Pregled bibliografske jedinice broj: 1178217
Tragom lokalno prepoznatljivog u tradicijskoj glazbi Križevaca i križevačkog kraja
Tragom lokalno prepoznatljivog u tradicijskoj glazbi Križevaca i križevačkog kraja // Cris : Časopis Povijesnog društva Križevci, XXI (2019), 1; 85-96 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1178217 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tragom lokalno prepoznatljivog u tradicijskoj glazbi Križevaca i križevačkog kraja
(Tracing the Locally Distinctive
Characteristics in the Traditional Music of
Križevci and the Križevci Area)
Autori
Vukobratović, Jelka
Izvornik
Cris : Časopis Povijesnog društva Križevci (1332-2567) XXI
(2019), 1;
85-96
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
tradicijska glazba, etnomuzikološko istraživanje, Križevci i okolica, lokalna prepoznatljivost
(traditional music, ethnomusicological research, Križevci and the Križevci area, locally distinctive characteristics)
Sažetak
Članak sadrži rezultate etnomuzikološkog istraživanja grada Križevaca i križevačkog kraja. Podaci o prethodnim etnomuzikološkim istraživanjima na području Križevaca pronađeni su u rukopisima i snimkama koji se čuvaju u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Ti dokumenti obuhvaćaju neobjavljenu građu troje etnografa iz 1930-ih, 1950-ih i 1980- ih: Nikole Hercigonje, Ksenije Brodarić i Krešimira Galina. Riječ je o transkripcijama repertoara bivših folklornih skupina iz Majurca i Apatovca, zatim o snimci cimbala iz Zaistovca i, u slučaju Ksenije Brodarić, o terenskom izvješću iz Majurca, Đurđica i Malog Potočeca. Uz to, zbirke pjesama koje su tijekom druge polovice 19. stoljeća objavili Franjo Kuhač i Ludvík Kuba uključuju nekoliko pjesama i jedan ples iz Križevaca i iz Lepavine. Glazba koju su prikupili ti istraživači dokazuje postojanje i popularnost tradicijskih instrumenata, naročito cimbala, tambura i duda. Glazbena obilježja pjesama pokazuju tendenciju prema dijatonici i dvoglasnom pjevanju u paralelnim tercama ili u stilu pjevanja na bas. Osim toga, glazbeni materijal svjedoči o tome da su pjesme iz drugih dijelova Hrvatske, kao i repertoar starogradskih pjesama, rano stigli na područje Križevaca i da su postali popularni, pri čemu je moguće da su potisnuli dotadašnji nedijatonski repertoar. Sva ta obilježja u skladu su s onim što su drugi etnomuzikolozi pronašli na širem kulturnom području središnje i sjeverozapadne Hrvatske. Stoga bi područje Križevaca i križevačkog kraja također trebalo uključiti u opću literaturu o regionalnoj tradicijskoj glazbi Hrvatske u kojoj je njihova prisutnost dosad često bila zanemarena.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
