Pregled bibliografske jedinice broj: 1178180
Utjecaj pandemije na najranjivije skupine psihijatrijskih bolesnika- preliminarni rezultati istraživanja
Utjecaj pandemije na najranjivije skupine psihijatrijskih bolesnika- preliminarni rezultati istraživanja // 3. hrvatski kongres o psihotraumi
Split, Hrvatska, 2021. (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, neobjavljeni rad, stručni)
CROSBI ID: 1178180 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj pandemije na najranjivije skupine
psihijatrijskih bolesnika- preliminarni rezultati
istraživanja
(The impact of the pandemic on the most vulnerable
groups of psychiatric patients - preliminary
research results)
Autori
Jerković, Helena ; Antičević, Vesna ; Britvić, Dolores
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni
Skup
3. hrvatski kongres o psihotraumi
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 11.11.2021. - 12.11.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
psihološki distres, vulnerabilne populacije, rizični faktori, koronavirus
(psychological distress, vulnerable populations, risk factors, coronavirus)
Sažetak
Istraživanja pokazuju da pandemija koronavirusa utječe i na mentalno zdravlje, no nije jasno kako utječe na posebno ranjive skupine u društvu – psihijatrijske bolesnike. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati povezanost čimbenika rizika u pojedinaca koji su prethodno psihijatrijski liječili i onih koji nisu. Istraživanje je provedeno u travnju 2020., internetskom anketom. Sudionici su dali svoje opće podatke i povijest psihopatoloških problema. Ljestvica CORE-OM korištena je za procjenu psihološkog distresa, uz dvije dodatne ljestvice: ljestvicu brige i ljestvicu podrške vezane za pandemiju. Ukupno je 1.238 sudionika ispunilo upitnik (82, 1% žene). Od njih je 31, 34% izjavilo da su imali psihopatološke probleme - najčešće anksiozne poremećaje (49, 22%), depresiju (29, 89%) i PTSP (13, 14%). Rezultati su pokazali da je za osobe koje nisu psihijatrijski liječene psihološki distres povezan s više briga i manje podrške. Za osobe klasificirane kao psihijatrijski liječene, distres je uz to bio povezan sa određenim sociodemografskim karakteristikama - ženskim spolom, mlađom dobi i niži obrazovanjem. Rezultati su pokazali da su više brige i manja podrška opći čimbenici rizika za psihološki distres. Osim toga, za osobe koje su psihijatrijski liječene pronađeni su dodatni čimbenici rizika – ženski spol, mlađa dob i niži društveno-ekonomski status. Sveukupno, rezultati pomažu identificiranju posebno ranjivih populacija jedinaca u pandemiji koronavirusa kojima je potrebno pružiti dodatne intervencije usmjerene očuvanju psihičkog zdravlja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Split