Pregled bibliografske jedinice broj: 1177482
Odnos između straha od čitanja na materinskome i stranome jeziku
Odnos između straha od čitanja na materinskome i stranome jeziku // Šesti međunarodni znanstveni skup ; Hrvatski kao drugi i strani jezik – VI. HIDIS
Zagreb, Hrvatska, 2016. str. - (predavanje, recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1177482 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odnos između straha od čitanja na materinskome i
stranome jeziku
(Relationship between fear of reading in mother
tongue and foreign language)
Autori
Matić, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Šesti međunarodni znanstveni skup ; Hrvatski kao drugi i strani jezik – VI. HIDIS
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.12.2016. - 17.12.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
čitanje, strah od čitanja, materinski jezik, strani jezik, uzroci straha od čitanja
(reading, reading anxiety, mother tongue, foreign language, causes of reading anxiety)
Sažetak
U ovom istraživanju pokušalo se istražiti kakav je odnos između straha od čitanja na materinskome i stranome jeziku. Čitanje je sastavni dio temeljne ljudske pismenosti i kulture. Čitanje je sastavni dio svakog nastavnog predmeta, a samim time svakodnevnica nastave materinskoga i stranoga jezika. Budući da je toliko zastupljeno i da su rijetki nastavni sati bez čitanja, nije krivo pretpostaviti da čitanje kod učenika izaziva određene osjećaje i stavove. Osjećaj koji je predmet ovoga rada i predmet istraživanja jest strah. U području učenja jezika strah je osjećaj koji je vjerojatno najviše istraživan stoga strah od čitanja nije novi pojam. U okviru materinskog jezika prvi koji se bavi proučavanjem straha od čitanja je Zbornik (1990) te uvodi sam pojam. Strah od čitanja u području učenja stranih jezika uvodi Saito i sur. (1999) tvrdeći da je čitanje jezična vještina koja zbog svoje složenosti svakako izaziva strah kod učenika. Zbornik (2001) strah od čitanja definira kao specifičnu fobiju vezanu za određenu situaciju, tj. fobiju od čina čitanja koja ima fizičke i kognitivne reakcije. Odnosi stranoga i materinskog jezika uključujući i vještine čitanja još su od 80-tih godine područje zanimanja istraživača (Alderson, 1984, u: Yamashita, 2004). Budući da postoje dokazi kako čitanje na materinskome jeziku može utjecati na čitanje na stranome jeziku (Quijano Zavala, 2006, Bay i Bramford, 1998, Yamashita, 2002, Kartal, 2011) može se pretpostaviti da će strah od čitanja na stranome jeziku biti uzrokovan sličnim osjećajima u materinskome. Cilj ovog rada bio je provjeriti točnost ove pretpostavke. U istraživanju je strah od čitanja na materinskome i na stranome jeziku ispitan kod učenika osmih razreda. Istraživanjem se pokušalo doznati koji su to čimbenici koji izazivaju stres i strah vezan uz čitanje na hrvatskome i njemačkome jeziku te koje su učeničke navike čitanja kako bi se čim bolje razumjelo što to učenike čini nervoznima i što im smeta kod čitanja. Osim toga, glavni cilj istraživanja je bio provjeriti prenose li učenici prethodno istražene čimbenike straha iz materinskoga jezika u čitanje na stranome jeziku, odnosno može li se kod vještine čitanja govoriti o prijenosu straha iz materinskog jezika. Rezultati istraživanja su pokazali da je strah od čitanja prisutan i na materinskom i na stranome jeziku pri čemu je viši strah od čitanja na materinskome jeziku. Kao potvrda prijenosa straha iz materinskoga jezika istaknuli su se isti čimbenici čitanja na materinskome i na stranome jeziku. Aspekti čitanja koji su prisutni u oba jezika kao izvor nesigurnosti i stresa su dužina teksta, nepoznate riječi u tekstu (izgovor, naglasak, značenje) te nastavnik. Bez obzira na negativne rezultate učenici tvrde da se osjećaju sigurnima u sebe dok čitaju i na jednom i na drugome jeziku te smatraju da je čitanje vrlo bitno jer tako uvježbavaju i razvijaju vještinu govora te da bi bez čitanja i pisanja bili izgubljeni.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti), Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)