Pregled bibliografske jedinice broj: 1178207
Sekuritizacija migracija: socijalna konstrukcija ili stvarna prijetnja?
Sekuritizacija migracija: socijalna konstrukcija ili stvarna prijetnja? // Suvremene migracije u Republici Hrvatskoj. Uzroci, posljedice i aktualni trendovi / Žanić, Mateo ; Živić, Dražen ; Špoljar Vržina, Sanja ; Miletić, Geran-Marko (ur.).
Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2021. str. 63-85 (pozvano predavanje, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1178207 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sekuritizacija migracija: socijalna konstrukcija ili
stvarna prijetnja?
(Securitization of migration: social construction or
real threat?)
Autori
Bilandžić, Mirko ; Lucić, Danijela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Suvremene migracije u Republici Hrvatskoj. Uzroci, posljedice i aktualni trendovi
/ Žanić, Mateo ; Živić, Dražen ; Špoljar Vržina, Sanja ; Miletić, Geran-Marko - Zagreb : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2021, 63-85
ISBN
978-953-7964-84-9
Skup
22. znanstveno-stručni skup "Vukovar 91. - dvadeset i osma godina poslije"
Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 12.11.2019. - 13.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
sigurnost ; migracije ; sekuritizacija ; terorizam ; socijalna konstrukcija
(security ; migration ; securitization ; terrorism ; social construction)
Sažetak
Kretanja stanovništva ili migracije nisu povijesna novost, no na agendi sigurnosti 21. stoljeća zauzimaju presudno mjesto. Migracije postoje od kada postoji čovječanstvo i igraju bitnu ulogu u oblikovanju svijeta kakvog poznajemo. Represija, sukobi, ratovi, socijalne disolucije, političke nestabilnosti i gospodarske nejednakosti oduvijek su generatori prekograničnih kretanja ljudi i indikator političke, ekonomske i sigurnosne situacije u području emigriranja i području imigriranja. Mnoge suvremene države proizvod su socijalnih i kulturalnih utjecaja ranijih kretanja stanovništva, dok tek nekolicina država predstavlja idealiziranu sliku homogenih država- nacija. Stručnjaci procjenjuju da migranti (prisilni i dobrovoljni) danas čine oko 3, 5% svjetske populacije i kada bi svi živjeli na jednom mjestu bili bi peta najveća država na svijetu. Migracije su ranije tretirane kao socijalni, humanitarni i ekonomski problem. Promjenom paradigmi međunarodne i nacionalne sigurnosti u posthladnoratovskom razdoblju migracije se postupno smatraju i sigurnosnim problemom. Svoje mjesto na agendi sigurnosnih izazova definitivno su zauzele nakon brutalnog terorističkog udara na SAD 2001. godine. Štoviše, migracije su našle svoje mjesto u sferi sekuritiziranih fenomena: određene su kao prijetnja egzistencijalnog karaktera. Migracije nepobitno imaju implikacije na nacionalnu i međunarodnu sigurnost, no jesu li zaista i sigurnosna prijetnja, k tome i sekuritizirana? Empirija i podaci su uvjerljiv odgovor: prema podacima Visokog povjerenstva UN-a za izbjeglice u razdoblju 2009-2018. broj ljudi u svijetu koji su prisilno napustili svoje domove porastao je s 43 na 71 milijun od čega je 26 milijuna izbjeglica, dok procjene Svjetske banke ukazuju da je 1, 6 milijardi ljudi ili 20% svjetskog stanovništva suočeno s različitim formama nesigurnosti. Migracije su stoga ozbiljan izazov međunarodnoj sigurnosti u predvidivom razdoblju 21. stoljeća. Oslanjanjem prvenstveno na kvalitativnu (sekundarnu) analizu i interpretaciju različitih empirijskih pokazatelja, sekuritizacija migracija se analizira iz nekoliko perspektiva, s ciljem provjere sljedećih postavki: a) terorizam može uvjetovati migracije, b) migracije mogu uvjetovati terorizam, c) teroristi mogu biti migranti, d) migranti mogu biti teroristi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Sigurnosne i obrambene znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb