Naslov
STRATEGIJE SUOČAVANJA S DIJAGNOZOM MELANOMA
(COPING STRATEGIES IN MELANOMA PATIENTS)

Autori
Krišto, Mirela ; Jerković, Helena ; Vujević, Luka ; Šitum, Mirna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
5. Hrvatski kongres psihodermatologije

Mjesto i datum
Online;, 02.09.2021. - 04.09.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
strategije suočavanja, melanom
(coping strategies, melanoma)

Sažetak
Uvod: Melanom je bolest koja zbog svoje težine i ozbiljnosti može imati snažan utjecaj na psihičko funkcioniranje oboljelih. U literaturi su poznati mnogi načini suočavanja sa stresom, no istraživanja u kontekstu melanoma su ograničena, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Cilj: Ispitati razlike u nošenju sa stresom oboljelih od melanoma s obzirom na obilježja bolesnika i bolesti. Materijali i metode: Sudionici ovog istraživanja zamoljeni su da ispune anketu kojom su se prikupljali njihovi osnovni sociodemografski podaci (dob, spol, stručna sprema), značajke bolesti (trajanje, vidljivost ožiljka, vrsta liječenja, rezultat sentinel biopsije limfnog čvora (SLNB) te rezultati Brief-COPE upitnika samo- procjene koji mjeri učinkovite i neučinkovite načine suočavanja sa stresnim životnim događajima. Rezultati: Ispitano je 65 sudionika, dobi između 21 i 78 godina (srednja dob 57), od toga 51% žena. Gotovo svi su prošli reeksciziju (93%) i SLNB (86%), dok je njih 15% imalo metastasku bolest, a 4% ih prima i onkološku terapiju. Više od polovice ih smatra da im je ožiljak vrlo vidljiv (58%). U načinima suočavanja sa stresom, statistički značajne razlike pronađene su s obzirom na spol (p<.01). Žene znatno češće koriste načine poput suočavanja, samo- distrakcije, vjere, emocionalnog nošenja i sl. S druge strane, i žene i muškarci jednako često koriste informacijsku podršku, pozitivno restrukturiranje, planiranje, humor i prihvaćanje (p>.05). Što se tiče dobi, pronađene su značajne pozitivne korelacije s negiranjem (r=.29, p<.05), korištenjem psihoaktivnih tvari (r=.33, p<.05), promjenama u ponašanju (r=.30, p<.05) te izbjegavanju (r=.38, p<.01). K tomu, osobe niske stručne spreme sklonije su izbjegavanju i negiranju nego osobe srednjeg i višeg obrazovanja (p<.05). Zaključak: Suočavanje s dijagnozom melanoma više ovisi o općim karakteristikama bolesnika – spolu, dobi i obrazovanju, nego o zdravstvenim osobitostima. Najveće su razlike pronađene s obzirom na spol, na način da su žene sklonije koristiti višestruke načine suočavanja, a korištenje određenih strategija povezano je s dobi i razinom obrazovanja. Ograničenje u interpretaciji rezultata je mali uzorak ispitanika, kao i mali broj bolesnika s metastatskom bolešću, stoga bi u budućim istraživanjima valjalo detaljnije ispitati i ove razlike.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA