Naslov
Digitalna povijest umjetnosti i umjetničke mreže u Hrvatskoj 1990-ih i 2000-ih
(Digital Art History and Artists' Networks in Croatia in the 1990s and 2000s)

Autori
Sekelj, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Mjesto
Zadar

Datum
23.12

Godina
2021

Stranica
525

Mentor
Prelog, Petar ; Tonković, Željka

Ključne riječi
devedesete, digitalna humanistika, digitalna povijest umjetnosti, likovna kritika, mrežna analiza, nezavisna scena, umjetničke mreže
(1990s, art criticism, artists’ networks, digital humanities, digital art history, independent art scene, network analysis)

Sažetak
Naslov doktorskog rada upućuje na dva temeljna cilja istraživanja: prvi cilj odnosio se na razvoj metodologije koja se temelji na kombinaciji kvantitativne i kvalitativne analize podataka, odnosno na primjenu mrežne analize za povijesnoumjetnička istraživanja, dok je drugi cilj bila analiza dinamike vizualno-umjetničke scene u Hrvatskoj devedesetih i ranih dvijetisućitih godina. Sukladno postavljenim ciljevima istraživanja, znanstveni doprinos rada također se ogleda kako u opisu i interpretaciji dinamike povijesnog razdoblja koje je u dosadašnjim istraživanjima tek fragmentarno obrađeno, tako i u prijedlogu modela analize podataka, koji se može primijeniti na analizu kulturne dinamike vizualno-umjetničke scene drugih nacionalnih sredina. U radu je uspostavljena metoda analize i interpretacije temeljena na većoj količini podataka, koja nastaje na razmeđi (digitalne) povijesti umjetnosti, sociologije umjetnosti, analize društvenih mreža i relacijske sociologije. U radu se predlaže likovna kritika kao izvor podataka za analizu kulturne dinamike: korištenjem podataka iz časopisa različitih uredničkih politika i tematskih profila (Arkzin, Kontura, Vijenac i Zarez), mrežna analiza podataka vezanih uz likovnu kritiku u razdoblju između 1991. i 2006. godine omogućila je identifikaciju većeg broja središnjih aktivnih i pasivnih aktera (likovni kritičari, umjetnici i institucije), temeljem čije se izmjene zaključivalo o većim i diskretnim promjenama u trendovima, kao i identifikaciju različitih društvenih krugova istovremeno aktivnih na vizualno-umjetničkoj sceni. Kvantitativni rezultati poslužili su kao temelj za zaključivanje o mehanizmima samoorganiziranja scene, odnosno pružili su uvid u kompleksne procese oblikovanja i dinamike jednog specifičnog „svijeta umjetnosti“ koji je nastao kao rezultat interakcije različitih tipova individualnih i kolektivnih aktera. Ukupan korpus na kojem je provedeno istraživanje sastoji se od 665 izdanja časopisa i 4801 likovne kritike, iz kojeg su ekstrahirana dva seta podataka koja su činila temelj za izradu mrežnih vizualizacija: prvi set uključuje 665 izdanja časopisa i 6698 autora tekstova, dok drugi set čine 6473 likovna kritičara i umjetnika, 192 umjetničke grupe i 1293 institucije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA