nastave 30 3.2. Nastavni materijali 31 3.3. Primjena kulturoloakih sadr~aja 32 4 HYPERLINK \l "__RefHeading___Toc511990293". Poteakoe u ovladavanju hrvatskom fonologijom 33 4.1. Pisanje 33 4.2. Govorenje 34 4.2.1. Otvornici 34 4.2.2. Zatvornici 34 5 HYPERLINK \l "__RefHeading___Toc511990294". Korisni ko vrjednovanje 35  HYPERLINK \l "__RefHeading___Toc511990295"6. Zaklju ak 36  HYPERLINK \l "__RefHeading___Toc511990296"7. Popis literature 38  HYPERLINK \l "__RefHeading___Toc511990297"8. Sa~etak 41  HYPERLINK \l "__RefHeading___Toc511990298"9. Summary 42 10. Kratki ~ivotopisi autora 43 1. Uvod Od 2013. godine svijet je, posebice Europa, Afrika i Bliski istok, suo en s jednom od najveih izbjegli kih kriza od Drugoga svjetskoga rata. Prema podatcima Vijea za ljudska prava Ujedinjenih naroda (engl. The United Nations Human Rights Council, kraticom UNHRC) do kraja 2017. u svijetu je 71,4 milijuna osoba prisilno napustilo svoj dom u potrazi za sigurnim ~ivotnim uvjetima, a meu njima se nalaze tra~itelji azila, izbjeglice, povratnici, unutar zemlje raseljene osobe i osobe bez dr~avljanstva (UNHCR 2018). Poput drugih europskih zemalja i Hrvatska se trenuta no suo ava s jakim izbjegli kim kretanjima, bilo kao tranzitna, bilo kao prihvatna zemlja izbjeglica na putu prema zapadnoeuropskim zemljama. Tomu svjedo imo posebice od 2015. godine, po etne godine velikih izbjegli kih i migrantskih tokova koji su posljedica otvaranja tzv. Balkanske rute. Prema podatcima Ministarstva unutarnjih poslova, tj. MUP-a, od 2006. do o~ujka 2019. godine u hrvatskoj je 767 osoba ostvarilo pravo na neki oblik meunarodne zaatite: 626 dobilo je azil, a 141 supsidijarnu zaatitu. Najviae je tra~itelja meunarodne zaatite u Republici Hrvatskoj iz Afganistana, Al~ira, Sirije i Irana (MUP 2019). Izbjegli ka je kriza druatveni problem koji ima politi ku, gospodarstvenu i vrijednosnu stranu. Pripadnici useljeni kih zajednica nalaze se u neravnopravnom ekonomskom, politi kom i socijalnom polo~aju u odnosu na domae stanovniatvo i u riziku su od druatvene isklju enosti. Kako bi se ostvarila druatvena pravednost i uspjeana integracija izbjegli kih skupina, potrebno je djelovanje dr~avnih i javnih ustanova u oblikovanju promialjenih mjera bitnih javnih politika (Tecilazi Gorai 2017). Integracija migranata viaezna an je pojam koji teoreti ari razli ito odreuju. To je viaedimenzionalan proces druatvene promjene koji bi se mogao odrediti kao  proces uklju ivanja i prihvaanja migranata u glavne institucije, odnose i polo~aje u druatvu primitka, ali i kao posljedica racionalnih odgovora aktera na druatveno okru~enje (Institut za migracije i narodnosti, kraticom IMIN 2016: 2). Tradicionalno je integracija dvosmjeran proces prilagodbe migranata i prihvatnoga druatva, no najnoviji pristupi predla~u i sudjelovanje zemlje porijekla migranata (IMIN 2016). Glavni je uvjet integracije useljeni ke populacije u prihvatno druatvo u enje jezika, a akademska zajednica mogla bi pokrenuti razli ite poduhvate koji bi tomu pomogli, ato pokazuje uspjeano proveden projekt druatveno korisnoga u enja koji je predmet ovoga rada. 1.1. Integracijska politika u Hrvatskoj Program integracije izbjeglica uklju uje razli ite dimenzije integracije i zahtijeva usmjereno djelovanje razli itih tijela dr~avne uprave: Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku s centrima za socijalnu skrb, Ministarstva znanosti i obrazovanja s obrazovnim institucijama i visokim u iliatima, Ministarstva zdravstva te Ministarstva rada i mirovinskog sustava (Tecilazi Gorai 2017). Izbjeglicama je potrebna druatvena potpora, mogunost uklju ivanja na tr~iate rada i pristup obrazovanju, a njihov polo~aj, prava i obveze regulirani su Zakonom o meunarodnoj i privremenoj zaatiti iz 2015. Njime se u pravni poredak Republike Hrvatske prenose brojne direktive Europske unije ( l. 2). Izbjeglice podlije~u razli itim pojedina nim propisima koji u veoj ili manjoj mjeri predviaju poseban postupak za tu ranjivu skupinu (Tecilazi Gorai 2017). Prema lanku 64. predmetnoga Zakona (2015) azilanti i stranci pod supsidijarnom zaatitom imaju pravo na boravak u Republici Hrvatskoj, spajanje obitelji, smjeataj, rad, zdravstvenu zaatitu, obrazovanje, slobodu vjeroispovijesti, besplatnu pravnu pomo, socijalnu skrb, pomo pri uklapanju u druatvo, vlasniatvo nekretnine sukladno Konvenciji iz 1951. i stjecanje hrvatskoga dr~avljanstva sukladno propisima koji reguliraju stjecanje dr~avljanstva. Meutim, izjedna avanjem navedenih prava s pravima koja ostvaruju hrvatski dr~avljani ( l. 68, 69, 70, 73) nedovoljno se prepoznaje posebnost ove osjetljive skupine (Tecilazi Gorai 2017). U Hrvatskoj se odobrava mali broj zahtjeva za azil, a organizacije civilnoga druatva upozoravaju na proizvoljno i nezakonito postupanje Sigurnosno-obavjeatajne agencije i Ministarstva unutarnjih poslova prema tra~iteljima azila, koje predstavlja kraenje ljudskih prava tra~itelja azila i prava izbjeglica, te pokazuju da nacionalna i meunarodna tijela moraju hitno reagirati (Are You Syrious?, kraticom AYS i Centar za mirovne studije, kraticom CMS 2017; Kua ljudskih prava Zagreb, kraticom KLJP 2019). Integracija useljenika trebala bi uklju ivati pru~anje podrake u otklanjanju jezi nih prepreka, prilagodljiv pristup obrazovanju, pojedina no karijerno savjetovanje, vrjednovanje prethodnoga u enja, pristup raznim oblicima socijalne pomoi, pojedina nu potporu i pomo u zajednici te pristup tr~iatu rada i sudjelovanje u procesima odlu ivanja (Tecilazi Gorai 2017). Klju nu ulogu u integracijskom procesu izmeu useljenika i prihvatne zajednice ima obrazovanje. Omoguavanje besplatnoga u enja jezika meu prvim je mjerama socijalnoga programa jer su temeljna znanja o jeziku nu~na za integraciju (IMIN 2016) budui da nepoznavanje jezika zemlje primitka tra~itelje azila ograni ava u pristupu obrazovanju i zapoaljavanju kao prvim koracima prema integraciji u druatvo (Tecilazi Gorai 2017). Spomenuti lanak 64. Zakona o meunarodnoj i privremenoj zaatiti (2015) jam i pravo azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaatitom na obrazovanje ( l. 64, st. 2). Oni su du~ni pohaati te aj hrvatskoga jezika, povijesti i kulture ( l. 64, st. 4, l. 74, st. 1), a troakovi tih aktivnosti plaaju se iz dr~avnoga prora una Republike Hrvatske ( l. 74, st. 3). U slu aju neispunjenja te svoje obveze azilanti i stranci pod supsidijarnom zaatitom troakove te aja moraju nadoknaditi ministarstvu nadle~nomu za obrazovanje ( l. 74, st. 2). U okviru tadaanjeg Zakona o azilu (2007., 2013.) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta svojedobno je propisalo Program u enja hrvatskoga jezika, povijesti i kulture za azilante i strance pod supsidijarnom zaatitom radi uklju ivanja u hrvatsko druatvo (2014). Imajui u vidu utjecaj afektivnih imbenika na uspjeanost pohaanja programa, Programom je predvieno dosezanje razine A1.0 prema ZEROJ-u nakon zavraetka te aja, a preporu eno je najmanje 280 sati te aja. Program uklju uje osam cjelina, a u svakoj se cjelini donose opi ciljevi i ishodi za svaku od etiriju jezi nih djelatnosti te meukulturni sadr~aji. Donose se i smjernice za procjenjivanje jezi noga znanja. Meutim, esto je provoenje Programa problemati no, dok su uvjeti pod kojima se dodjeljuju sredstva na natje ajima MZOS-a nejasni i upitni. R. urevi i M. Podboj (2016) pokazale su nedostatke u provoenju institucionalnih i strukturiranih te ajeva u enja jezika prihvatne zemlje. Pravo na sudjelovanje u organiziranim te ajevima imaju samo azilanti, propisani se te ajevi provode sporadi no pa su u kona nici volonteri i organizacije civilnoga druatva odgovorni za pou avanje. Oni pru~aju openitije oblike podrake i pomoi te nisu stru njaci u pou avanju hrvatskoga kao inoga jezika pa je nu~no da Republika Hrvatska radi na konkretizaciji institucionalnoga pou avanja hrvatskoga kao inoga jezika za izbjeglice (urevi, Podboj 2016). Projekt koji je predmet ovoga rada nastao je suradnjom akademske zajednice i jedne organizacije civilnoga druatva, koje su prepoznale druatvenu potrebu i pokrenule projekt radi doprinosa uklapanju ranjivih skupina stranaca u Republici Hrvatskoj. Takva se suradnja razvila u okviru provoenja kolegija prema na elima druatveno korisnoga u enja. 1.2. Druatveno korisno u enje (DKU) Druatveno korisno u enje (engl. service learning) ualo je u znanstvenu literaturu izmeu 1966. i 1967. godine: R. Sigmon i W. Ramsey tim su izrazom opisali projekt koji se provodio na Sveu iliatu Oak Ridge (SAD) radi povezivanja sveu iliata i organizacije za mjesni razvoj. Tim su pojmom znanstvenici uputili na iskustveno obrazovni proces u kojem su studenti uklju eni u organiziranu druatveno korisnu aktivnost usmjerenu na potrebe zajednice, a praenu strukturiranim trenutcima samorefleksije. Ciljevi su druatveno korisnoga u enja i razumijevanje sadr~aja znanja, razvoj akademskih vjeatina i stjecanje druatvenih vrijednosti (Stanton, Giles Jr, Cruz 1999). R. Sigmon 1979. postavio je tri temeljna na ela za uspjeano proveden projekt druatveno korisnoga u enja. Prvo, organizacije uklju ene u projekt moraju moi nadgledati djelovanje na terenu kako bi utjecale na kakvou usluge. Drugo, dobar je projekt druatveno korisnoga u enja onaj u kojem sudionici postaju sve sposobniji isplativo ulagati u rezultate druatveno korisnog u enja. Tree, u enici moraju imati mogunost upravljanja svojim procesima u enja. Danas postoje brojne odrednice druatveno korisnoga u enja. B. Jacoby odreuje ga kao  oblik iskustvenoga obrazovanja u kojem se studenti uklju uju u aktivnosti koje odgovaraju ljudskim potrebama i potrebama zajednice, zajedno sa strukturiranim mogunostima za promialjanje radi postizanja ~eljenih ishoda u enja  (Jacoby 2014: 1-2, prijevod autora rada). Neke definicije navode da druatveno korisno u enje treba biti dio formalnoga akademskoga kurikula. Primjerice, R. G. Bringle i J. A. Hatcher druatveno korisno u enje odreuju kao  kreditno vrjednovano obrazovno iskustvo u kojem studenti sudjeluju u organiziranoj druatveno korisnoj djelatnosti koja zadovoljava identificirane potrebe zajednice i razmialjaju o druatveno korisnoj djelatnosti tako da se dobije bolje razumijevanje sadr~aja kolegija, aire poativanje discipline i poja an osjeaj graanske odgovornosti  (Bringle, Hatcher 1996: 5, prijevod autora rada). Prema N. Mikeli Preradovi (2009: 7)  druatveno korisno u enje je nastavna metoda koja studentima omoguuje da znanje i vjeatine ste ene na akademskom kolegiju primjenjuju na razvoj projekta kojim se rjeaava neki druatveni problem, s ciljem obogaivanja procesa usvajanja znanja kroz kriti ko promialjanje o slo~enim uzrocima druatvenih problema i meusobnu suradnju na zajedni kom projektu . Sve te odrednice prepoznaju druatveno korisno u enje prije svega kao oblik iskustvenoga u enja, koji pretpostavlja izlazak iz u ionice i odlazak u druatvenu stvarnost. Teorijske okvire iskustvenoga u enja postavio je J. Dewey (Jacoby, 2014), posebice u radovima Demokracija i odgoj (1916), Kako mislimo (1933) i Iskustvo i obrazovanje (1938). U enje je za Deweyja bilo situacijsko. On je smatrao da je u enje u u ionici samo pripremanje za ~ivotno iskustvo i zalagao se za progresivno obrazovanje koje se sastoji od iskustvenoga u enja i kriti koga promialjanja o istom (Jacoby 2014; Mikeli Preradovi 2009). Na tragu rada J. Deweyja, J. Piageta i K. Lewina, D. Kolb (1984) razvio je suvremeni model iskustvenoga u enja, koji takoer ini teorijsku osnovu druatveno korisnoga u enja smatrajui kako se u enje dogaa kada studenti ispituju svoje znanje konkretnim iskustvom, koje je potrebno kriti ki promatrati (Jacoby 2014). Dakle, kriti ko je promialjanje drugi klju ni pojam u metodi druatveno korisnoga u enja. N. Mikeli Preradovi (2009: 84) navodi:  Druatveno koristan rad mo~e biti smislen, bezna ajan ili ateta, ali sm po sebi ne tvori znanje. Kriti ko promialjanje je klju  za izvla enja smisla iz iskustva DKU-a. Ona kriti ko promialjanje definira kao  proces kojim studenti kroz pismeni rad, usmenu raspravu, sluaanje i itanje o meusobnim iskustvima na projektu analiziraju i kriti ki povezuju ta iskustva s ciljevima kolegija i studija (isto: 84). On se dogaa prije, za vrijeme i nakon projekta DKU-a i ima razli itu ulogu s obzirom na fazu projekta: prema tome su tri osnovne sastavnice kriti koga promialjanja analiza, kritika i donoaenje odluka (Mikeli Preradovi 2009). Prema suvremenim znanstvenicima druatveno korisno u enje podrazumijeva organizirane djelatnosti kojima studenti odgovaraju na potrebe zajednice gdje se projekt provodi. Meutim, druatveno korisno u enje nije ni volontiranje, ni praksa, ni druatveno koristan rad. Za razliku od druatveno korisnoga u enja, volontiranje se ne zbiva unutar akademskoga kolegija, naj eae nema izravne veze s ciljevima kolegija ili studija pa i ne zahtijeva samorefleksiju i kriti ko promialjanje vlastitih djelatnost; praksa te~i pru~iti korist isklju ivo studentu, dok je druatveno korisno u enje metoda koja osigurava podjednaku korist svim sudionicima na projektu (studentima, akademskoj zajednici, organizacijama), kao i korisnicima projekta, odnosno druatvenoj zajednici; druatveno koristan rad ne uklju uje planirano u enje (Bringle, Hatcher 1996, Mikeli Preradovi 2009). Osim toga druatveno korisno u enje temelji se na primjeni ste enih te usvajanju novih znanja i vjeatina studenata. Druatveno korisno u enje nudi viaestruku korist. Ono je korisno studentima jer je izravno povezano s ciljevima studija i postaje stvarno iskustvo u enja. Razvija kriti ko mialjenje, poma~e u unaprjeenju komunikacijskih i suradni kih vjeatina, poma~e u usvajanju sadr~aja akademskoga kolegija povezivanjem teorije i prakse, razvija svijest o postojeim druatvenim problemima te svijest o povezanosti tih problema i vlastite struke (Mikeli Preradovi 2009), a  cilj druatveno korisnog u enja je pomoi studentima da uvide relevantnost svog znanja u svijetu (isto: 7). Autorica isti e kako od druatveno korisnoga u enja dobrobit ima i druatvena zajednica, odnosno druatveni partner jer gradi veze sa sveu iliatem, dobiva ljudske resurse potrebne za rjeaavanje druatvenoga problema te osigurava kvalitetnu uslugu svojim korisnicima, a ono je korisno i akademskoj zajednici budui da osna~uje njezinu vezu s druatvenom zajednicom, poveava mogunost profesionalnoga priznanja i nagrade, poveava zanimanje studenata za taj na in pou avanja i sadr~aj kolegija, poti e studente na ostvarenje njihovih obrazovnih ciljeva itd. Druatveno korisno u enje mo~e biti obvezna ili izborna sastavnica kolegija, mo~e se odvijati u dijelu kolegija ili u sklopu projekta zavranoga rada preddiplomskoga ili diplomskoga studija. I hrvatska se akademska zajednica polako otvara metodi druatveno korisnoga u enja. Od 2005. projekti druatveno korisnoga u enja provode se na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveu iliata u Zagrebu i na Fakultetu politi kih znanosti Sveu iliata u Zagrebu. Druatveno korisno u enje postalo je 2009. mjerom Nacionalnoga programa za mlade od 2009. do 2013. godine (2009), koji je odobrila Vlada Republike Hrvatske. 1.3. O kolegiju i projektu Te aj latini noga opismenjavanja za tra~itelje azila i azilante jedinstven je i u mnogo emu pionirski projekt. To je projekt druatveno korisnoga u enja namijenjen tra~iteljima azila i azilantima koji su nepismeni na (hrvatskoj) latinici, a provodio se prvi put u sklopu akademskoga kolegija Hrvatski kao ini i druatveno korisno u enje u zimskom semestru akademske godine 2018/19. na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu. To je bio izborni kolegij za studente diplomskoga studija kroatistike sa sastojnicom druatveno korisnoga u enja jer je druatveno korisna aktivnost obvezna sastavnica kolegija, a silab je predviao 15 sati predavanja i 45 sati seminara (za 6 ECTS-bodova). Nositeljica kolegija bila je profesorica Zrinka Jelaska, a izvoa ice uz nju Jelena Cvitanuai Tvico i Ranka urevi, lektorice na Croaticumu  Centru za hrvatski kao drugi i strani Odsjeka za kroatistiku. Te aj latini noga opismenjavanja za tra~itelje azila i azilante prvi je te aj latini noga opismenjavanja za inojezi ne govornike hrvatskoga jezika (pa tako i za izbjeglice), prvi projekt druatveno korisnoga u enja na Odsjeku za kroatistiku, prvi projekt druatveno korisnoga u enja u okviru pou avanja hrvatskoga kao inoga jezika i prvi projekt druatveno korisnoga u enja za tra~itelje azila i azilante u Republici Hrvatskoj. 1.3.1. Sudionici i ciljevi Osim akademske potpore, odnosno nositeljice i izvoa ica kolegija, sudionici u projektu bili su autori ovoga rada. U dogovoru akademske potpore i studenata kao druatveni partner izabrana je nevladina organizacija Are You Syrious?, odnosno njegove tadaanje lanice A. Korbar i T. Tadi. Tri sastavnice odgovorne za provoenje projekta prepoznale su druatvenu potrebu i odredile profil korisnika, tj. polaznika te aja koji je u enik hrvatskoga kao stranoga jezika, i to potpuni po etnik: on je izbjeglica (dakle pripadnik ranjive skupine), nepismen na (hrvatskoj) latinici te tra~itelj azila ili azilant. Prednost pri sudjelovanju imale su ~ene jer su njima te ajevi hrvatskoga jezika manje dostupni. Ciljevi druatvenoga partnera Are You Syrious? bili su pru~anje podrake tra~iteljima azila, azilantima i strancima u Republici Hrvatskoj, omoguavanje pohaanja te aja opismenjavanja na hrvatskom (latini nom) pismu te osposobljavanje za budue sudjelovanje u te ajevima hrvatskoga jezika kako bi se osobno i poslovno uklju ili u hrvatsko druatvo. Zadae akademske potpore uklju ene u projekt bile su komunikacija s druatvenim partnerom i sa studentima radi planiranja, praenja i vrjednovanja projekta; obrazovanje studenata u podru jima ovladavanja hrvatskim kao inim jezikom, tj. OVIJ-a (engl. SLA) i pou avanja hrvatskoga u radu s ranjivom skupinom s posebnim naglaskom na metodi DKU-a (15 sati predavanja); poticanje studenata na razvijanje kriti koga mialjenja; omoguavanje promatranja nastave na Croaticumu; tjedno praenje rada studenata pomou dnevnika rada i usmenih konzultacija s njima; vrjednovanje rada studenata i vrjednovanje na kraju projekta. Zadae studenata bile su komunikacija s druatvenim partnerom i nastavnicama radi planiranja, praenja i vrjednovanja projekta; timsko planiranje nastavnih aktivnosti i izvoenje nastavnih aktivnosti u udruzi Are You Syrious?; pojedina no voenje dnevnika rada (samorefleksija, refleksija, samovrjednovanje i vrjednovanje ostalih lanova tima); odlazak na konzultacije s nastavnicama (2 akolska sata tjedno); sastanak s predstavnicama druatvenoga partnera nakon svakoga odr~anoga sata; odr~avanje internoga sastanka; pisanje izvjeataja o svakom odr~anom satu za potrebe druatvenoga partnera; predstavljanje projekta druatvenom partneru i nastavnicama prije po etka izvoenja te aja; predstavljanje projekta druatvenom partneru, nastavnicama i zainteresiranima nakon zavraetka te aja. Studentsku nastavnu djelatnost na Te aju latini noga opismenjavanja inile su sljedee aktivnosti: pou avanje hrvatskoga (latini noga) pisma i abecede; postupno uvje~bavanje itanja i pisanja slova (velika i mala tiskana slova), slogova, rije i i re enica; zadavanje domaih zadaa; vrjednovanje vlastitog rada i napretka polaznika te aja pomou domaih zadaa i provjera znanja na satu; koriatenje uru aka i slikovnih kartica kao nastavnih materijala; koriatenje plo e kao jedine opreme u prostoru. Prema na elima druatveno korisnoga u enja predviene aktivnosti na projektu sadr~avale su akademsku sastavnicu jer se projekt izvodio u sklopu akademskoga kolegija na diplomskom studiju kroatistike te je njegov cilj bio uklopiti teorijsko znanje i prakti no iskustvo studenata nastavni koga smjera u buduem profesorskom radu. Druatvena potreba za akademskom potporom prepoznata je u u enju jezika kao glavnomu uvjetu integracije izbjeglica u prihvatno druatvo te u poteakoama provoenja Zakona o meunarodnoj i privremenoj zaatiti (2015), koji bi trebao osigurati pohaanje te aja hrvatskoga jezika, povijesti i kulture. Nakon ovladavanja (hrvatskim) latini nim pismom u itanju i pisanju tra~itelji azila i azilanti mogu sudjelovati u te ajevima hrvatskoga jezika, odnosno osobno i poslovno biti uklju eni u hrvatsko druatvo. Osim toga oni su na te aju uspjeano usvojili odreeni leksik i razvili vjeatinu osnovne usmene komunikacije na hrvatskome jeziku. 1.3.2. Faze projekta Akademska sastavnica, druatveni partner i studenti suraivali su u svim fazama projekta: pripremi studenata za projekt, planiranju, provoenju i vrjednovanju projekta. U fazi pripreme za projekt studenti su odsluaali teorijska predavanja o hrvatskom kao inom jeziku, ovladavanju inim jezikom, pou avanju hrvatskoga kao inoga jezika i druatveno korisnom u enju u kontekstu jezi ne integracije ranjivih skupina u ukupnom trajanju od 15 sati. Faza tjednoga planiranja projekta podrazumijevala je sastanke s nastavnicama i druatvenim partnericama, odlazak na mjesto izvedbe nastave, pisanje pismenih zadaa (prijava projekta i raspored rada po tjednima) te kriti ko itanje predmetne literature. Faza izvedbe nastavnih aktivnosti trajala je sedam tjedana, ukupno 45 sati. Ona je uklju ivala tjednu nastavu u trajanju od tri akolska sata (ukupno 21 sat) i tjedne konzultacije s nastavnicama, druatvenim partnericama i ostalim lanovima studentskoga tima radi vrjednovanja izvedbe projekta i unaprjeenja njegove kvalitete. Nastavne su se aktivnosti izvodile u prostoru udruge. U ovoj je fazi u studentsko optereenje ulazilo i voenje dnevnika rada kao glavni trajni oblik kriti koga pisanja, pisanje pismenih priprema za svaki nastavni sat, voenje opisa korisnika te pisanje tjednoga izvjeataja za potrebe druatvenoga partnera. Krajnji je cilj voenja dnevnika rada bilo iskreno razmialjanje o aktivnostima, tematiziranje problema u vezi s komunikacijom te iznoaenje sumnja, strahova, kriti kih pitanja i ideja, a u njemu je refleksija bila usmjerena na problematiku, korisnike, same sebe (studente) i kolegij. Odabran je trodijelni dnevnik rada koji je sadr~avao popis datuma u semestru i podijeljen je na opis iskustva druatveno korisnoga u enja, klju na pitanja i probleme te opis osobnih razmialjanja i reakcija. Zavrana faza, faza vrjednovanja i javnoga predstavljanja projekta, uklju ivala je slo~eno vrjednovanje koje su proveli svi sudionici na projektu. Vrjednovale su nastavnice (studentskim dnevnicima rada, tjednim konzultacijama i zavranim ispitom), druatveni partner (izvjeataji, sudjelovanje u aktivnostima udruge, zavrani ispit), studenti (samovrjednovanje i vrjednovanje ostalih lanova tima) i korisnici  polaznici te aja (zavrana anketa). Kao oblik zavranoga ispita za studente odabrana je javna prezentacija, na kojoj su bile prisutne nastavnice, druatveni partner, ali i svi zainteresirani profesori i studenti Filozofskoga fakulteta Sveu iliata u Zagrebu. Ishodi druatveno korisne aktivnosti za studente bili su mnogobrojni. Velik se dio odnosi na razvijanje: kriti koga mialjenja (posebice samorefleksijom u dnevniku rada); sposobnosti rjeaavanja problema u ote~anim uvjetima rada; komunikacijskih i organizacijskih vjeatina; vjeatine pisanja projekata; sposobnosti timskoga rada; sposobnosti suradnje i komunikacije s druatvenim partnerom; sposobnosti samoprocjene i procjene rada kolega; svijesti o aktualnim druatvenim zbivanjima i konkretnim problemima izbjeglica; svijesti o druatvenim, kulturnim, etni kim, vjerskim i jezi nim razli itostima; meukulturne senzibilnosti i spremnosti za sudjelovanje u meukulturnom dijalogu; sposobnosti samostalne izrade nastavnih materijala. Dio se odnosi na ostale ishode: produbljenje teorijskoga znanja i prakti noga iskustva pou avanja hrvatskoga kao inoga jezika i druatveno korisnoga u enja te pou avanja openito; primjena akademskih znanja i vjeatina u zadovoljavanju potreba druatvene zajednice; osna~enje osjeaja graanske odgovornosti i osjeaja brige za druge. 2. Opis polaznika U po etnoj je fazi projekta pri~eljkivana situacija bila pronai homogenu skupinu od desetak ~ena koje su u mogunosti izai iz svojih domova te iskoristiti mogunost za br~u integraciju i same sebi pomoi u br~oj integraciji u druatvo. No broj je polaznika te aja narastao na 12, a meu njima su bila i etvorica muakaraca. Veina je polaznika na te aj dolazila redovito, no svih se dvanaestero pojavilo tek jednom, a brojka se naj eae vrtjela oko sedam ili osam osoba po terminu, odnosno danu te aja. Njihovi nedolasci smatrani su opravdanima jer su polaznici ipak bili odrasli ljudi s vlastitim problemima i obavezama. Grupa koja se u potpunosti formirala do treega termina te aja pokazala je brojne zanimljive razlike koje se moglo na mnogo na ina promatrati i analizirati. Tijekom izvoenja te aja jedan je od zadataka bio pratiti napredak polaznika u dnevnicima svakoga u itelja, i u posebnom dokumentu naslovljenom Opis polaznika, gdje se napredak detaljno usporeivao s po etnom situacijom i napretkom koji je bio vidljiv u jednom terminu te aja, odnosno u nekom du~em slijedu izvedbe nastave. U nastavku rada detaljnije e se opisati viae razli itih vidova heterogenosti ove skupine. 2.1. Razli ite heterogenosti Polaznici su se razlikovali po spolu i dobi, zemljama podrijetla i rodnim gradovima te jezicima kojima se slu~e. Polaznici su pismeni i komuniciraju samo na vlastitom materinskom jeziku, rijetko se tko slu~i bilo kojim europskim jezikom, a svi vrlo malo razumiju engleski. Od druatvenoga partnera doznalo se takoer koliko su vremena pojedinci proveli u Republici Hrvatskoj ili openito Europskoj uniji. Razumljivo je da se svatko od njih razlikovao i po osobnim biografijama  od razine obrazovanosti, na ina noaenja sa situacijom, njihove druatvenosti i sli no. 2.1.1. Spol i dob Ciljna su skupina na te aju trebale biti samo ~ene, no polaznice su sa sobom ipak dovele nekoliko muakaraca. Statisti ki se struktura mo~e prikazati na sljedei na in: ~ene su inile veinu, odnosno 8 od 12 polaznika, dok su muakarci, njih etvorica, dopunili preostalu etvrtinu. Dobne su razlike bile vrlo velike, od 16 do 55 godina, najmlai je bio aesnaestogodianji mladi, a najstarija pedesetipetogodianja ~ena, do su ostali polaznici imali raspon godina od 30 do 40. O uspjehu polaznika povezanom s njihovom dobi (osim u navedenom slu aju mladia i gospoe) nije se moglo viae zaklju iti zbog kratkotrajnoga zajedni koga u enja, no razlika je svakako bilo. Ipak, bilo bi ih neoprezno promatrati u vezi tek s jednim obilje~jem. 2.1.1.1. imbenik dobi Dob najmlaega polaznika i najstarije polaznice omoguila je promatranje njezina utjecaja na napredak i u enje to dvoje polaznika. Oboje su na te aj pristigli naknadno, na trei termin. Pretpostavka je bila da e zbog jednakoga po etnoga polo~aja njihov napredak i razvoj biti sli ni, no ve se od sljedeega termina te aja pokazalo da su druga iji. Polaznica je imala velike poteakoe u ovladavanju jezikom, tra~ila je pomo drugih polaznika, sporo je zapisivala i razumijevala upute, ali joj je te aj svakako bio od koristi jer je djelomi no ovladala latini nim sustavom s kojim se svakodnevno susretala i za nju e ste eno znanje biti dobar po etak za jezi nu nadgradnju komunikacijom i uvje~bavanjem itanja na hrvatskome nakon te aja. S druge strane najmlai je polaznik u itelje na svakomu susretu sve viae iznenaivao. Njemu latinica nije bila nepoznata, zbog dobi i prisutnosti na druatvenim mre~ama pa s itanjem gotovo da i nije imao problema. Sve je zadatke rjeaavao samostalno, u veini slu ajeva unaprijed. U itelji su se pitali kako mu na te aju nije dosadno jer mu je sve poznato, no on bi svaki put dolazio s jednakim ~arom i uvijek bi vlastitim komentarima aktivno sudjelovao u izvedbi nastave. Njegov je zanos bilo lako povezati s injenicom da nije bio uklju en u srednjoakolski sustav te mu je ovo bio jedini doticaj s u enjem, a za njega je pokazivao iznimnu volju. 2.1.2. Jezici, dr~ave i nekoliko biografskih injenica Bogatstvo razli itosti vidljivo je i kada se promatraju materinski jezici polaznika. Najviae je zastupljen bio arapski (6), no pojavila su se i tri druga jezika: perzijski ili farsi (3), kurdski sorani (2) te tigrinja (1). Polaznici su pristigli iz Iraka (4), Sirije (3), Afganistana (2), Irana (2) i Eritreje (1). Arapski jezik pripada sjevernom ogranku ju~nosemitske jezi ne grane semitohamitske (afroazijske) jezi ne porodice i jako je rasprostranjen: slu~beni je jezik Maroka, Al~ira, Tunisa, Libije, Egipta, Sudana, Libanona, Sirije, Jordana, Iraka i dr~ava Arabijskoga poluotoka; drugi jezik Berbera u sjevernoj Africi i Kurda na sjeveru Iraka i Sirije te nekih nearapskih plemena u ju~nom Sudanu, a govori se i u Izraelu, jugozapadnom dijelu Irana i nekim dr~avama sredianje Azije. Arapske jezi ne oaze postoje i u Etiopiji, Somaliji i na isto noj obali Afrike. Govori ga viae od 180 milijuna ljudi, a kao jezik islama prisutan je posvuda gdje ~ive muslimani (Hrvatska enciklopedija, kraticom HE). Standardni je perzijski (farsi) slu~ben jezik Irana. Suvremeni perzijski jezik ima puno dijalekata, koji se kao dijalekatski kontinuum prote~u od zapada prema istoku: na temelju isto nih dijalekata oblikovao se jezik dari, jedan od slu~benih jezika Afganistana, i tad~i ki, slu~beni jezik Tad~ikistana, no meu govornicima farsija, darija i tad~i koga postoji vrlo velik stupanj uzajamne razumljivosti (HE). Sorani je ju~ni kurdski, raairen veinom u sjevernom Iraku i sjeverozapadnom Iranu HE, piae se arapskim pismom (u Iraku je suslu~beni uz arapski, a u Iranu regionalni jezik, no veina je Kurda bar dvojezi na, poznaje i jezik zemlje u kojoj ~ivi) (HE). Tigrinja (tigrinjski jezik) pripada etiopskoj podskupini jugozapadnih semitskih jezika, govori se u Etiopiji i Eritreji, gdje ima nacionalni polo~aj (u Etiopiji uz amharski), a piae se etiopskim pismom. Kurdski i perzijski pripadaju indoiranskim jezicima (HE). U okolnostima te aja i prilikom nerazumijevanja nekih pojmova ili objaanjenja bilo je vidljivo da polaznici ipak viae razumiju jedni druge  bez obzira na to govore li isti jezik, najvjerojatnije jer su se slu~ili zajedni kim jezicima ili ste enom razumljivoau  nego objaanjenja u itelja na hrvatskome jeziku. Pretpostavlja se da ti jezici ipak imaju neki zajedni ki leksik ili su se govornici prilagoavali lakaom sintaksom i prepoznatljivim rije ima, a svakako su dvojezi ni ili viaejezi ni polaznici mogli jedni drugima prevoditi. Imena tih dr~ava, gradova koje su polaznici spominjali, imena jezika, ali i imenima samih polaznika u itelji su se koristili za u enje, ponavljanje i usvajanje pojedinih slova, vodei se idejom da se sadr~aji bliski u enicima uvijek bolje i lakae prihvaaju. Osobna se biografija polaznika te aja, posve prirodno, razlikuje od osobe do osobe. Svojim se polo~ajem i ~ivotnim okolnostima polaznici znatno razlikuju od u itelja, oni su  prisilni migranti iz konfliktima zahvaenih zemalja, ija su brojna ljudska prava ugro~ena te zato spadaju u posebno ranjivu, u meunarodnom pravu prepoznatu skupinu stranaca u prihvatnim zemljama (urevi, Podboj 2016: 247), no tu se razliku nimalo nije isticalo, nego ju se pokuaava nadii pou avanjem i objektivnim sagledavanjem situacije. U itelji su od druatvenoga partnera dobili podatke iz kojih zemalja polaznici dolaze i joa neke pojedinosti o njihovoj obiteljskoj situaciji. Veina je polaznika bila u bra nom odnosu te imala djecu, izuzev nekoliko mlaih polaznika. Te aj je trajao prekratko kako bi se upoznala sva ija situacija te u itelji nisu uspjeli saznati mnogo o ~ivotu prije dolaska u Hrvatsku. Bez obzira na to u radu s polaznicima pokazan je izuzetan osjeaj empatije i razumijevanja, pa su toj ranjivoj skupini polaznika sadr~aji predstavljani strpljivo i pojednostavnjeno. Ne treba posebno naglaaavati kako je u enje osobito teako kada se ovjek susree s posve novim i nepoznatim pojmovima, pritom je iskustvo izbjeglica i tra~itelja azila naj eae obilje~eno posebno traumati nim predimigracijskim i postmigracijskim dogaajima (Podboj 2016). 2.1.3. Vrijeme boravka u RH i EU-u O vremenu boravka podatke u itelji dobivaju od druatvenoga partnera, a podatci su se za svakoga polaznika razlikovali. Poznato je kako je za lakae ovladavanje jezikom korisna esta izlo~enost tomu jeziku, ali i kulturi ~ivljenja pojedinoga naroda. No jednako tako poznavanje jezika prihvatne zemlje azilantima i tra~iteljima azila svakako mo~e olakaati ~ivot, ali i osobni rast i razvoj te doprinos zajednici (Podboj 2016). Polaznici ovoga te aja eae su du~e boravili na podru ju Europske unije negoli Republike Hrvatske. Bez obzira na to neki su se polaznici inili iznimno zatvorenima za upoznavanje s jezikom i kulturom prihvatne zemlje, konkretno o jednom smo bra nom paru saznali da ve tri godine boravi unutar granica Europske unije, a da joa nisu bili uklju eni ni u jedan te aj. S druge strane osobito veseli injenica kako je polaznica iz Sirije koja je u Republiku Hrvatsku doala spajanjem obitelji gotovo pohrlila prijaviti se na ovaj te aj, provevai u Hrvatskoj tek tri tjedna. Motiviranost i zainteresiranost za u enje jezika bila je vidljiva kod jedne polaznice koja je, na ~alost, tijekom bo~inih blagdana sa svojom obitelji odlu ila sreu potra~iti u zapadnoj Europi te je njezinim odlaskom grupa izgubila jednoga lana. 2.1.4. Iskustvo akolovanja S obzirom na kratko razdoblje tijekom kojega se te aj odr~avao ne uspijeva se doi do dovoljno podataka o obrazovanju polaznika. Najmlai meu njima u Hrvatskoj je trebao biti uklju en u srednjoakolsko obrazovanje, no to se nikako nije uspijevalo provesti. Njegovo se dotadaanje obrazovanje zbog teakih uvjeta i preseljenja zaustavilo na aest razreda osnovne akole. Mo~e se naslutiti da je sli na sudbina zadesila i mnoge druge te da  zbog politi ke i ekonomske nestabilnosti i progona ta populacija nerijetko ima brojne prekide u tijeku obrazovanja ili nemogunost pristupa obrazovnome sustavu uope (Podboj 2016: 1). Budui da su na te aj doali kako bi u ili novi, nepoznati jezik, ondje se o stupnju opega znanja nije moglo zaklju ivati. Nekoliko se polaznika uvijek isticalo br~im reagiranjem na nove sadr~aje te su se u tim slu ajevima mogle izvoditi neke pretpostavke o inteligenciji, snala~ljivosti, razumijevanju zadataka, ali i o viaemu stupnju obrazovanja. Osim odli nih polaznika na te aju se posve prirodno naalo i nekoliko polaznika koji sadr~aje nisu uspijevali tako lako povezati pa im je bila nu~na dodatna pomo. U takvim se slu ajevima mo~e nagaati ili o ni~emu stupnju obrazovanja, ili o te~im ~ivotnim okolnostima koje su im ometale usredoto enost na predstavljene sadr~aje. 2.1.5. Prisutnost na nastavi Ve spomenuti dokument nazvan Opis polaznika osim brojnih podataka o napretku polaznika i po etnoj situaciji sadr~avao je i popis dolazaka na te aj. Statisti ki gledano najvei broj dolazaka bio je aest od ukupno sedam moguih, a najmanji tek tri dolaska. Neki su se polaznici na te aj uklju ili tek od treega sastanka, dok su drugi primjerice dolazili od prvoga do bo~inoga razdoblja, a nakon toga su prestali sudjelovati. Izostanak s nastave polaznicima u itelji nisu zamjerali jer ih je druatveni partner upozorio kako su njihovi razlozi objektivne prirode  bolesna djeca kod kue, potreba za javljanjem na burzu rada ili rjeaavanje nekih drugih poteakoa povezanih s boravkom u Hrvatskoj. Na kraju te aja veina je polaznika zaslu~ila simboli nu pisanu potvrdu o zavraenom te aju, koja im je, svakome pojedina no, dokazivala da su ostvarili neko postignue. Redovitost njihovih dolazaka utjecala je na njihov napredak  eae dola~enje pridonijelo je lakaemu svladavanju gradiva i obrnuto  nedola~enje je uzrokovalo probleme s nadoknaivanjem propuatenoga. 2.2. Strategije u enja U radu s izrazito heterogenom skupinom polaznika s obzirom na prethodno ste ena znanja i stupanj obrazovanja kao i injenicu da pripadaju razli itim kulturama bilo je nerealno o ekivati da e svima odgovarati ista metoda pou avanja odreenih sadr~aja koje e oni kasnije usvojiti koristei se istom strategijom. Naime, strategije su bile individualne pa dok su neki zapisivali zna enja ili izgovor rije i na arapskome, drugi su ih pamtili, neki su svaku rije  ponavljali viae puta i tako je zapamivali ili je povezivali sa slikovnim materijalom. esto su polaznici jedni od drugih tra~ili pomo, na ato se u itelj, premda je autor materijala na kojem se radi, mora naviknuti u kontekstu u kojemu nema zajedni ki jezik sa svojim u enicima. Tako se zapravo uspostavlja suradni ki odnos na licu mjesta jer se u enik koji je shvatio naaao u ulozi posrednika i na neki na in pomonika u nastavi. S druge strane postoji mogunost da nekoliko polaznika nije znalo kako sebi samima pomoi sa sadr~ajima neuklopivima u svoju dotadaanju zbilju. Bile one viae ili manje uspjeane,  strategije podrazumijevaju odreen na in djelovanja pojedinog u enika kako bi se poboljaao proces u enja jezika (Mati 2016: 56). Prema mialjenju mnogih istra~iva a u podru ju usvajanja jezika, u procesu u enja na djelu nisu samo kognitivni, nego uvelike i afektivni imbenici.  Te dvije skupine faktora imaju utjecaj na proces u enja putem interakcije s kontekstom u kojem se jezik u i. Istra~ivanja afektivnih aspekata u enja jezika potaknuta su vjerovanjem da kognitivni faktori nisu jedini koji utje u na proces u enja (Mihaljevi Djigunovi 2007: 104). Iako se o razini kognitivnih spoznaja nije moglo raspravljati, vidljivi su bili elementi druge, afektivne strane koja doprinosi ovladavanju inim jezicima. 2.2.1. Afektivne strategije Va~an je dio prilikom svakoga u enja unutraanje, osobno zadovoljstvo, kao i motivacija za u enje, ato zna i da e bez emocionalne pobude sadr~ajima biti te~e ovladati. Kako bi se podcrtala kognitivna strana u enja, dodaje joj se afektivna, dakle:  Afektivni su faktori usmjereni ljudskoj emocionalnoj strani te reakcijama na podra~aje i dogaaje iz okru~enja (Mati 2016: 56). Ne mo~e se o ekivati da se u enje odvija u tzv. laboratorijskim uvjetima bez izra~avanja nezadovoljstva, frustracije ili pak s druge strane uzbuenja i radosti  prije ili kasnije afektivna e strana izai na vidjelo. Njezina prisutnost svakako je va~na u u enju stranih jezika, ato sve viae dolazi do izra~aja u istra~ivanju afektivnih imbenika nasuprot kognitivnim koji su donedavno dominirali bilo kojim oblikom u enja (Mihaljevi Djigunovi 2007). Kognitivni i afektivni imbenici ine dvije skupine koje  na proces u enja utje u putem interakcije s kontekstom u kojem se u i, a koji mo~e biti formalan ili neformalan (Mihaljevi Djigunovi 1998: 17). Stavovi, motivacija, pojam o sebi, strah, atribucije afekta su podru ja koje izdvaja J. Mihaljevi Djigunovi (1998) smatrajui kako imaju izuzetno va~an utjecaj na u enje stranoga jezika. imbenici koji e se navesti u nastavku izrazito su individualne naravi, teako se mogu poopiti, a gotovo su uvijek ovisni o situaciji u kojoj se promatraju, ato na koncu ote~ava ili gotovo onemoguava njihovo mjerenje (Mati 2016). 2.2.1.1. Stavovi  Ope je prihvaena definicija stava kao ste enog i relativno trajnog odnosa prema ljudima i predmetima s kojima ovjek dolazi u dodir. U suvremenoj teoriji u enja jezika dr~i se kako su stavovi temelj na kojemu se formira motivacija za u enje (Mihaljevi Djigunovi 1998: 21). Stavovi s kojima su polaznici doali na te aj mogu se ponovno promatrati kroz prizmu razli itosti, a jednako su im tako druga ija bila o ekivanja nakon svake odr~ane nastave jer su tada porasla njihova o ekivanja o vlastitomu napretku, o povezanosti s grupom, o zainteresiranosti za sadr~aje i sl. Iako u itelji nisu bili u mogunosti sa svakim polaznikom ostvariti dublju povezanost i procijeniti kakav je njihov stav prema nastavi i pou avanju, na licima polaznika moglo se ia itati da je na te aju vladala ugodna atmosfera zbog koje su se osjeali prihvaeno i odgovaralo im je biti u toj skupini. Polaznici su bili zadovoljni zbog osjeaja da se netko prema njima odnosi s poatovanjem. U njihovu je prisustvovanju nastavi i bespogovornom obavljanju svih zadataka bilo vidljivo da u itelja poatuju iznad svega. U dosadaanjim se istra~ivanjima stavova i motivacije za u enje stranih jezika razlikuje viae vrsta stavova u koje meu ostalim ulaze ne samo stavovi prema nastavi i nastavniku stranog jezika, ve i prema zajednici i narodu iji se jezik u i (Mihaljevi Djigunovi 1998). Iz u iteljske perspektive stje e se dojam kako su polaznici imali pozitivne stavove o zajednici i hrvatskome narodu. Polaznici su po zavraetku te aja ispunili evaluacijski listi u kojem su vrjednovali cijeli te aj iznosei mialjenja i stavove o u iteljima, pou avanju, materijalima i prostoru, ato e biti opisano poslije. 2.2.1.2. Motivacija Svi mnogobrojni opisi motivacije navode da je ona potrebna za bilo kakvo u enje ili napredak. O dobro poznatoj dihotomiji vanjske i unutarnje, odnosno intrinzi ne i ekstrinzi ne motivacije mo~e se promialjati na na in da se promatra koji je vid motivacije dolazio do izra~aja kod polaznika te aja. Polaznici su uglavnom krenuli na te aj zbog vanjske motivacije, puke potrebe da nau e pismoR\d t > B Z \ ^   \ ^ `     uujuj2hUh0JMPJaJmHsHjhUh0JMPJaJmH sH jhUh0JMPJaJmHsHjhUhh5CJPJaJmHsHh6PJaJmHsHh5mHsHhCJPJaJmHsHhPJaJmHsH$,TVXZ\f h j l n p r t v @ B \ $$*$a$ $ *$a$$*$a$$*$a$$*$a$\  b >n8b VDl$ $ Ld*$^La$gd7$ $ d*$^a$gd7$ $ d*$^a$gd}P$ $ d*$^a$gd4z6$ $ d*$^a$gd4z6 $ $ d*$a$  Z ^ ` f h  >Hlpr0T̹̹̽̽̑zrj^RhPJaJmHsHhPJaJmHsHhPJaJhPJaJjdhUh4z6PJaJmH sH hPJaJmH sH  h0JM6PJ]aJmHsHjhUhh0JMPJ]aJmHsHjhUh0JMPJaJmH sH h0JMPJaJmHsHh0JM6PJaJmHsH l2~$^Jfp02$ $ d*$^a$gd\O $ $ d*$a$$ $ d*$^a$gd\O$ $ Ld*$^La$gd7| "BDFHLN@BD\bdfhN޵ڪޞړڈ}jahUjhUj/hUhPJaJmH sH jhUhPJaJmHsHh0JMPJaJmH sH jhUhjhUh0JMPJaJmHsHhPJaJmHsH.NPRflnpr,.2468H<LNX쵦~qcRcCh0JE6PJaJmHsH h0JE6PJ]aJmHsHh0JEPJaJmHsHh6PJaJmHsHh5PJaJmHsHhPJaJmHsHh5CJPJaJmHsHhCJPJ\aJmH sH hPJaJmH sH jhUhh0JMPJaJmH sH h0JMPJaJmHsHjhUjhU246:JV!|%) , ,\,/(8<FKQJTLTTYJ]gnv|<$a$$*$a$X^ 6!8!%%% ,Z,01f3r355;:;~BBFFlGH0IBI.Jv4r,^*.;;;;;;;Uh6PJ]aJmHsHhPJ]aJmHsHh6PJaJmHsHh5PJaJmHsHhPJaJmHsHJ koje im je svakodnevno pred o ima, a koje zbog mnogih razlika u odnosu na svoj materinski jezik i svoje pismo ne razumiju. Motiviranost je dakle dolazila s te vanjske, prakti ne strane, iz njihove potrebe, ali i ~elje da se lakae i br~e pokuaaju uklopiti u ovdaanje druatvo. U itelji su ipak u estim dolascima po eli prepoznavati i drugi tip motivacije: kao da su sada, kada su im odakrinuta vrata novoga jezika i novoga svijeta, ~eljeli nau iti ato viae.  Intrinzi na motivacija za u enje stranog jezika mo~e se razviti uspjehom u jezi nim aktivnostima i zadovoljstvom zbog priznatog postignua (Mihaljevi Djigunovi 1998: 24). Kao potvrda za to mo~e poslu~iti odgovor jednoga od polaznika o dojmovima glede te aja: Znam malo viae i malo bolje razumijem hrvatski jezik. Jezik je prekrasan, svia mi se i ~elim ga govoriti iz dubine svoga srca. Osim pojedina ne ili individualne motivacije, koja se mogla promatrati kod svakoga polaznika, meu oblicima motivacije na razini situacije navode se i suradni ka i natjecateljska motivacija (Mihaljevi Djigunovi 1998). Viae nego natjecateljska motivacija kod polaznika ovoga te aja bila je vidljiva suradni ka, tijekom cijeloga te aja polaznici su si meusobno pomagali ostvariti isti cilj  usvojiti latini no pismo. Kad god bi se netko od u itelja naaao u situaciji da ne mo~e do kraja izlo~iti planirano gradivo tako da svima bude jasno, postojao je netko u skupini tko bi se pobrinuo da svi sve razumiju. Polaznici su time joa viae osna~ivali vlastita znanja, no osim toga:  Poseban poticaj za rad izvire iz svijesti da se s drugima dijeli sudbina, da postoji meusobna ovisnost i da svatko ima dio odgovornosti (Mihaljevi Djigunovi 1998: 49). 2.2.1.3. Pojam o sebi Vrlo je va~an vid u u enju stranoga jezika i procjena samoga sebe, kako polaznici sami sebe vide, smatraju li se uspjeanima, vjeruju li u mogunost napretka, znaju li koje su njihove sposobnosti.  Iako se u literaturi pojam o sebi esto izjedna ava s pojmom samopoatovanja, ta se dva afektivna faktora mogu razmatrati i odvojeno. Samopoatovanje se odnosi na osjeaj vlastite adekvatnosti i vrijednosti. Dok pojam o sebi podrazumijeva kombinaciju osobina koje si osoba pridaje, samopoatovanje pokazuje koliko ih osoba smatra pozitivnim ili negativnim (Mihaljevi Djigunovi 1998: 57). U iteljima je bilo vrlo va~no da nijedan polaznik ne izgradi negativno vienje sebe zbog moguih poteakoa. Za u itelje uspjeh nije bio jedino to no usvojeno gradivo, ve se kao pozitivno uzimao napredak bilo u kojemu pogledu  pozitivan dojam u itelji su poticali pohvaljujui disciplinu, marljivost, ulaganje truda, redovito ponavljanje (Mihaljevi Djigunovi 1998). U itelji su, kao ato bi to trebalo initi bilo u kojemu predmetu, bilo na kojemu jeziku, uvijek nastojali pronai barem neato to no u obilju pogrjeaaka raznih vrsta radi toga da se neuspjesi ne do~ive osobno te da njihov negativni dojam ne ostavi dugoro an trag. Dakle, pozitivni su komentari bili od presudne va~nosti u ovladavanju hrvatsk latinicom kod ranjive skupine polaznika. Prilikom ispravljanja domaih zadaa u itelji su svakomu polazniku pojedina no pokazivali ispravljene stavke uz objaanjenja zbog ega su pogrjeane, a usporedno su polaznici bili pohvaljivani za neato u emu se ogledao napredak. Primjerice, postojalo je mnogo poteakoa s pisanjem razmaka meu rije ima u prepisivanju re enica, pa je jedna polaznica, na to prethodno upozorena, bila pohvaljena ato je pravilno koristila razmake, a uz to je i poslu~ila kao primjer drugima koji su iz njezina primjera, kao i iz njezina objaanjenja na arapskome, shvatili o emu je rije . 2.2.1.4. Strah od jezika  Strah od jezika definira se kao strah koji osjeamo u situaciji kad se od nas tra~i da se koristimo nematerinskim jezikom u kojemu nismo sasvim kompetentni. Tako definiran strah od jezika zapravo je osobina li nosti i odnosi se na osobu koja e, u pravilu, reagirati nervozom kad god govori drugim jezikom, sluaa ga, ita na njemu ili piae (Mihaljevi Djigunovi 1998: 52). Polaznici su rijetko kada pokazivali strah, tek je kod jedne polaznice bilo vidljivo da na neki na in strepi pred novim, velikim, teakim jezikom ili zbog dojma koji e ostaviti na u itelje.  U mnogim se istra~ivanjima straha od jezika pokazalo da na verbalno ponaaanje utje e strah od ismijavanja, koji, kad je vrlo visok, mo~e uzrokovati izbjegavanje aktivnog sudjelovanja u nastavi ili potpuno povla enje ili odustajanje od u enja (kad je to mogue; na primjer, kod odraslih polaznika te ajeva stranih jezika) (Mihaljevi Djigunovi 2002: 50-51). Postoji mogunost da se u ovomu slu aju isprepletalo viae razli itih imbenika  od srame~ljivosti preko straha od stranoga jezika do straha od komunikacije i niske samoprocjene. Polaznica je, uz nisku procjenu sebe i svoje vrijednosti, primjeivala da slabije napreduje od ostatka skupine te je zbog toga neprestano o ekivala vlastiti neuspjeh (Mihaljevi Djigunovi 2002). Suprotno tomu kod drugih polaznika nije bilo ni traga strahu, iako je nekima ovo doista bio prvi strani jezik koji u e. Unato  tomu vrlo su dobro reagirali i u itelje iznenadili kada su se ipak ohrabrili postaviti pitanja koja su im se nametala tijekom obrade pojedinih sadr~aja.  U enici s niskim stupnjem straha uspjeaniji su u oblicima nastave koji uklju uju raspravu i otkrivanje (Mihaljevi Djigunovi 1998: 54). Upravo su tako polaznici kod kojih nije postojao strah lakae svladavali gradivo, o njemu su i promialjali te ak postavljali pitanja. 2.2.1.5. Atribucije  Atribucije su na ini na koje pojedinac sebi i drugima objaanjava uzrok svog uspjeha ili neuspjeha. One imaju iznimnu va~nost u u enju stranog jezika jer se tijekom tog u enja ve po prirodi samog procesa pojavljuju pogreake. Vrlo je vjerojatno da motivacija za u enje ovisi o tome ato u enik posti~e i o tome koliko vjerojatnim smatra svoj uspjeh (Mihaljevi Djigunovi 1998: 55). Veina je polaznika te aja bila uspjeana u u enju pa bi bilo iznimno zanimljivo vidjeti kojemu vidu u enja oni pridaju najveu va~nost. Naj eai su uzroci (ne)uspjeha sposobnost, trud, te~ina zadataka i srea (Mihaljevi Djigunovi 1998). U radu polaznika te aja nije nedostajalo truda, no bile su vidljive razli ite sposobnosti s kojima su te aj zapo eli. U itelji su uvijek nastojali prilagoditi te~inu zadataka mogunostima polaznika, jednako kao i neprestano im biti pri ruci ako zatrebaju bilo kakvo dodatno pojaanjenje. Kada se pojedini zadatak rjeaavao  uspjeano ili neuspjeano, pojavljivali su se odreeni osjeaji, bilo je tu sree zbog to noga odgovora koja je mogla biti plod nasumi no pogoenoga rjeaenja ili se pak pojavljivao ponos jer se neato usvojilo. Katkada su se pojavljivali i negativni osjeaji, primjerice nakon viae uzastopnih pogrjeaaka bilo je vidljivo da polaznicima nije svejedno te da svoj neuspjeh ve po inju do~ivljavati pretjerano negativno.  U enici usmjereni prema neuspjehu naj eae su ve do~ivjeli negativna iskustva u u enju. Njihov stupanj o ekivanja vrlo je nizak. (Mihaljevi Djigunovi 1998: 56). Jednako tako, kada su usmjereni na neuspjeh, esto je prisutno samookrivljavanje. Dok e jednima neuspjeh biti poticaj da u enje shvate ozbiljnije, druge e samo potaknuti na odustajanje  ato se sve mo~e povezati i s prethodnim kategorijama kao ato su pojam o sebi, stavovi ili motivacija. 2.3. Napredak i doprinos u nastavi U ve nekoliko navrata spominjanom dokumentu Opis polaznika u itelji su zapisivali dolaske na nastavu i napredak polaznika. Napredak se vrjednovao u viae razli itih kategorija  po etna situacija, trud i organizacija posla, sudjelovanje i motivacija, sposobnost uspostavljanja kontakata i na kraju usporedba po etne situacije s kona nom. Uz razli itu po etnu situaciju kod polaznika, npr. ste eni stupanj obrazovanja, iskustvo akolovanja, pa na koncu i vrijeme koje je proalo od posljednjega susreta s u enjem bilo koje vrste, velik su utjecaj imali i nabrojeni afektivni imbenici te individualne osobine li nosti. Bez obzira na to svi su polaznici nau ili prepoznavati i izgovarati slova i glasove hrvatske latinice, u emu su esto jedni drugima bili najvea podraka. esto je u nastavi prakti no  omoguivati boljim u enicima da poma~u drugima i osjeaju se korisno te u proces pou avanja uklju iti one u enike koji su po zanimanju nastavnici ili pedagozi (urevi, Podboj 2017: 257). U itelji su nerijetko primjeivali kako polaznici jedni s drugima surauju, no viae od toga katkada je rad i zalaganje jednoga potaknulo i druge na veu aktivnost. Primjerice, na posljednjem satu prilikom ponavljanja svih slova jedan bi polaznik neprestano uz ponovljeno slovo navodio rije  koja bi po injala tim slovom, a poslije su se tomu priklju ili i ostali polaznici. Svi su lijepo suraivali kada su, takoer na posljednjem susretu te aja, zajedno trebali slo~iti rije i od kockica sa slovima hrvatske abecede. U pou avanju hrvatskoga pisma u itelji su esto uklju ivali toponime i antroponime iz dijelova svijeta odakle su potjecali polaznici ne ograni avajui pou avanje isklju ivo na sebi poznat prostor. Spominjanjem polaznicima poznatih mjesta ili dragih imena stvara se ugodna radna atmosfera u kojoj se osjeaju vrijedno te potaknuti da izraze joa pokoji, njima va~an detalj usporeujui ga s onime ato uju od u itelja. Osim ato su polaznici ~eljeli da se njihova kultura i jezik afirmiraju na te aju, nakon nekoliko su odr~anih sati pokazivali iznimnu ~elju za komunikacijom. Unato  ograni enju zbog neimanja zajedni koga jezika (u itelji nisu razumjeli arapski, a polaznici hrvatski), u viae navrata razgovor je popraen gestikulacijom, pisanjem, crtanjem, prevoditeljem na mobitelima, slikama obitelji i sl. Kako bi polaznici spoznali koliko su i sami va~an dio nastave na te aju, u enici im na posljednjem terminu podijelili obrasce za vrjednovanje pa su zamoljeni da na vlastitomu jeziku iznesu svoje vienje nastave, pou avanja i u itelja.  U nas se u posljednje vrijeme dosta pozornosti pridaje u eni kim pogledima na u enje i nastavu. Vjerojatno je jedan od razloga i svijest, s jedne strane, o va~nosti u eni kih stavova a, s druge, o tome kako zapravo malo znamo o prirodi tih stavova (Mihaljevi Djigunovi 2007: 105). Rezultati vrjednovanja pokazali su zadovoljstvo te ajem, ato su u itelji i prepoznali u redovitomu pohaanju te aja, ~elji za u enjem, opuatenoj atmosferi i pokazivanju radosti zbog postignua. 3. Nastavne metode i materijali U ophoenju s polaznicima te aja vodilo se ra una o injenici da su oni druatveno ranjiva skupina. Stoga je ono bilo obzirno, odgovorno i puno poatovanja. Kako je istaknula nositeljica kolegija i predava ica Z. Jelaska, cilj je prije svega bio staviti ovjeka, odnosno pojedinca na prvo mjesto, a jezi na sastavnica i jezi ni sadr~aj te aja, iako neosporno va~ni, bili su u slu~bi poatovanja i prihvaanja same osobe, ime se dodatno poticala spremnost polaznika na rad i motiviranost za u enje. Na po etku projekta postavljeno je ukupno aest o ekivanih ishoda te aja: prepoznavanje i razumijevanje hrvatskih glasova koji se sluaaju (sluaanje, odnosno usmeno primanje); prepoznavanje i razumijevanje hrvatskih glasova koji se itaju ( itanje, odnosno pismeno primanje); izgovaranje hrvatskih glasova (govorenje, odnosno usmena proizvodnja); zapisivanje hrvatskih glasova (pisanje, odnosno pismena proizvodnja); poznavanje hrvatske abecede (metajezi no znanje); uspostavljanje osnovne komunikacije na hrvatskome jeziku. Pri ostvarivanju navedenih ishoda prednost je dana sluaanju i govorenju kao va~nijim djelatnostima bez kojih ne bi bilo mogue ostvariti itanje i pisanje. Ukupno gledajui, najuspjeanije je bilo usvajanje osnovne komunikacije na hrvatskome jeziku, dok je poznavanje hrvatske abecede bilo slabije usvojeno. Preostala etiri ishoda bila su usvojena dijelom na zadovoljavajuoj, a dijelom na prihvatljivoj razini. Od nastavnih metoda u itelji su se slu~ili onima koje imaju najviae u inka u ovladavanju jezikom na temelju primanja i proizvodnje, prvenstveno u usvajanju govorenoga jezika, jer su polaznici bili na razli itom stupnju pismenosti na materinskom jeziku, te su kratko i(li) neredovito bili uklju eni u obrazovni sustav. Metode su rada polazile najprije od sluaanja i izgovaranja prema zadanome modelu, ponavljanja dok se ne bi postigao uspjeaan ili prihvatljiv izgovor, zatim zapisivanja pojedinih slova ili rije i i uvje~bavanja njihova pisanja te od prepisivanja odreenih slova, rije i ili re enica radi poboljaavanja motorike pisanja i usvajanja latini noga pisma. itanje, oponaaanje osnovnih dijaloga pri upoznavanju, predstavljanju i izra~avanju raspolo~enja te uvoenje diktata kao nastavne metode koja se pokazala istodobno zahtjevnom i probita nom ponudili su polaznicima prostor za dodatni napredak u njihovim nastojanjima da ato uspjeanije ovladaju gradivom koje su u itelji za njih iz tjedna u tjedan pripremali. To se gradivo temeljilo na zadacima razli itoga tipa. U enje pisma mogue je jedino u kontekstu, rije i, re enici pa se ono dogaalo istovremeno s u enjem leksika. Osim toga nastavne su jedinice u veoj ili manjoj mjeri uklju ivale osnovnu usmenu komunikaciju na hrvatskome jeziku. Na kraju te aja svi su polaznici vladali predstavljanjem i pozdravljanjem. U itelji su kao glavni sastavlja i materijala bili odgovorni za ato uspjeanije osmialjavanje, organizaciju i prilagodbu gradiva kako bi svaki nastavni sat za polaznike bio ato bolje iskoriaten. Nisu za to imali vrst oslonac u literaturi, ato im je omoguilo veliku slobodu u osmialjavanju vlastitih materijala, pri emu je njihova kreativnost dolazila do punoga izra~aja. Tako su i zadaci, kako je te aj odmicao, postajali sve raznovrsniji. 3.1. Organizacija nastave Te aj opismenjavanja na latinici odvijao se tijekom sedam uzastopnih tjedana uz stanku za vrijeme bo~inih i novogodianjih blagdana. Svaki bi se put u itelji nalazili s druatvenim partnerom pola sata prije po etka te aja kako bi pripremili sve potrebno za sat. Te aj je prema planu trajao od 9.30 do 12 sati svaki etvrtak. Termin je podijeljen na tri dijela od 45 minuta izmeu troje u itelja, uz dvije stanke od 5 minuta kako bi se polaznici mogli odmoriti. Na prvom bi se satu ponavljalo gradivo od proaloga puta, dok bi drugo dvoje u itelja pregledavalo domae zadae. Na drugom se satu obraivalo novo gradivo te bi se utvrivalo znanje nau enoga. Na zadnjem se satu takoer obraivalo novo gradivo ili bi se ponavljalo, ovisno o u iteljevoj procjeni, zatim bi se obraivao prigodni kulturoloaki sadr~aj i zadavala zadaa za sljedei put. Prije po etka provedbe te aja napravljen je raspored rada po tjednima, a prije svakoga termina odreeno je tko e dr~ati koji dio nastave. Kako bi redoslijed sati bio ato ujedna eniji, odreeno je da e se u itelji izmjenjivati. Prvi tjedan zapo eo je s predstavljanjima, upuivanjem u latini ni smjer pisanja, prepoznavanjem imena polaznika, imena dr~ava i gradova iz kojih dolaze na hrvatskom latini nom pismu i obraivanjem vokala. Drugi tjedan obraivali su se zvona nici ili sonanti m, n, nj s posebnim naglaskom na nep ani nosnik nj kao slo~eni glas. Trei tjedan, uz zatvornike ili konsonante l, j, lj, v, f, r, uveden je kulturoloaki sadr~aj vezan uz blagdan svetoga Nikole i nova nastavna metoda u vidu diktata. U tjednu nakon toga obraivani su aumni ki parovi zapornika ili okluziva u opoziciji prema zvu nosti (p i b, t i d, k i g) i tjesna nik ili frikativ h. Tjedan uo i Bo~ia radio se kulturoloaki sadr~aj vezan uz Bo~i, tjesna nici ili frikativi s, a, z, ~, produbljena je ovladanost vjeatinom pozdravljanja i voenja kraih dijaloga te su utvreni glavni brojevi do deset. Pretposljednji tjedan te aja i prvi termin u novoj kalendarskoj godini bio je posveen u enju i ato uspjeanijem usvajanju slivenika ili afrikata c, , , , d~. Posljednji tjedan nastave stavljen je naglasak na ponavljanje dotada usvojenih sadr~aja i uvje~bavanja korisnih fraza, a nastava je zaklju ena interaktivnim ponavljanjem pomou igre. 3.2. Nastavni materijali Dio su nastavnih materijala bili raznovrsni izvorni zadaci, a iz literature su preuzeti zadatci za uvje~bavanje motorike i na ina pisanja velikih tiskanih slova, za ato je poslu~ila to kalica S. Majdand~i-Gladi (2011). Primjerima velikih tiskanih slova dodana su i mala tiskana slova. U lanku C. Shaughnessy (2016) posebno je nazna eno kako se, prilikom pou avanja polaznika koji govore jezikom iji pisani izraz ne postoji te onih govornika koji su pismeni samo na materinskom jeziku, koristio font Comic Sans. Glavni je argument za to da mala tiskana slova u tomu fontu (engl. Comic Sans) najviae nalikuju rukom pisanim slovima, npr.  slova a i g u Comic Sansu sli nija su onomu kako piaemo nego ostali fontovi koji se koriste ovim oblicima slova: a g (Shaughnessy 2016: 5, prijevod autora rada). Bez obzira na to koje se slovo obraivalo, uvijek bi se polazilo od to kalice na kojoj su polaznici uvje~bavali pisanje pojedinoga slova. Slijedili bi razli iti tipovi zadataka: dopunjavanje rije i tra~enim slovom, uz ato bi obavezno stajao odgovarajui piktogram, podcrtavanje tra~enoga slova na temelju sluaanja, povezivanje pojma s tra~enom rije i, prepisivanje slova, rije i, re enica i dijaloga radi poboljaanja motorike pisanja, sastavljanje rije i od premetnutih slova i slogova, upotreba diktata (diktat sa sprje avanjem pogrjeaaka) i itanje rije i i kratkih dijaloga prema modelu. Zadatke su inili i interaktivno ponavljanje pomou igre, ato je osmialjeno za posljednji susret s polaznicima. Radilo se o igri Boggle iz koje su preuzete kockice sa svim slovima hrvatske abecede te su polaznici, kada bi pro itali mini-dijaloge s plo e, trebali od tih kockica sastaviti pojedinu repliku mini-dijaloga. Igrala se i kartaaka igra Uno, pri emu nije nedostajalo zabave, a to je dodatno pridonijelo povezanosti u itelja s polaznicima. 3.3. Primjena kulturoloakih sadr~aja Nakon te aja bilo je zadovoljstvo ustvrditi da su glavni ciljevi ostvareni. Polaznici su uspjeano usvojili predstavljanje i pozdravljanje na hrvatskome jeziku te su osposobljeni za sudjelovanje u te ajevima hrvatskoga jezika time ato su ovladali latini nim pismom. Ovaj te aj omoguio im je da naprave prvi korak prema uklju ivanju u novu okolinu i druatvo unutar kojega tra~e ili su dobili azil jer je poznavanje latini noga pisma osnovni preduvjet za bilo kakvo budue sudjelovanje i napredovanje i u jezi nom, i u kulturoloakom smislu. Iako se jezi ni vid u ovoj situaciji namee kao va~niji, pozornost je posveena i kulturoloakim sadr~ajima, koliko god bi to mogao biti sklizak teren. Zapravo se krenulo od nekih pretpostavki koje su u kulturi polaznika tabui, kao ato je izbjegavanje muako-~enskih dodira. Ipak, u ovom slu aju nije bilo prepreka prilikom primjerice rukovanja jedinoga muakoga u itelja s polaznicama, a ato je te aj viae odmicao, to je prisnost izmeu u itelja i polaznika, bez obzira na spol, rasla. Uklju ivanjem leksema svinjetina, pivo i vino pridala se pozornost va~nosti poznavanja tih rije i s obzirom na vjeroispovijest polaznika. Polaznici su se upoznali s obi ajima obilje~avanja blagdana sv. Nikole i Bo~ia. Zanimljivo je kako su razli ito reagirali na spomenute blagdane. Dok je sv. Nikola do ekan sa zanimanjem i neskrivenim interesom te je bio vrlo dobro prihvaen, Bo~i i sve vezano uz bo~inu tematiku do ekano je s blagom nezainteresiranoau i dozom rezerviranosti. Jedino ato se poslije pokazalo neprikladnim u pou avanju bio je broj kojim su se u itelji obraali polaznicima. Obraanje s Vi ispo etka je vjerojatno zbunilo polaznike jer upuuje na mno~inu. ini se da se na po etku trebalo druga ije pou avati i obraati se polaznicima s ti umjesto Vi. Dakako da se poslije u te aju dogodio spontani prijelaz na ti, ali su upute u zadacima ostavljene u drugom licu mno~ine, ato i jest najpogodnije za razumijevanje. 4. Poteakoe u ovladavanju hrvatskom fonologijom Za vrijeme te aja veina je polaznika pokazivala vei ili manji stupanj usvojenosti sadr~aja u odnosu na cjelokupno gradivo kojem su pou avani. Openito je svaki polaznik imao poteakoa s odreenim dijelom gradiva, samo je kod nekih to bilo izra~enije. 4.1. Pisanje Prvo ato se moglo primijetiti, posebno u prvim ispravljenim zadaama, bilo je pisanje razmaka izmeu rije i i pisanje interpunkcija. Razmak  Jedan dio polaznika nije stavljao razmak izmeu rije i, ak ni u zadacima prepisivanja re enica, jer nisu imali osvijeateno postojanje granice izmeu rije i. Interpunkcija  Polaznici su imali poteakoa s interpunkcijom jer ju nisu shvaali kao sastavni dio pisanja. Pri tome je, radi boljega razumijevanja osnovnih interpunkcijskih znakova na kraju re enice poput to ke, upitnika i uskli nika, iskoriatena intonacija za njihovo ostvarivanje kako bi se polaznicima pribli~ilo njihovo zna enje. Slovo j  Bilo je problema s pisanjem malih tiskanih slova j, nj, lj, i to kod osvjeaivanja injenice da se zavijutak kod j u sva tri slu aja piae ispod crte, a ne u ravnini s ostalim slovima. Dvoslovi  Problemati ni su bili i dvoslovi ili digrafi. Jedna je poteakoa bila poimanje dvoslova kao jednoga slova, ato se posebno odnosi na d~. Poteakoe u pisanju dvoslova lj i nj. Pojavila se i poteakoa u razlikovanje poluvelikih i velikih slova Naime, u pisanju na po etku rije i ~ koje po inju velikim slovom, dvoslovi zapravo po inju poluvelikim slovima, budui da drugi lan dvoslova ima lik maloga slova, odnosno da se piae Lj i Nj, a ne LJ i NJ (Jelaska i sur. 2003). Dijakriti ki znakovi  Pisanje dijakriti koga znaka na nep aniku  bilo je takoer problem jer su esto bili u razli itom smjeru u odnosu na ono kako je propisano hrvatskim pravopisom. U diktatu su znali zamjenjivati dijakriti ki znak prednep anika  i nep anika . 4.2. Govorenje U izgovoru pojedinih glasova bilo je viae poteakoa. 4.2.1. Otvornici Stra~nji otvornici  Velik je problem prilikom u enja otvornika ili vokala bilo razlikovanje i izgovaranje o i u jer arapski, jezik kojim se veina polaznika slu~ila ili je bila s njime upoznata, nema u svojem fonemskom sustavu glas o. Nep ani otvornici  Problem je pri injavalo i nerazlikovanje otvornika e i i, ato se dijelom mo~e pripisati nepostojanju glasa e u fonemskom sustavu arapskoga, a dijelom i utjecaju engleskoga jezika. 4.2.2. Zatvornici Zvona nik v  Neki su polaznici imali poteakoa u razlikovanju usnenozubnika v i f na po etku rije i nekolicine polaznika. Primjerice, jedna je polaznica u estalo izgovarala *frti umjesto vrti. Usneni zapornici  Dio polaznika imao je poteakoa s izgovaranjem i sluaanjem bezvu noga zapornika p. jer u arapskom sustavu glasova glas p nije fonem. Meutim, jedan dio polaznika ipak je bez poteakoa izgovarao glas p i u slu ajevima kada se on nalazio na po etku rije i, razlikujui ga od b. Mo~da je na njih utjecala duljina boravka i svakodnevni susret s hrvatskim, a mo~da jednostavno velika spremnost i motiviranost za ato uspjeanije usvajanje gradiva ili kombinacija tih dvaju imbenika. Nep ani zvona nici  Polaznici su imali poteakoa s izgovorom i razlikovanjem nep anih zvona nika nj i lj. Nep ani aumnici  Djelomi no je bilo poteakoa i kod razlikovanja zubnika c, s i z te zvu noga nep anika  i prednep anika ~. 5. Korisni ko vrjednovanje Na kraju te aja njegovi su korisnici, tj. polaznici koji su u ili hrvatski, dali ocjene za svakoga u itelja pojedina no, materijale koji su im pripremljeni, prostor odr~avanja te aja i o tome ato smatraju najveim uspjehom za sebe. U sklopu kolegija unutar kojega je te aj proveden studenti su takoer trebali ocijeniti zadovoljstvo odnosom s druatvenim partnerom, kolegijem te svojim postignuima. Tekst vrjednovanja napisan je sa~eto i jasno, a postavljena pitanja bila su otvorenoga tipa. Posredstvom druatvenoga partnera tekst je preveden na materinski jezik svakoga od polaznika. Ocjene su se iskazivale broj ano na ljestvici od jedan do pet. U itelji - Svih troje u itelja ocijenjeno je najviaom ocjenom. Komentari o radu u itelja bili su sljedei: 1. Pomogla mi je da rijeaim zadae. 2. Na in na koji nas u i hrvatski jako nam poma~e u kratkom vremenu. 3. Dobila sam puno od na ina na koji ona pou ava hrvatski. 4. Nau ila sam puno rije i na jednostavan na in. Materijali  Materijali su ukupno ocijenjeni ocjenom vrlo dobar, ali nije bilo dodatnih komentara. Prostor  Za prostor su polaznici ustvrdili da je nedovoljno velik i da je za u itelje, koji se povremeno istodobno kreu u njemu, kao i za u enike, neprikladan. Meutim, to nije istaknuto kao velik nedostatak, viae samo kao uzgredna primjedba. Najvei uspjeh  Pitanje o onom ato su polaznici smatrali svojim najveim uspjehom u sklopu te aja donijelo je najzanimljivije odgovore, primjerice: 1. Znam malo viae i malo bolje razumijem hrvatski jezik. Jezik je prekrasan, svia mi se i ~elim ga govoriti iz dubine svoga srca. 2. Mogu bolje itati rije i na hrvatskom, mogu malo bolje razumjeti zna enje rije i, mogu se bolje snalaziti u ~ivotu nego prije. 3. Bio je jako dobar te aj i jako cijenim to ato ste nas pou avali i pomogli nam da bolje razumijemo hrvatski. Polaznicima su na posljednjem susretu i uru ene potvrde o zavraenom te aju. Iako su te potvrde bile prigodne budui da nisu mogle biti slu~bene, smatralo se va~nim nagraditi ustrajnost i redovitost polaznika. 6. Zaklju ak Na samome se kraju mo~e rei kako su sudionici u projektu izrazito zadovoljni postignutim, a nadasve ponosni na sve ato je pridonijelo da ovaj u mnogo emu pionirski projekt uspije, jer ovo je zaista bio iskorak u neato ime se nitko prije u hrvatskomu druatvu nije bavio. Teoretski je okvir postavkama druatveno korisnoga u enja postojao i s njime su se studenti tijekom prvoga dijela teorijske nastave upoznali, ali nitko nije mogao sa sigurnoau predvidjeti kako e to izgledati u provedbi. Poteakoe u pou avanju i sastavljanju materijala esto su se otklanjale na licu mjesta, a da bi do njih ato rjee dolazilo, bilo je potrebno sastajati se i studiozno pripremati rjeaavajui svaki problem zajedno, ato je bio i po etni cilj kolegija. Korist ovoga kolegija za studente koji su u njemu imali ulogu u itelja hrvatskoga kao inoga, i to stranoga jezika bila je viaestruka. Ne samo da su se mogli okuaati u ulozi predava a ve su stekli jedinstveno iskustvo u radu s ranjivom skupinom i stavili u upotrebu sve znanje ste eno tijekom studija, a otkrili su i vjeatine za koje mo~da nisu ni znali da ih posjeduju. Dobro se prihvaenim u pou avanju, a na to se u izradi silaba posebno pazilo, pokazalo pou avanje glasova prema sli nosti u pisanju, a ne prema sli nosti u izgovoru. Tako je glas c obraivan zajedno s glasovima  i , a ne s glasovima f i h s kojima je izgovorno sli niji. Isto su se tako sustavno uklju ivale rije i zajedni koga sastava hrvatskoga i arapskoga jezika, ato se pokazalo viaestruko korisnim. To je mo~da i najva~nije od ega treba krenuti kad ne postoji jezik posrednik, a nastavnik i u enici ne vladaju jezikom onoga drugoga. U toj situaciji iznimno je va~no poi od rije i koje ti jezici dijele, makar i posredno, jer dati do znanja osobi koja se pou ava da poznajemo barem mali dio leksika njezina materinskoga jezika otvara prostor za vee razumijevanje i poatovanje i na kulturnoj, i na osobnoj razini, doprinosi povezanosti i motivaciji te stavlja u enika na prvo mjesto. Kao va~no naslijee ostaju materijali koji su oblikovani i provjeravani na te aju s moguom primjenom za budue predava e koji e se po~eljeti okuaati u ovome podru ju. Jasno je da postoji velika potreba da se nastavi s ovakvom vrstom te aja, za ato autori ovoga rada vjeruju da e se i dogoditi, bilo da e to initi njihovi kolege, a mo~da i oni sami, s razlikom ato e ovaj put na tome polju ostati i profesionalno. 7. Popis literature Bringle, R. G., Hatcher, J. A. (1996). Implementing Service Learning in Higher Education. The Journal of Higher Education, 67, 221-239. Druatveno korisno u enje. (s. a.). Preuzeto 16. travnja 2019. s  HYPERLINK "https://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/drustveno-korisno-ucenje"https://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/drustveno-korisno-ucenje. urevi, R., Podboj, M. (2016). Izbjeglice kao posebna kategorija u enika inog jezika. Strani jezici: asopis za primijenjenu lingvistiku, 45 (3-4), 245-261. Hrvatska enciklopedija (HE). (s. a.). Preuzeto 10. travnja 2019. s http://www.enciklopedija.hr/. Institut za migracije i narodnosti (IMIN). (2016). Integracija migranata u Europskoj uniji s osvrtom na Hrvatsku: Strateaka polaziata Instituta za migracije i narodnosti. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti. Preuzeto 10. travnja 2019. s http://www.imin.hr/c/document_library/get_file?uuid=8aa80cd9-f191-4f01-b4cb-a302b8d14a0d&groupId=10156. Jacoby, B. (2014). Service-Learning Essentials. Questions, Answers and Lessons Learned. San Francisco: Jossey-Bass. Jelaska, Z., Novosel, Z., Orlovi, J. (2003). Poluvelika slova. KOMVIS 3, Komunikacijska kompetencija u viaejezi noj sredini, 6-7. Kua ljudskih prava Zagreb (KLJP). (2019).  HYPERLINK "http://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/03/Ljudska-prava-u-Hrvatskoj-2018.pdf"Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2018. godinu. Preuzeto 30. travnja 2019. s  HYPERLINK "http://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/03/Ljudska-prava-u-Hrvatskoj-2018.pdf"http://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/03/Ljudska-prava-u-Hrvatskoj-2018.pdf. Majdand~i-Gladi, S. (2011). Abeceda to kalica  vje~benica za predakolce i prvi razred osnovne akole. Preuzeto 1. travnja 2019. s http://www.zlatnadjeca.com/2011/06/abeceda-tockalica.html. Mati, I. (2016). Odnos strategija u enja i afektivnih imbenika u u enju stranih jezika.Strani jezici: asopis za primijenjenu lingvistiku,44 (1), 54-66. Mihaljevi Djigunovi, J. (1998). Uloga afektivnih faktora u u enju stranog jezika.Zagreb: Filozofski fakultet Sveu iliata u Zagrebu. Mihaljevi Djigunovi, J. (2002). Strah od stranog jezika: kako nastaje, kako se o ituje i kako ga se osloboditi. Zagreb: Naklada Ljevak. Mihaljevi Djigunovi, J. (2007). Afektivni profil, aspiracije i zadovoljstvo nastavom engleskoga jezika kod hrvatskih u enika.Metodika: asopis za teoriju i praksu metodik u predakolskom odgoju, akolskoj i visokoakolskoj izobrazbi,8 (14), 104-114. Mikeli Preradovi, N. (2009). U enjem do druatva znanja: teorija i praksa druatveno korisnog u enja. Zagreb: Zavod za informacijske studije. Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (MOBMS). (2009). Nacionalni program za mlade od 2009. do 2013. godine. Preuzeto 15. travnja 2019. s  HYPERLINK "http://www.europski-fondovi.eu/content/nacionalni-program-za-mlade-od-2009-2013-godine"http://www.europski-fondovi.eu/content/nacionalni-program-za-mlade-od-2009-2013-godine. Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP). (2019). Statisti ki pokazatelji tra~itelja meunarodne zaatite do 31.3.2019. Preuzeto 30. travnja 2019. s https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2019/Tra%C5%BEitelji%20me%C4%91unarodne%20za%C5%A1tite%20u%202019%20godini/29-04-statistika-trazitelji-1-3-2019.pdf. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS). (2014). Odluka o programu u enja hrvatskoga jezika, povijesti i kulture za azilante i strance pod supsidijarnom zaatitom radi uklju ivanja u hrvatsko druatvo, Narodne novine 154/2014. Podboj, M. (2016). Va~nost osiguravanja te ajeva hrvatskog jezika za izbjeglice i tra~itelje azila kao posebno ranjive skupine stranaca u RH. VI. HIDIS - `esta meunarodna konferencija hrvatskog kao drugog i stranog jezika, Filozofski fakultet Sveu iliata u Zagrebu (knji~ica sa~etaka za izlaganja). Shaughnessy, C. (2016). Working with Preliterate and Non-Literate Learners. Preuzeto 16. travnja 2019. s http://springinstitute.org/wp-content/uploads/2016/01/Working-with-Preliterate-and-Non-Literate-Learners.pdf. Sigmon, Robert L. (1979). Service-learning: Three Principles. Synergist. National Center for Service-Learning, ACTION, 8 (1), 9-11. Stanton, T. K., Giles Jr, D. E., Cruz, N. I. (1999). Service-Learning: A Movement's Pioneers Reflect on Its Origins, Practice and Future. San Francisco: Jossey-Bass. Tecilazi Gorai, A. (2017). Socijalna integracija azilanata i izbjeglica u hrvatsko druatvo. Ljetopis socijalnog rada, 24 (3), 437-451. The UN Refugee Agency (UNHCR). (1951). Konvencija i protokol o statusu izbjeglica. Preuzeto 15. travnja 2019. s  HYPERLINK "https://www.unhcr.org/hr/wp-content/uploads/sites/19/2018/11/konvencija_1951.pdf. "https://www.unhcr.org/hr/wp-content/uploads/sites/19/2018/11/konvencija_1951.pdf.  The UN Refugee Agency (UNHCR). (2018). The Global Report 2017. Preuzeto 15. travnja 2019. s  HYPERLINK "http://reporting.unhcr.org/sites/default/files/gr2017/pdf/GR2017_English_Full_lowres.pdf. "http://reporting.unhcr.org/sites/default/files/gr2017/pdf/GR2017_English_Full_lowres.pdf.  Zakon o meunarodnoj i privremenoj zaatiti. (2015). Narodne novine 70/2015. Preuzeto 10. travnja 2019. s  HYPERLINK "https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/zakon-o-medjunarodnoj-i-privremenoj-zastiti/653"https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/zakon-o-medjunarodnoj-i-privremenoj-zastiti/653. Zemljani  Are You Syrious? (AYS), Centar za mirovne studije (CMS). (2017). Drugi izvjeataj o arbitrarnim i nezakonitim praksama Ministarstva unutarnjih poslova (MUP-a) i Sigurnosno-obavjeatajne agencije (SOA-e). Preuzeto 10. travnja 2019. s  HYPERLINK "http://welcome.cms.hr/wp-content/uploads/2017/08/Drugi-izvjeataj-o-arbitrarnim-i-nezakonitim-praksama-Ministarstva-unutarnjih-poslova-MUP-a-i-Sigurnosno-obavjeatajne-agencije-SOA-e-.pdf"http://welcome.cms.hr/wp-content/uploads/2017/08/Drugi-izvje%C5%A1taj-o-arbitrarnim-i-nezakonitim-praksama-Ministarstva-unutarnjih-poslova-MUP-a-i-Sigurnosno-obavje%C5%A1tajne-agencije-SOA-e-.pdf. 8. Sa~etak urica Ocvirk, Lovro Radoaevi, Francesca Sammartino Opismenjavanje na hrvatskome kao inome jeziku tra~itelja azila i azilanata U radu se opisuje jednosemestralni rad na projektu druatveno korisnoga u enja, te aju opismenjavanja na hrvatskom latini nom pismu u okviru kolegija pod nazivom Hrvatski kao ini i druatveno korisno u enje Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveu iliata u Zagrebu. Za skupinu azilanata i tra~itelja azila koji ne vladaju latini nim pismom (a ni hrvatskim jezikom) osmialjen je te aj u enja hrvatskoga latini noga pisma u trajanju od sedam tjedana. Nakon pregleda integracijske politike u Hrvatskoj i teorijske postavke o metodi druatveno korisnoga u enja u radu se opisuju sve faze projekta  od sastanaka i planiranja, preko osmialjavanja silaba i na ina pou avanja, do provedbe te vrjednovanja na posljednjem satu, a bit e obuhvaene i strategije u enja, tipovi zadataka i poteakoe koje su se pri njihovu rjeaavanju pojavljivale. Kada su svladali itanje i pisanje na latinici, azilanti i tra~itelji azila lakae se mogu uklju ivati u te ajeve hrvatskoga jezika, ato je bio jedan od glavnih motiva ovoga projekta. Klju ne rije i: hrvatski kao ini jezik, druatveno korisno u enje, latini no opismenjavanje, ranjiva skupina u enika 9. Summary urica Ocvirk, Lovro Radoaevi, Francesca Sammartino Teaching Literacy in Croatian as a Foreign Language for Asylum Seekers and Refugees The topic of this paper is a one-semester service learning project, a course for advancing Croatian Latin script literacy that took place during the course Croatian as a foreign language and service learning at the Department of Croatian Language and Literature (the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb). The course of learning Croatian Latin script that lasted for seven weeks was designed for the group of refugees and asylum seekers who had no knowledge of Croatian Latin script or Croatian language. After reviewing integration policy in Croatia and the theoretical settings of service learning this paper describes all phases of the project  planning meetings, syllabus drafting and the selection of teaching methods, project implementation and end-term evaluation  while also encompassing teaching strategies, assignment types and the difficulties they posed to the participants. Upon finishing the course, refugees and asylum seekers have less difficulties taking part in Croatian language lessons, which was one of the key motives behind the project. Keywords: Croatian as a second and foreign language, service learning, Latin script literacy, vulnerable group 10. Kratki ~ivotopisi autora urica Ocvirk roena je 1995. godine u Zaboku, studentica je druge godine diplomskoga studija kroatistike i ju~ne slavistike na Filozofskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu. Lovro Radoaevi roen je 1990. godine u Zagrebu, student je druge godine diplomskoga studija kroatistike i lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu. Francesca Sammartino roena je 1994. godine u Larinu (Italija), studentica je druge godine diplomskoga studija kroatistike i talijanistike na Filozofskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu. Pripadnica je hrvatske manjine u Moliseu (Italija) i nasljedna govornica hrvatskoga jezika.  Izraz izbjeglica (engl. refugee) meunarodno je prihvaen izraz usvojen Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951. To je osoba  koja se nalazi izvan zemlje svog dr~avljanstva uslijed dogaaja nastalih prije 1. sije nja 1951. te se uslijed osnovanoga straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti odreenoj druatvenoj skupini, ili zbog politi kog mialjenja, ne mo~e ili zbog tog straha ne ~eli prihvatiti zaatitu doti ne zemlje; ili osoba bez dr~avljanstva koja se zbog navedenih okolnosti nalazi izvan zemlje prethodnog uobi ajenog boraviata, a koja se ne mo~e ili se zbog straha ne ~eli u nju vratiti (UNHCR 1951, l.1, st. 2).  U Hrvatskoj je odobrenje meunarodne i privremene zaatite tra~itelja meunarodne zaatite, azilanata, stranaca pod supsidijarnom zaatitom i stranaca pod privremenom zaatitom regulirano Zakonom o meunarodnoj i privremenoj zaatiti iz 2015. U njemu je meunarodna zaatita odreena kao zaatita koja uklju uje i azil i supsidijarnu zaatitu.  Azil e se priznati tra~itelju koji se nalazi izvan zemlje svog dr~avljanstva ili uobi ajenog boraviata, a osnovano strahuje od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti odreenoj druatvenoj skupini ili politi kog mialjenja zbog ega ne mo~e ili ne ~eli prihvatiti zaatitu te zemlje ( l. 20), a  supsidijarna zaatita priznat e se tra~itelju koji ne ispunjava uvjete za priznavanje azila iz lanka 20. ovoga Zakona ako postoje opravdani razlozi koji ukazuju da e se povratkom u zemlju podrijetla suo iti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u mogunosti ili zbog takvog rizika ne ~eli prihvatiti zaatitu te zemlje ( l. 21, st. 1).  U razdoblju od 1. sije nja do 31. o~ujka 2019.  Po~eljno se rije ju migrant (engl. migrant) ili imigrant (engl. immigrant) ne koristiti kao sinonimom rije i izbjeglica jer jedino izbjeglica podrazumijeva osobu koja ima jedinstveni status i kojoj je potrebna pravna zaatita. Meunarodnica migrant nadreenica je mnogim podvrstama stanovniatva koje koje odlazi iz svojega doma. Kada je ta viaezna nica podreenica, hrvatska joj je istovrijednica selilac, a meunarodnici imigrant hrvatska je istovrijednica useljenik.  U izvorniku:  I define service-learning as a form of experiental education in which students engage in activities that adress human and community needs, together with structured opportunities for reflection designed to achieve desired learning outcomes.  U izvorniku:  Service learning is a credit bearing educational experience in which students participate in an organized service activity that meets identified community needs and reflect on the service activity in such a way as to gain further understanding of course content, a broader appreciation of the discipline, and an enhanced sense of civic responsibility.  N. Mikeli Preradovi profesorica je na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti na Filozofskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu te znanstvenica koja je najviae istra~ila metodu druatveno korisnoga u enja u Hrvatskoj. Koordinirala je i nadgledala viae od 50 studentskih projekata druatveno korisnoga u enja. Autorica je knjige Mikeli Preradovi (2009) U enjem do druatva znanja  teorija i praksa druatveno korisnog u enja, Zagreb: Zavod za informacijske studije, koja je najviae poslu~ila u osmialjavanju projekta latini noga opismenjavanja tra~itelja azila i azilanata.  N. Mikeli Preradovi (2009: 89-93) navodi sljedee tipove aktivnosti kriti kog promialjanja koje studenti mogu provoditi ovisno o fazi rojekta: usmena rasprava, dnevnik rada (trodijelni, strukturirani, dvostruki), analiti ki lanak, mapa druatveno korisnoga u enja, prezentacija, kriti ko prou avanje predmetne literature, analiza slu aja, indeksne kartice, studentski online forum ili e-mail rasprava, ispit esejnog tipa.  Na Filozofskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu druatveno korisno u enje eksperimentalno je uvedeno na posljednjoj godini diplomskoga studija na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti u akademskoj godini 2006/07. Nakon uspjeanoga vrjednovanja projekata u testnoj fazi ono je uvedeno u nastavni plan i program diplomskoga studija u akademskoj godini 2007/08. Od akademske godine 2008/09. svim studentima diplomskoga studija toga odsjeka nudi se izborni kolegij Druatveno korisno u enje u informacijskim znanostima, ija je nositeljica profesorica N. Mikeli Preradovi. Opis i popis projekata prema akademskim godinama dostupan je na:  HYPERLINK "https://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/drustveno-korisno-ucenje"https://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/drustveno-korisno-ucenje (16. travnja 2019.).  Na Fakultetu politi kih znanosti Sveu iliata u Zagrebu druatveno korisno u enje sastavni je dio kolegija Posebne javne politike, Politi ka socijalizacija i politi ko obrazovanje i Istra~iva ko novinarstvo. U tijeku je projekt Aktivni studenti - korisni graani - pravedno druatvo: partnerstvo u razvoju programa druatveno korisnog u enja za razvoj kompetencija studenata i studentski doprinos zajednici koji GONG provodi u suradnji s Fakultetom politi kih znanosti Sveu iliata u Zagrebu i Hrvatskim novinarskim druatvom od o~ujka 2018. do o~ujka 2020. godine.  U kontekstu izvoenja nastave latini noga opismenjavanja studente e se nazivati u iteljima zbog uloge u kojoj su bili.  U izvorniku:  The letters: a and g in Comic Sans are more like how we write than other fonts which use these forms of the letters: a g .      PAGE 20  PAGE 40  PAGE 41  PAGE 42  PAGE 43 ~LNzdfž@tvpr(J< $ & Fa$$a$<*,`68j npFn4 H"J"h""$a$$ & Fa$jnptx|48hXn vx~LRTT` J ^ b j p x   $кккjh0JNUh6mHsHh5PJaJmHsHhmHsHh6PJ]aJmHsHh6PJaJmHsHhPJaJmHsHElpD`d\^`dhlrl~  2 ^    &"("B"F"J"f"""#####泡泡³h56PJ\aJmHsH"h56PJ\]aJmHsHh6PJ]aJmHsHh5PJ\aJmHsHh5PJaJmHsHhmHsHhPJaJmHsHh6PJaJmHsH9"""$d&f&&(+,-- . 335p6\89:;|< >"><>DFI8O,Q$a$#$$$$`%d%f%j%%%b&f&&&$'.'''(((8(((*).)))`*b*+ ,,,,,,,,h-x------ .3033B4H444F5J55n6~6Z8x89::;;x<>:>RHTHh5PJaJmHsHh5PJ\aJmHsHhmHsHh6PJ]aJmHsHh6PJaJmHsHhPJaJmHsHGTHHHHHHHHH*QRQR$R&RFRRRSSSTTTTUU U$UpV\WXnYY*Z:Z>ZZZ[[[ÿÚooÿ-h6PJ]aJfHmHq sH'hPJaJfHmHq sH2h0J;>*B*PJ_HaJmHnHphsHtHj,hUhjhUh5PJaJmHsHh6PJaJmHsHh6PJ]aJmHsHhPJaJmHsH(,QTQdRTFU VXYZ,^_`acdfhJk"mzo(q0r|stv&y{$a$[[[R\T\V\X\\\h]j]l]&^(^h^^^````(aa6bbddddnZnnopqȹ쩞ȭȭȭȭȭȭȹȭjw hU&h0J;>*B*PJaJmHphsHjJ hUhhPJaJmHsHh6PJ]aJmHsHh6PJaJmHsH,h0J;6>*B*PJ]aJmHphsHjhUjhU2qqrrr@s8thtltptt0unupu2v4v6vvv,wXwwwjxlxnx"y$y|yyyyyzz{{{|$||}}}`bd޻ڰ޻ڥ޻ڋ޻h5mHsHjOhUh6PJ]aJmHsHj hUj hU&h0J;>*B*PJaJmHphsHj hUhjhUhPJaJmHsHh6PJaJmHsH2r P2F4ʔ֕ȚܚN¾«žׁ¾wofo[ofoh6CJ]aJh6CJaJhCJaJjh0JCUhmH sH hPJaJmH sH h5mH sH h5PJaJmHsHhaJmHsHh5mHsHhhmHsHh6PJaJmHsHhPJaJmHsHh56]mHsHh5mHsHhmHsH#tv 24ؕ$a$$7]7a$$77]7^7a$$a$$a$ؕ4ا>ްrʸ&ddd$dda$ W$$ $a$$da$$a$Z֧اڧ<>@Fn|Ĩب 4L`&4^lثܰްwwhCJaJmH sH h0J9mH sH h6OJQJ]^Jh6OJQJ^JhOJQJ^JhCJOJQJ^JaJjh0JCOJQJUhCJaJmHsHh0JCmHsHh6CJaJhCJaJjh0JCUh-Hprtx^jȸʸ̸ҸZܽ޽vxz$&(.,0T8Ͳ䦞דuhhhhͦh6CJaJmHsHh0JCmHsH&h0J:>*B* CJaJmHph sHj4hUjhUhCJaJmHsHh0JCCJaJh6CJ]aJ h0J9jh0JCUhh6CJaJhCJaJhCJaJmH sH hmH sH (8L  $&,.:ɷ߯߯߯߯ߣ~߯߯uk߯߯u߯߯uߣjhU*h7mHnHujhCJUaJ*h\OCJaJmHnHu*hCJaJjhCJUaJjhU"hCJOJQJ^JaJmH sH hCJaJmH sH jh0JCUhhCJaJmHsHhB*CJaJmHphsH* (*,DFHJL$a$YY$a$d:<@BJLhh7CJaJmHnHujhCJUaJB 00P0p1X/ =!"#$% Dp20p1X/ =!"#$% ?0P0p1X/ =!"#$% Dp20p1X/ =!"#$% 20p1X/ =!"#$% 20p1X/ =!"#$% 20p1X/ =!"#$% DyK __RefHeading___Toc511990287DyK __RefHeading___Toc511990288DyK __RefHeading___Toc511990289DyK __RefHeading___Toc511990290DyK __RefHeading___Toc511990291DyK __RefHeading___Toc511990292DyK __RefHeading___Toc511990293DyK __RefHeading___Toc511990294DyK __RefHeading___Toc511990295DyK __RefHeading___Toc511990296DyK __RefHeading___Toc511990297DyK __RefHeading___Toc511990298DyK yK https://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/drustveno-korisno-ucenje-DyK yK http://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/03/Ljudska-prava-u-Hrvatskoj-2018.pdf-DyK yK http://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/03/Ljudska-prava-u-Hrvatskoj-2018.pdfDyK yK http://www.europski-fondovi.eu/content/nacionalni-program-za-mlade-od-2009-2013-godine'DyK yK https://www.unhcr.org/hr/wp-content/uploads/sites/19/2018/11/konvencija_1951.pdf.%20%20%207DyK yK http://reporting.unhcr.org/sites/default/files/gr2017/pdf/GR2017_English_Full_lowres.pdf.%20%20%20[DyK yK https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/zakon-o-medjunarodnoj-i-privremenoj-zastiti/653DyK yK thttp://welcome.cms.hr/wp-content/uploads/2017/08/Drugi-izvjeataj-o-arbitrarnim-i-nezakonitim-praksama-Ministarstva-unutarnjih-poslova-MUP-a-i-Sigurnosno-obavjeatajne-agencije-SOA-e-.pdfDyK yK https://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/drustveno-korisno-ucenjels666666666vvvvvvvvv66666686666666666666666666666666666666666666666666666666hH66666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666p62&6FVfv2(&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv8XV~ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@_HmHnHsHtHR`R Normaldh*$CJPJ_HaJmHsHtHDA D Default Paragraph FontViV 0 Table Normal :V 44 la (k ( 0No List 6/6 WW8Num1z0 OJQJ^J*/* WW8Num2z0>/> WW8Num3z0OJPJQJ^Jo(@/!@ WW8Num4z06OJPJQJ^Jo(:/1: WW8Num4z1OJ QJ ^J o(:/A: WW8Num4z2OJ QJ ^J o(:/Q: WW8Num4z3OJQJ^Jo(*/a* WW8Num4z4*/q* WW8Num4z5*/* WW8Num4z6*/* WW8Num4z7*/* WW8Num4z8J/J WW8Num5z0OJPJQJ^JaJmHo(sH:/: WW8Num5z1OJ QJ ^J o(:/: WW8Num5z2OJ QJ ^J o(:/: WW8Num5z3OJQJ^Jo(J/J WW8Num6z0OJPJQJ^JaJmHo(sH@/@ WW8Num6z16OJPJQJ^Jo(:/: WW8Num6z2OJ QJ ^J o(:/!: WW8Num6z3OJQJ^Jo(J/1J WW8Num7z0OJPJQJ^JaJmHo(sH:/A: WW8Num7z1OJ QJ ^J o(:/Q: WW8Num7z2OJ QJ ^J o(:/a: WW8Num7z3OJQJ^Jo(DA qD Default Paragraph Font6/6 WW8Num1z1 OJ QJ ^J */* WW8Num2z1*/* WW8Num2z2*/* WW8Num2z3*/* WW8Num2z4*/* WW8Num2z5*/* WW8Num2z6*/* WW8Num2z7*/* WW8Num2z8:/: WW8Num3z1OJ QJ ^J o(:/!: WW8Num3z2OJ QJ ^J o(:/1: WW8Num3z3OJQJ^Jo(:/A: WW8Num5z4OJ QJ ^J o(:/Q: WW8Num6z4OJ QJ ^J o(>/a> Zadani font odlomkaJ/qJ WW-Default Paragraph FontX/X Tekst fusnote CharCJOJQJ^JaJmHsH@o@ footnote referenceH*8o8 Hiperveza1 >*B* phcFU`F Hyperlink>*B* _HmHphcsHtH4r4 Zaglavlje Char2r2 Podno~je CharF/F Unresolved Mention B*ph`^\H/H annotation referenceCJaJH/H Tekst komentara CharCJaJR/R Predmet komentara Char5CJ\aJT/!T Tekst balon ia CharCJOJ QJ ^J aJ>o1> Footnote Characters>oA> Referenca fusnoteH*.X`Q. Emphasis6]@/a@ Endnote CharactersH*B/qB WW-Endnote CharactersZ/Z Tekst balon ia Char1CJOJ PJQJ ^J aJD/D WW-Endnote Characters1F/F Referenca komentaraCJaJN/N Tekst komentara Char1 PJmHsHX/X Predmet komentara Char15PJ\mHsH,o, Index Link@&`@ Footnote ReferenceH*>* > Endnote ReferenceH*@&`@ Footnote ReferenceH*>* > Endnote ReferenceH*N2N Heading Rx$OJQJCJPJ^JaJ6B26 Body Text Sx$/1B$ ListTD"RD Caption Uxx $CJ6aJ]*b* IndexV $xOrx footnote text#W & Fdd^]` OJQJCJmHsHsH^JaJXX Header1X & Fdd %^]` $X @X Footer1Y & Fdd %^]` $\\ annotation textZ & Fdd^]`CJaJZZ annotation subject[ & F^]`5\jj Balloon Text#\ & Fdd^]`OJ QJ CJ^J aJNN Footnote Text]^]` $CJaJ\\ Tekst balon ia^dOJ QJ CJ^J aJBB Tekst komentara_CJaJDD Predmet komentara`5\L/L Revizijaa*$CJPJ_HaJmHsHtH:a": TOC 1b % ^]`:a2: TOC 2c $ ^]`:aB: TOC 3d p# ^6]`:aR: TOC 4e U" ^Q]`:ab: TOC 5f :! ^l]`:ar: TOC 6g  ^]`:a: TOC 7h  ^]`:a: TOC 8i  ^]`:a: TOC 9j  ^]`FaF Contents 10k  ^ ]`PK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭VvnB`2ǃ,!"E3p#9GQd; H xuv 0F[,F᚜K sO'3w #vfSVbsؠyX p5veuw 1z@ l,i!b I jZ2|9L$Z15xl.(zm${d:\@'23œln$^-@^i?D&|#td!6lġB"&63yy@t!HjpU*yeXry3~{s:FXI O5Y[Y!}S˪.7bd|n]671. tn/w/+[t6}PsںsL. J;̊iN $AI)t2 Lmx:(}\-i*xQCJuWl'QyI@ھ m2DBAR4 w¢naQ`ԲɁ W=0#xBdT/.3-F>bYL%׭˓KK 6HhfPQ=h)GBms]_Ԡ'CZѨys v@c])h7Jهic?FS.NP$ e&\Ӏ+I "'%QÕ@c![paAV.9Hd<ӮHVX*%A{Yr Aբ pxSL9":3U5U NC(p%u@;[d`4)]t#9M4W=P5*f̰lk<_X-C wT%Ժ}B% Y,] A̠&oʰŨ; \lc`|,bUvPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!R%theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] Y + .\.O6H@@Dg*N   ` :nx{|+05*NDx!U ((((((666666DDDDDDRRRU NXi^x#TH[q8:Lfgijlmnqrsu\ l22~<",QؕLdehkopt/Y]8fz@n"U!13axzw-Ms%&q&&:''((()*y+*N XXXXXXXXXXXXXXXXXXXX !$(/26=@DKNU!!!!!#{X8@0(  B S _GoBack++N++N!)6cv[]78|n?@$(   ' , . / 1  * 1     Y \   -6 bj  +1    ?Fjr @CT[bk  A J !!!!!!""# #$ $$$% %&&$&+&I&T&j&r&z&|&''(((() )* ***++++, ,--..\.e.////000000011 11#1223 3j3r34 434645 56 6O6Z67 7889 9: :::E:;;<<s<~<==> >>>? ?Z?]?@@H@L@@@@@@@AA A'A=ADA}AABBaBjBBBCCD DDDEEEEFFxFFFFG GkGoG{G}GHHI IPIYInIrI~IIIIJJ=JDJ]JiJJJJJKKRK]KKKL LLLLLMM*M7MMMMMMMMMMMNNN&NtNNNNO OO(OPPP+PBPIPcPkPPPQQ+Q3Q9Q;QGQRQQQQQQQQQRRRRRSS S SSS)SZSeSST(T1TTTU UUU3U=UUUUUV VVVWWWWWWX XXX$X-XXXY YZZ[ [u[~[[[[[[[\\] ]^ ^J^S^^^^^_ ____ ```?`L```b`y````````aaa%a1a4aHSV\  "ru47 bfhm~   %(in;D1:@CJMPU  @ N     ! %       y -/MOQTegik   ')5@w`gow <Hmx !#UW[a-0M-8@3:eju%moptdo      ! !z!|!!!" "#"'"1"5"s"u"""""# #####$$$$$%$Q$c$$$$$% % %)%8%:%<%B%J%O%r%}%%%%w&&&&&&'''''()) )))G)M))))|+++++, ,,,,,--../ /000000000000000111a5i5k55555666677D7O78 8[8]8b8h8t8{88888899::::;;;;;;<<= => >>>??"?'?;?C?J?S?W?`?f?r?????@ @@@@@@@@A A5A@AwA}ABBzCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDDDDDDDD D!D*D+D1D2D;D>Z?[?@@ A"A=A>ADDxFzFFFPIQIJJP PRRZS[SUUUUVVWWXX]]____?`@`y`z```````aaIaJaaaaa:b;bnbobbb!c"cucvcccccyh{hhhjjjjmmmm@sBsyszstthwiwyyyz{{cebd~ڑܑST Оўik~UV57OPdeJK|}()op~&'wx:;')78molm57HIlm  $%jk;<12LMA B   ! "   yz56 de[\uvuv  !!""##$$$$J%K%r&s&''(({+|+++++ , , 000000001a5555566D7E7[8]8b8::>>"?'?@CCZDEEhGmGJJLLFMfMkMMMMMMMMMM(N+N33w.Mt%r&&'(()z+\8MMMMMM N NNN%N+N h^h`OJQJ^J-h^h`OJQJsHsH^JaJo(-h^h`OJQJsHsH^JaJo(-P^`P@@^@`0^`0``^``^`^`^``^``00^0`WW8Num1WW8Num5WW8Num74z6\O}P7]8_8@ %),1AKMRSTVWX\]_`aciz*N *46RZ`j$,:xUnknown G.Cx Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@Calibri;*Yu MinchoA$BCambria MathaTimesNewRomanPSMTMS PMinchoCN@Comic Sans MSI. ??Arial Unicode MS?= *Cx Courier New;Wingdings?Wingdings 29. . Segoe UI" huu. +61+]! 07+MJQ P0 4z6!xx Francesca SammartinoIva    Oh+'0t  $ 0 < HT\dlFrancesca SammartinoNormalIva5Microsoft Office Word@ @@[@q@ +. ՜.+,D՜.+,, hp|  67  Title P  _PID_HLINKS AppVersion DocSecurityHyperlinksChangedLinksUpToDate ScaleCrop ShareDocA ~<http://welcome.cms.hr/wp-content/uploads/2017/08/Drugi-izvjeataj-o-arbitrarnim-i-nezakonitim-praksama-Ministarstva-unutarnjih-poslova-MUP-a-i-Sigurnosno-obavjeatajne-agencije-SOA-e-.pdf\9uhttps://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/zakon-o-medjunarodnoj-i-privremenoj-zastiti/653nU6chttp://reporting.unhcr.org/sites/default/files/gr2017/pdf/GR2017_English_Full_lowres.pdf.%20%20%20q 3[https://www.unhcr.org/hr/wp-content/uploads/sites/19/2018/11/konvencija_1951.pdf.%20%20%20z'0Whttp://www.europski-fondovi.eu/content/nacionalni-program-za-mlade-od-2009-2013-godineEC-^http://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/03/Ljudska-prava-u-Hrvatskoj-2018.pdfEC*^http://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/03/Ljudska-prava-u-Hrvatskoj-2018.pdf{l'@https://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/drustveno-korisno-ucenjeDt#__RefHeading___Toc511990298Dt __RefHeading___Toc511990297Dt__RefHeading___Toc511990296Dt__RefHeading___Toc511990295Dt__RefHeading___Toc511990294Dt__RefHeading___Toc511990293Dt__RefHeading___Toc511990292Dt__RefHeading___Toc511990291Dt __RefHeading___Toc511990290Du__RefHeading___Toc511990289Du__RefHeading___Toc511990288Du__RefHeading___Toc511990287{l@https://inf.ffzg.unizg.hr/index.php/hr/drustveno-korisno-ucenje16.0000   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvxyz{|}~Root Entry FPG±Data w%1TablesWordDocumentSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8HCompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q