Pregled bibliografske jedinice broj: 1178050
Utjecaj kalcizacije na sadržaj humusa u tlu
Utjecaj kalcizacije na sadržaj humusa u tlu // Knjiga sažetaka "Potencijal tla i zemljišnih resursa: ključne uloge znanosti i učinkovitih politika" / Romić, Marija ; Rastija, Domagoj ; Popović, Brigita (ur.).
Vukovar: Hrvatsko tloznanstveno društvo, 2018. str. 46-46 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1178050 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj kalcizacije na sadržaj humusa u tlu
(Liming impact on soil humus content)
Autori
Ivezić, Vladimir ; Perić, Katarina ; Engler, Meri ; Popović, Brigita ; Lončarić, Zdenko ; Karalić, Krunoslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjiga sažetaka "Potencijal tla i zemljišnih resursa: ključne uloge znanosti i učinkovitih politika"
/ Romić, Marija ; Rastija, Domagoj ; Popović, Brigita - Vukovar : Hrvatsko tloznanstveno društvo, 2018, 46-46
ISBN
978-953-7878-85-6
Skup
13. kongres Hrvatskog tloznanstvenog društva
Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 10.09.2018. - 14.09.2018
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
bazična troska ; filtarska prašina ; karbokalk ; pepeo
(basic slag ; filter dust ; sugar factory lime ; ash)
Sažetak
Kalcizacija, tj. neutralizacija kiselih tala u poljoprivredi se vrši primjenom materijala bogatih Ca i Mg koji imaju sposobnost podizanja pH vrijednosti tla. Sve je češća primjena nusproizvoda iz industrijske proizvodnje kao kalcizacijskih sredstava. Naglo podizanje pH vrijednosti tla često može imati negativan utjecaj na humus u tlu, tj. podizanjem pH vrijednosti tla potiče se mikrobiološka aktivnost a time i brža razgradnja humusa. Cilj istraživanja je utvrditi mogućnost primjene tri nova kalcizacijska materijala (drveni pepeo, filtarska prašina i bazična troska) te karbokalka kao kalcizacijskog sredstva dostupnog na tržištu te istražiti njihov kalcizacijski učinak, ali i utjecaj na sadržaj humusa u tlu. Istraživanje je provedeno tijekom 2015. - 2017. na dva lokaliteta u blizini Feričanaca. Na temelju dvogodišnjeg pokusa s lucernom, kroz četiri otkosa, utvrcđeno je da su pepeo i filtarska prašina jednako uspješni u neutralizaciji suvišne kiselosti kao i karbokalk, dok je bazična troska podigla pH vrijednosti u odnosu na kontrolu, no statistički slabije nego ostala tri kalcizacijska sredstva. Sadržaj humusa se nije bitno mijenjao tijekom prva tri otkosa no u četvrtom otkosu je primijećeno opadanje humusa na parcelama gdje je korišten karbokalk, pepeo i bazična troska dok kod kontrole i primjene filtarske prašine nije primijećeno statistički značajno opadanje humusa. Dakle, od istraživanih materijala, filtarska prašina se pokazala kao najbolje sredstvo i sa stajališta očuvanja plodnosti tla.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Profili:
Krunoslav Karalić
(autor)
Zdenko Lončarić
(autor)
Meri Engler
(autor)
Vladimir Ivezić
(autor)
Brigita Popović
(autor)
Katarina Perić
(autor)