Naslov
Čitateljska anksioznost – prijetnja ili izazov?
(The Reader's Anxiety – a Threat or a Challenge?)

Autori
Matić, Ivana ; Šamo, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
MEĐUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ZNANSTVENI SKUP ; ČITATELJ I ČITANJE U DIGITALNO DOBA

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.11.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
anksioznost za vrijeme čitanja na stranome jeziku, anksioznost za vrijeme čitanja na materinskome jeziku, pozitivne reakcije na čitanje, negativne reakcije na čitanje, uloga osjećaja u učenju jezika
(foreign language (FL) reading anxiety, native language (NL) reading anxiety, positive reading reactions, negative reading reactions, role of emotions in the language learning)

Sažetak
Vještina čitanja je zahtjevni i složeni kognitivni proces koji uz jezično znanje uključuje, između ostaloga, koordinaciju pažnje, pamćenja i percepcije te proces razumijevanja (Sellers, 2000). Na stranome jeziku čitanje postaje dodatno složenije zbog nepoznatoga pisma, drugačije sintakse, leksika i drugih obilježja samoga jezika (Šamo, 2014), stoga je razumljivo da pri čitanju na stranome jeziku dolazi do anksioznosti, što dokazuju istraživanja (Saito, Horwitz i Garza, 1999 ; Sellers, 2000, Matsuda i Gobel, 2004 ; Capan i Karaca, 2013 ; Zao i dr., 2013 ; Joo i Damron, 2015 ; Matić, 2016, 2018, Didović Baranac, 2020). Najveći dio istraživanja ide u prilog negativnoj povezanosti anksioznosti i uspjeha, što znači da učenici koji osjećaju negativne emocije ujedno lošije čitaju (Sellers, 2000 ; Zhao, Guo, Dynia, 2013 ; Didović Baranac, 2020), ali postoje također radovi koji upućuju na njihovu moguću pozitivnu povezanost (Alpert i Haber, 1960 ; Kleinmann, 1977 ; Hewitt i Stephenson, 2012 ; Joo i Damron, 2015), dok Horwitz (2017) navodi kako anksioznost treba poimati isključivo kao negativan doživljaj. Prema dvofaktorskoj kognitivnoj teoriji emocija (Schachter i Singer, 1962) svaka se emocija sastoji od podražaja i kognitivnoga tumačenja podražaja. Ako pojedinac podražaj (čitanje) protumači kao prijetnju, reagirat će negativno, što će rezultirati negativnim reakcijama, dok će pri tumačenju istoga podražaja kao izazova reagirati pozitivno, a pritom će se javiti pozitivne reakcije. Cilj je ovoga istraživanja utvrditi jesu li učenici za vrijeme čitanja na materinskome (hrvatskome) i stranome (njemačkome) jeziku anksiozni te javljaju li se kod anksioznosti, uz dokazane negativne, i one pozitivne reakcije, kao i jesu li one povezane s jezičnim znanjem učenika. U radu se polazi od pretpostavki da se anksioznost javlja za vrijeme čitanja na oba jezika istraživanja te da se u tome trenutku javljaju i negativne i pozitivne reakcije učenika, pri čemu su one ujedno pozitivno povezane s jezičnim znanjem. Za ispitivanje anksioznosti na stranome jeziku korišten je upitnik FRAM (Matić, 2016), dok su za ispitivanje anksioznosti na materinskome jeziku te pozitivnih i negativnih rekacija korišteni novi mjerni instrumenti, čija je valjanost i pouzdanost ovdje potvrđena. U istraživanju su sudjelovala 134 učenika sedmoga razreda osnovne škole, a dobiveni su podaci obrađeni deskriptivnom i inferencijalnom statistikom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti), Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA