Naslov
O Pavićevu i Markovićevu prijevodu Aristotelove definicije tragedije
(On Pavić’s and Marković’s translation of Aristotle’s definition of tragedy)

Autori
Marotti, Bojan

Izvornik
Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja (1334-2312) 19 (2021), 3; 571-582

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Aristotelova definicija tragedije ; Armin Pavić ; Franjo pl. Marković ; (filozofsko) nazivlje ; tragedija
(Aristotle’s definition of tragedy ; Armin Pavić ; Franjo Marković ; (philosophical) terminology ; tragedy)

Sažetak
Jedan od najznamenitijh stavaka u cjelokupnoj povijesti estetike, pa i filozofije općenito, Aristotelova definicija, ili – kako bi rekao Franjo pl. Marković – "određaj" tragedije, u povijesti je hrvatske filozofije i (klasične) filologije prevođen razmjerno često. Može se govoriti o kakvih desetak pokušaja, uzmu li se u obzir, osim cjelovitih prijevoda Aristotelove "Poetike", i različita druga djela, kao što su povijesti (grčke) filozofije, ili povijesti književnih teorija i estetike, gdje se u prikazu Aristotelove filozofije umjetnosti redovito razmatra i taj određaj, a nerijetko se donosi i njegov prijevod (više ili manje cjelovit). To su, primjerice, sljedeći prijevodi: Pavićev (1869.), dva Kuzmićeva (1902. i 1912.), Markovićev (iz "Razvoja i sustava obćenite estetike", 1903.), Bazalin (iz I. sveska "Povjesti filozofije", 1906.), Šancov (iz I. sveska "Povijesti filozofije", 1942.), Šamšalovićev (iz hrvatskoga prijevoda Lessingove "Hamburške dramaturgije", 1950.), dva Dukatova (1978. i 1983.), te Švacovljev (iz "Antičke dramaturgije", 2014.), a valjalo bi u obzir uzeti i srpski Đurićev prijevod (treće izdanje 1955.), jer je u određenim razdobljima imao znatna utjecaja i u Hrvatskoj. U radu se uspoređuju Pavićev i Markovićev prijevod. Pri tome se razmatra kako odabir hrvatskih otpovjednica pri prijenosu pojedinih (temeljnih) pojmova iz grčkoga jezika u hrvatski, tako i cjelina stavka, budući da jedno i drugo, naime odabrane prevedenice i sam "ustroj" hrvatske rečenice, redovito upućuje i na (prevoditeljevo) poimanje Aristotelova shvaćanja tragedije, ali k tomu i na razumijevanje Aristotelove filozofije umjetnosti u cjelini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija, Filologija

POVEZANOST RADA