Pregled bibliografske jedinice broj: 1177334
Vrste riječi: gramatikalizacija i pragmatikalizacija
Vrste riječi: gramatikalizacija i pragmatikalizacija // Riječki filološki dani 12: Zbornik radova / Durić, Dejan ; Morić Mohorovičić, Borana ; Palašić, Nikolina (ur.).
Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2021. str. 13-22 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1177334 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vrste riječi: gramatikalizacija i pragmatikalizacija
(Word classes: grammaticalization and
pragmaticalization)
Autori
Badurina, Lada ; Pranjković, Ivo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Riječki filološki dani 12: Zbornik radova
/ Durić, Dejan ; Morić Mohorovičić, Borana ; Palašić, Nikolina - Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2021, 13-22
ISBN
978-953-361-050-4
Skup
Riječki filološki dani 12.
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 08.11.2018. - 10.11.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
gramatikalizacija, pragmatikalizacija, vrste riječi, diskursne oznake
(grammaticalization, pragmaticalization, word classes, discourse markers)
Sažetak
U središtu su naše pozornosti dva procesa – gramatikalizacija i pragmatikalizacija – koji će se nastojati podrobnije razmotriti i opisati. Gramatikalizacija se prepoznaje u procesima koji zahvaćaju različite vrste riječi, s tim da su i same vrste riječi na različitim stupnjevima gramatikaliziranosti. Analiziraju se također procesi u kojima se pojedine riječi ili spojevi riječi dodatno gramatikaliziraju, npr. kad se prijedložno-padežni izrazi popriložuju (usp. na žalost > nažalost, od srca > odsrca), kad se prilozi popredložuju (usp. Stanuje blizu : blizu glavnoga trga), kad se imenice u raznolikim kontekstima popriložuju (usp. Strah ga je) itd. Pragmatikalizacija je pak proces u kojemu ne samo riječi nego i sintagme, pa i čitave (su)rečenice u kontekstu/diskursu preuzimaju novo diskursno/interakcijsko značenje, odnosno diskursnu funkciju (usp. npr. Uostalom, mene nitko ništa nije pitao, ili Sve u svemu, dobro smo prošli, ili Na kraju krajeva, to je teško pitanje, ili Da se mene pitalo, problem bi bio brzo riješen). U tom se smislu jasnije mogu odrediti i diskursne oznake, koje nastaju kao posljedica pragmatikalizacije. U konačnici nastojat ćemo ponuditi potanja određenja ključnih pojmova – gramatikalizacija i pragmatikalizacija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
NadSve-Sveučilište u Rijeci-uniri-human-18-13 - Od gramatike do pragmatike (Badurina, Lada, NadSve - UNIRI Sredstva potpore znanstvenim istraživanjima) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Rijeka,
Filozofski fakultet, Zagreb
