Naslov
Skrovito jezero u uvali Blace na Pelješcu
(Hidden lake in a Blace cove on Pelješac Penninsula)

Autori
Ozimec, Roman ; Matočec, Neven ; Kušan, Ivana

Izvornik
Hrvatska vodoprivreda, 234

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, popularni rad

Godina
2021

Ključne riječi
bioraznolikost ; fauna ; flora ; gljive ; Mediteran ; staništa
(biodiversity ; fauna ; flora ; fungi ; Mediterranean ; habitats)

Sažetak
Članak donosi spoznaju o jednom izvanrednom i očuvanom ekosustavu za kojeg šira znanstvena zajednica ne zna. Ovaj gotovo jedinstven prirodni fenomen na našoj obali pruža nam mogućnost da upoznamo Mediteran – kakav je nekada bio.Između Orebića i Dube Pelješke uzdiže se najviši dio Pelješca koji kulminira s vrhom Sv. Ilija (961 m), a koji se na sjevernu obalu poluotoka spušta preko cijelog niza vrhova: Veliki (770 m) i Mali Sopaj (745 m), Gališevica (726 m), Jarišća (614 m), Prisoje (337 m) te konačno do malog uzvišenja Rudina (106 m) koje se uzdiže neposredno iznad uvale Blace. U podnožju Rudine oborinske vode koje se slijevaju s planinskih masiva i poniru u vapnenačku podlogu, izviru u zaobalju barijere šljunčane plaže formirajući plitko jezero - Blace, od kojeg u ljetno doba ostaje blatni vegetacijom obrasli ostatak s toplom stajaćom vodom. Ova mediteranska, plitko ujezerena močvara, opstaje zahvaljujući dotoku vode iz krškog podzemlja i usporenim otjecanjem u more, zahvaljujući šljunčanoj brani nastaloj radom vjetra i morskih valova. Cijelo jezero obraslo je močvarnom vegetacijom, u kojoj se ističu vodoljubne vrste: trska (Phragmites australis (Cav.) Steud.) i šaš (Juncus sp.) te više vrsta iz porodice šiljeva (Cyperaceae) dok je uz rub jezera, na šljunčanoj priobalnoj barijeri prema moru proširena metlika (Tamarix sp.), vjerojatno endemična dalmatinska metlika (T. dalmatica B. R. Baum).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA