Naslov
U funkciji (na)roda: koncepti ženskoga identiteta u časopisu Hrvatica Marije Jurić Zagorke
(In the function of nation/gender: concepts of female identity in the magazine Hrvatica by Marija Jurić Zagorka)

Autori
Brunčić, Dubravka ; Coha, Suzana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Ženski pokret (1920-1938) : Zbornik radova / Milinković, Jelena ; Svirčev, Žarka - Beograd : Institut za književnost i umetnost u Beogradu, 2021, 515-532

ISBN
978-86-7095-284-3

Skup
Međunarodni naučni skup “Ženski pokret (1920–1938)”

Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 07.10.2020. - 09.10.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Marija Jurić Zagorka ; Ženski list ; Hrvatica ; ženski časopisi ; ženski identiteti ; (protu)javna sfera
(Marija Jurić Zagorka ; Ženski list ; Hrvatica ; women's identities ; women's magazines ; (counter)public sphere)

Sažetak
Nastavljajući se na postojeće analize i interpretacije dvaju hrvatskih međuratnih časopisa, Ženskoga lista (1925-38) i Hrvatice (1939-41), što ih je uređivala poznata novinarka i spisateljica Marija Jurić Zagorka, u radu se analiziraju znakoviti modeli ženskih identiteta reprezentirani u potonjoj publikaciji. Polazeći od teze da je u Hrvatici, kako je očito već iz njezina naslova, Zagorka svoju uređivačku politiku usko vezala za nacionalno-emancipacijske zahtjeve koji su u hrvatskoj kulturi 30-ih godina 20. stoljeća postajali sve utjecajnijim čimbenicima javne sfere, na primjeru se tekstova objavljivanih u tome časopisu, s osloncem na koncepte i metode feminističke kritike, propituju načini na koje je u takav uređivački okvir integrirala reprezentacije heterogenih i naizgled disparatnih modela ženskih identiteta. Zahvaljujući uredničkim strategijama razvidnima u njezinu sadržaju, Hrvatica se može čitati kao medij koji je sudjelovao u kreiranju institucionaliziranih i(li) dominantnih diskursa kulture u kojoj je izlazio, ali i kao medij koji je te diskurse propitivao i denaturalizirao, generirajući "protujavnu sferu", odnosno sferu "subalterne protujavnosti", u smislu u kojemu su te pojmove u kontekstu kritike Habermasove teorije javnosti, osmislile R. Felski i N. Fraser, inspiriravši moguća čitanja ne samo ženskih nego i uopće manjinskih diskursa kao modifikatora dominantnih i generatora alternativnih identifikacijskih perspektiva i projekata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA