Naslov
Prezentacija vladaričinog lika u Bizantskom carstvu (od Konstantina Velikog do kraja Makedonske dinastije)
(Representation of the Empress's Image in Byzantium (From Constantine the Great to the End of the Macedonian Dynasty))

Autori
Buranji, Maša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski Fakultet, Odsjek za povijest umjetnosti

Mjesto
Zagreb

Datum
24.09

Godina
2021

Stranica
83

Mentor
Maraković, Nikolina

Ključne riječi
Bizant, bizantska umjetnost, bizantske carice, carski prikazi
(Byzantium, Byzantine art, Byzantine empresses, imperial representations)

Sažetak
U uvodu diplomskog rada daje se kratki prikaz života žena u Bizantu – kako se njihov život razlikovao od života njihovih suvremenica na Zapadu, kakva su prava imale, što se od njih u društvu očekivalo i kako su percipirane od strane bizantskog društva, te kakve su vjerske prakse slijedile. Spominju se i očekivanja i percepcija bizantskih vladarica, kao i fenomeni karakteristiĉni za Bizant, poput onog sajmova mladenki ili izrazitog fokusiranja na fiziĉku ljepotu. U središtu rada su bizantske carice od Konstantinova doba kada njegova majka Helena postavlja svojevrsne temelje za daljnji razvoj prikaza i percepcije bizantskih vladarica, preko carica teodozijanske dinastije – Flacile, Eduoksije, Eudokije i Pulherije ; leonidske dinastije koju je obilježila carica Arijadna ; justinijanske i heraklijeve dinastije – nepravedno ozloglašena Teodora, Sofija, Martina, Irena, Teodora, supruge cara Leona VI. iz dinastije Makedonaca, kao i carica makedonske dinastije Teofano. Rad završava osvrtom na vladavinu carice Zoe i njene sestre Teodore, posljednje vladarice dinastije Makedonaca. Naposlijetku, kao zaseban fenomen spomenuti su i ranobizantski utezi s prikazom carice, koji svjedoĉe o ulozi njezina lika u svakodnevnom životu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA