Naslov
Pitanje savjesti kod trgovaca ljudima. Psihijatrijsko-moralni aspekti
(Nije poznat)

Autori
Dugalić, Vladimir ; Begić, Martina s. Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Prevencija trgovanja ljudima

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 17.01.2020. - 18.01.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
trgovanje ljudima, sociopat, psihopat, savjest, moralna odgovornost, objektivno zlo, intencionalnost čina
(human trafficking, sociopath, psychopath, conscience, moral responsibility, objective evil, intentionality of the act)

Sažetak
Može li se uopće govoriti o moralnoj savjesti kod osoba koje se bave trgovanjem ljudima? Klinička psihijatrija nam govori da se kod takvih osoba radi o poremećaju u samoj strukturi osobe, jer se u njima isprepliće poremećaj sociopata i psihopata koji utječe na (ne)oblikovanje savjesti. Za njih je osoba objekt, a ne ljudsko biće, te sve doživljavaju kao svaki drugi posao sa svrhom stjecanja zarade. Takve osobe su sebične i samo gledaju kako što bolje iskoristiti drugu osobu za svoje dobro. S moralnog aspekta radi se o činima koji su objektivno uvijek u sebi zli, jer sedma zapovijed zabranjuje čine ili pothvate koji, iz bilo kojeg razloga, sebičnoga ili ideološkoga, trgovačkoga ili totalitarnoga, vode k zarobljavanju ljudskih bića, nepriznavanju njihova osobnog dostojanstva, njihovoj prodaji ili zamjeni kao da su trgovačka roba. Grijeh je protiv osobâ i njihovih temeljnih prava nasiljem ih svoditi na uporabnu vrijednost ili na izvor dobitka (usp. KKC, 2414). Sa subjektivne (formalne) strane radi se o intencionalnom činu koji se sastoji u usmjerenju prema objektu u kojemu se prevladavaju granice objektivne spoznaje dobra i zla. Ostaje samo htjenje u kojem se pristaje na ono što osoba subjektivno hoće, a to je zarada. Stoga, s moralnog aspekta, teško je uvijek prosuditi težinu subjektivne moralne odgovornosti jer su zbog psihičke bolesti i lošeg utjecaja sredine i odgoja umanjene mogućnosti objektivne spoznaje dobra i zla, a time i slobodnog pristanka na zlo. Ipak to ih ne oslobađa pravno-kaznene odgovornosti, jer takve osobe, unatoč unutarnjem poremećaju, djeluju slobodno te društvo ima obvezu spriječiti ih u njihovom djelovanju koje je teški zločin protiv dostojanstva ljudske osobe. Za takve osobe nužno je osigurati psihijatrijsko liječenje i rehabilitaciju. S druge strane, često se radi o organiziranom kriminalu te ga možemo promatrati i kao grešnu strukturu društva protiv koje se moramo boriti strukturama dobra koje se temelje na solidarnosti i suradnji svih članova društva, osobito u prevenciji stvaranja takvih struktura.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA