Naslov
Na tragu Rudolfa Eitelbergera - Biskup Strossmayer i osnivanje Stolice za poviest umjetnosti i klasičnu umjetničku arkeologiju na Mudroslovnome fakultetu u Zagrebu
(On the Trail of Rudolf Eitelberger - Bishop Strossmayer and the Foundation of the Chair for Art History and Classical Archaeology at the Faculty of Philosophy in Zagreb)

Autori
Damjanović, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
140 godina podučavanja povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu / Botica, Dubravka ; Jurković, Miljenko - Zagreb : FF Press, 2022, 73-92

ISBN
978-953-175-859-8

Skup
Skup 140 godina podučavanja povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.11.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Josip Juraj Strossmayer, Rudolf von Eitelberger, Isidor Kršnjavi, Franjo Rački, Katedra za povijest umjetnosti i arheologiju na Sveučilištu u Zagrebu
(Josip Juraj Strossmayer, Rudolf von Eitelberger, Isidor Kršnjavi, Franjo Rački, Chair for Art History and Classical Archaeology at the Faculty of Philosophy in Zagreb)

Sažetak
Zahvaljujući sredstvima bogate đakovačke biskupije biskup Josip Juraj Strossmayer je postao najveći mecena hrvatske kulture i umjetnosti u 19. stoljeću. Koraci koje je učinio u osnivanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Galerije starih majstora, Sveučilišta u Zagrebu, te u pomaganju nizu umjetnika u obrazovanju (Ivana Rendića, Vlahe Bukovca, i mnogih drugih) već su dobro poznati. Ostalo je, međutim, manje poznato kako je upravo on rodonačelnik i ideje o potrebi osnivanja katedre za povijest umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu. Ideju o potrebi osnivanja ove katedre Strossmayer je dobio zahvaljujući kontaktima s profesorom povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Beču Rudolfom von Eitelbergerom, koji je 1873. organizirao izlaganje kartona slikara Friedricha Overbecka za freske đakovačke katedrale. Eitelberger je istaknuo Strossmayeru kako je suvremenoj sakralnoj umjetnosti potrebna obnova, a biskup je zaključio kako je ta obnova moguća isključivo ukoliko svećenici dobro poznaju povijest umjetnosti, osobito srednjeg vijeka, a to je moguće samo ukoliko slušaju predavanja toga predmeta. Držao je kako će svećenici zahvaljujući znanjima koja steknu na tim predavanjima naručivati kvalitetne projekte za svoje crkve, te isto tako opremati ih kvalitetnim slikarskim i kiparskim djelima. Kao pravu osobu koja bi trebala postati profesorom povijesti umjetnosti u Zagrebu prepoznao je Strossmayer Eitelbergerovog đaka Isidora (Isu) Kršnjavog. Svojim političkim vezama unutar tadašnje hrvatske vlade, ponajprije preko kontakata s banom Ivanom Mažuranićem, uspio je ishoditi, doduše nakon dvije i pol godine truda, imenovanje Kršnjavog u studenom 1877. za profesora Stolice za poviest umjetnosti i klasičnu umjetničku arkeologiju na Sveučilištu u Zagrebu, doduše ne pri Bogosloviji već pri Mudroslovnom (Filozofskom) fakultetu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti, Arheologija, Dizajn

POVEZANOST RADA