ࡱ>  "7 M2bjbjUU ."7|7|jltttYYYYZw2]]]]]]]]sssssss$y >{ht]]]]]t]]w]&h]]s]s:O# a]v] "۾SYYnaw0wZ {{a3. SKLADI`TENJE 3.1 UVOD Skladiatenje je planirana aktivnost kojom se materijal dovodi u stanje mirovanja, a uklju uje fizi ki proces rukovanja i uvanja materijala te metodologiju za provedbu tih procesa. U industrijskom poduzeu, skladiate je ureeno i opremljeno mjesto za privremeno i sigurno odlaganje, uvanje, pripremu i izdavanje materijala prije, tijekom i poslije njihova troaenja i uporabe u procesu proizvodnje. Iz svrhe skladiatenja proizlaze njegovi ciljevi i zadaci (Feriaak i dr. 1983.): 1. Glavna zadae skladiata je dinami ko uravnote~enje tokova materijala, koli inski i prostorno u svim fazama poslovnog procesa. Uz u inkovitu primjenu unutarnjeg transporta, skladiate treba osigurati neprekidnost proizvodnje. Taj se kontinuitet osigurava tako da tok materijala te e po unaprijed odreenom redu, planski i sustavno, bilo da se radi o ulazu sredstava za proizvodnju u proizvodni sustav, bilo o toku materijala unutar proizvodnog sustava, njegovoj preradi i doradi u procesu proizvodnje, bilo da se radi o izlazu materijala radi prodaje. 2. Proces skladiatenja treba realizirati uz najni~e troakove skladiatenja i uz najmanja mogua financijska sredstva anga~irana u zalihe. 3. U skladiatu se mora odr~avati stalna kakvoa zaliha materijala uvanjem, zaatitom i odr~avanjem fizi ko-kemijskih svojstava materijala. Ne smije se dopustiti rasipanje, kvar, lom i ostale gubitke na vrijednosti zaliha. 4. Skladiate treba racionalno ubrzavati tok materijala, kako bi se skratio proces poslovanja (npr. ciklus proizvodnje) i time ubrzao koeficijent obrtaja sredstava vezanih u zalihe. 5. Svojim poslovanjem skladiate treba utjecati na poveanje konkurentske sposobnosti poslovnog sustava. Razlozi za skladiatenje materijala u industrijskom poduzeu mogu se prikazati na slijedeim primjerima: a) skladiatenje sirovina dugi rokovi nabave materijala, s obzirom na duljinu proizvodnog ciklusa, dobavlja evo zakaanjenje isporuke, povremeni nedostatak materijala na tr~iatu, pojava akarta u proizvodnji, promjene u planovima proizvodnje, b) skladiatenje poluproizvoda odstupanje od proizvodnog plana, zastoji u proizvodnji, razlike u trajanju tehnoloakih operacija i ciklusa proizvodnje pojedinih dijelova, razlike u veli ini serija, rad u viae smjena, kvarovi strojeva, razlike u kapacitetu pojedinih strojeva, potreba za veom iskoristivoau kapaciteta, posebni zahtjevi tehnoloakog procesa, c) skladiatenje gotovih proizvoda ote~ana prodaja gotovih proizvoda, kratki rokovi isporuke (uvjeti tr~iata), potreba osiguranja doknadnih dijelova, d) skladiatenje alata i naprava - rjeaava probleme pravovremene opskrbe i zamjene u procesu istroaenih ili oateenih alata i naprava, e) skladiatenje dijelova potrebnih za odr~avanje opreme - nu~no je radi osiguranja ispravnosti rada strojeva i ureaja. Skladiani proces predstavlja skup svih aktivnosti s materijalom u skladitu, dok se pod nazivom skladite podrazumijeva skladini sustav. Osnovne komponente (elementi) skladinog sustava su: skladini objekti (npr. zgrade) sredstva za skladitenje i sredstva za odlaganje materijala (sredstva za oblikovanje jedini nih tereta) transportna sredstva pomona skladiana oprema - komunikacijsko-informacijski sustav, - sredstva za sastavljenje i rastavljanje jedini nih tereta, - sredstva za odreivanje izmjera i te~ine, - sredstva za prijevoz preko tra nica i drugih neravnina, - sredstva za pretovar, sredstva i oprema za pakiranje, - sredstva za zahvat materijala, - pomona sredstva za povezivanje s okru~enjem, dodatna oprema protupo~arni ureaji, sigurnosno-zaatitni ureaji, ureaji za klimatizaciju, ureaji za grijanje/hlaenje, sanitarno-higijenski ureaji, ureaji za odr~avanje istoe, sredstva zaatite na radu. Skladiata se mogu podijeliti temeljem razli itih pojedina nih kriterija, tablica 3.1. Tablica 3.1 - Vrste skladiata (Olui, 1997.) Redni brojKriterijVrsta skladiata1.Vrsta i zna ajke materijalaa) sipki materijal komadni materijal tekuine plinovib) alati ambala~a potroani materijal otpadc) sirovine poluproizvodi proizvodi rezervni dijelovid) pokvarljivi materijal nepokvarljivi materijale) zapaljivi materijal eksplozivni materijal radioaktivni materijal2.Stupanj razvoja skladianog sustavaa) ru na djelomi no mehanizirana mehanizirana djelomi no automatizirana automatizirana3.Strategija odlaganja materijalaa) s unaprijed odreenim rasporedom sa slobodnim rasporedom odlaganja unutar odreenog dijela skladiata sa slu ajnim rasporedom odlaganja materijalab) odlaganje u blokovima odlaganje u redovimac) na jednom mjestu odlaganja istovrsni materijal na jednom mjestu odlaganja raznovrsni materijal4.Model organiziranjaa) glavna za komisioniranje meuskladiatab) centralizirana decentralizirana kombinirana5.Glavna zamisao izvedbe objekta (graevine) vodoravna ili niska (visina oko 7 m) okomita ili visoka (visina preko 12 m)Tablica 3.1 - Vrste skladiata (nastavak) Redni brojKriterijVrsta skladiata6.Zna ajke graevinskog objektaa) zatvorena otvorena natkrivena posebnab) podzemna prizemna katna silosi7.Tehnologija skladiatenja podna (stati na i dinami na) regalna i visokoregalna (stati na i dinami na) sa skladiatenjem na transportnim sredstvima (transportno-skladiana sredstva)8.Pripadnost dijelu poduzea nabave prodaje proizvodnje kooperacije servisa odr~avanja alatnice laboratorija9.Vrsta toka materijala u skladiatu s jednosmjernim tokom s povratnim tokom10.Vrsta sredstava za skladiatenjea) bez sredstava za skladiatenje (podna skladiata) sa sredstvima za skladiatenje (regalna skladiata)b) s nepokretnim regalima (stati na) s pokretnim regalima (dinami na)c) poli ni regali paletni regali konzolni regali prolazni regali proto ni regali pokretni regali prijevozni regali11.Zadatak u proizvodnom sustavu ulazna proizvodna izlazna (otpremna)12.Zna ajke jedinica skladiatenja stati na dinami na13.Rjeaenje zaatite mala srednja velikaU proizvodnim procesima metalopreraiva ke industrije veliko zna enje imaju skladiata povezana s proizvodnjom: pomona skladiata uz pojedine pogone, sa zadaom opskrbe tih pogona materijalom, alatima, itd. meufazna skladiata unutar proizvodnih pogona sa zadaom uravnote~enja toka materijala izmeu radnih mjesta ili pojedinih strojeva. Osnovni subjekt i glavno polaziate skladianog sustava i skladianog procesa je materijal za skladiatenje. U industrijskim poduzeima materijal se uglavnom dijeli na: sipki materijal, komadni materijal (naj eae je zastupljen u poduzeima metalopreraiva ke industrije), tekuine i plinove. Komadni materijal mo~e se odlagati u skladiatu: a) pojedina no bez sredstava za oblikovanje jedini nih tereta - izravno na mjesto odlaganja, sa sredstvima za oblikovanje jedini nih tereta (npr. komad postavljen na paletu), b) skupno (viae komada odjednom) bez posebnih sredstava, s posebnim sredstvima. Jedan ili viae komada postavljenih na posebna sredstva ine jedini ni teret kojim se rukuje jednim zahvatom ili koji se odla~e na jedno mjesto. Uobi ajena sredstva za oblikovanje jedini nih tereta su: ravna paleta, kutijaste palete, stalci, sanduci, ISO-kontejneri, itd. Jedini ni tereti mogu biti odreeni i na druge na ine: snop cijevi, paket limova, itd. Za oblikovanje jedini nih tereta mogu se koristiti i posebna sredstva standardnih izmjera i kakvoe ija je namjena prvenstveno za odlaganje materijala: razli ite palete, sanduci, stalci, kutije, kasete, koaare, itd. Primjenom sredstava za oblikovanje jedini nih tereta pri skladiatenju i odlaganju komadnog materijala humanizira se rukovanje materijalom, smanjuju se troakovi i omoguuje automatizacija tokova materijala u proizvodnim procesima. Glavna zamisao pri uvoenju jedini nih tereta je okrupnjivanje - poveanje koli ine materijala kojom se odjednom rukuje ili koja se skladiati na jednom mjestu, a kao glavne zna ajke isti u se izmjere i te~ina materijala. Jedini nim teretom u skladianom sustavu i procesu naziva se skladiana jedinica (ili jedinica skladiatenja). Kod odreivanja jedinice skladiatenja treba po mogunosti te~iti primjeni idealnog rjeaenja sa stajaliata logistike (Jnemann, 1989.): JEDINI NI TERET=JEDINICA OBRADE=JEDINICA SKLADI`TENJA=JEDINICA TRANSPORTIR.=JEDINICA PAKIRANJA=JEDINICA OTPREMEIskoristivost skladianog prostora bitno ovisi o jedinicama skladiatenja, odnosno o iskoristivosti njihova obujma. 3.2 PROJEKTIRANJE SKLADI`TA Projektiranje skladiata u na elu obuhvaa sve projektantske radove neophodne za izvedbu skladiane zgrade, odnosno skladianih prostorija, kao i definiranje transportnih ureaja, te dodatne i pomone skladiane opreme, koja e se u odreenom skladiatu koristiti. Cilj projektiranja skladiata je oblikovanje skladianog sustava koji e zadovoljiti sve tehni ke, tehnoloake, informati ke, organizacijska i ekoloake zahtjeve uz najmanje troakove. Svako rjeaenje skladiatenja temelji se na bilanci materijala, definiranim tokovima materijala proizvodnih procesa i rasporedu objekata poduzea. Metodologija projektiranja skladiata koja se koristi za definiranje tehnoloakog projekta novog ili poboljaanja postojeeg skladiata, mo~e se sa~eti u slijedee faze (Olui, 1997.): 1. definiranje polaznih podataka, 2. oblikovanje zona skladiata, 3. rjeaenje za svaku zonu, 4. dimenzioniranje tehni kih rjeaenje, 5. troakovnik i specifikacije, 6. analiza vrijednosti. Pri izboru lokacije skladiata treba voditi ra una o mogunostima proairenja skladianog prostora. Nakon odreivanja lokacije slijedi odreivanje potrebnih zaliha materijala, potrebnih skladiata, te vrste i veli ine skladiata. Zatim se donosi odluka o rasporedu pojedinih zona unutar skladianog prostora. Tim se rasporedom osigurava funkcionalna veza skladiate - okru~enje. Izbor vrste skladiata definira odreene zna ajke budueg rjeaenja. Neke zna ajke starijih i novih izvedbi skladiata prikazane su u tablici 3.2. Za svaki projekt skladiata klju ni je podatak bilanca svih materijala koji se skladiate, tj. za svaki materijal odreuje se: koli ine, izmjere, obujam, oblik, te~ine, zna ajke vrijednosti, u estalost (dnevna, tjedna, mjese na, itd., u estalost po dokumentima ili po jedini nim teretima) i koli ina ulaza, u estalost i koli ina izlaza. Vrijeme trajanja pojedinih aktivnosti va~an je parametar za oblikovanje tehni kih rjeaenja svakog skladiata. Posebno se to odnosi na izbor i odreivanje broja transportnih sredstava. Pravilan izbor transportnih sredstava ovisi ne samo od zna ajki materijala nego i od zna ajki procesa proizvodnje, duljine tranportnih putova i od na ina gradnje skladiata (npr. nisko ili visoko skladiate). Kod rjeaavanja ovog problema najbolje je primijeniti teoriju redova ekanja, matemati ke metode optimalizacije i simulacije. Tablica 3.2 - Zna ajke skladiata (Olui, 1997.) Redni brojStare izvedbeNove izvedbe1.Objekti bez posebnosti gradnje smjeateni u zajedni kim zgradama viaestruka funkcija posebnosti gradnje posebne forme odvojene zgrade samo za skladiatenje2.Tehnika jednostavni regali ( esto samogradnja) mala dodatna oprema veliki udio ru nog rukovanja univerzalna oprema stati nost regali velike nosivosti veliki izbor opreme specijalizirana oprema dinami nost3.Jedini ni tereti sloboda u dimenzijama nesigurno rukovanje standardizacija i tipizacija uvjet za automatizaciju sigurno rukovanje4.Podru ja (zone) skladiata gruba struktura bez posebne opreme stroga struktura za svaku zonu posebna oprema5.Radnici niska kvalifikacija visoka kvalifikacija U jednom skladianom prostoru ostvaruju se brojni i raznovrsni radni ciklusi, ovisno o slo~enosti aktivnosti i o koordinatama polaziata i odrediata. Radi toga se kod projektiranja ra una s prosje nim radnim ciklusom. U ostvarivanju skladianih procesa razlikuju se dva ciklusa: jednostavni i slo~eni ciklus skladiatenja. Slo~eni ciklus skladiatenja sastoji se od npr. aktivnosti odlaganja jedne jedinice skladiatenja na odgovarajue mjesto npr. regala, te aktivnosti izuzimanja neke druge jedinice skladiatenja s drugog polo~aja u regalu, a sve s istim polaziatem transportnog sredstva. Pri odreivanju radnog ciklusa transportnog sredstva potrebno je definirati strukturu svih aktivnosti koje ine taj ciklus. Radni ciklus vili ara koji transportira materijal odlo~en u naslo~nom sanduku do odrediata - valj anog konvejera, sastoji se od slijedeih vremena (Olui, 1991.): 1. podizanje vilica, 2. nagib jarbola prema naprijed, 3. kretanje do tereta, 4. podizanje tereta, 5. nagib jarbola prema natrag, 6. kretanje vili ara prema natrag, 7. spuatanje tereta do visine na kojoj se nalazi tijekom vo~nje, 8. vo~nja prema natrag sa zakretanjem vili ara, 9. vo~nja do odrediata tj. valj anog konvejera, 10. dizanje tereta na visinu do 100 mm iznad valj anog konvejera, 11. vo~nja vili ara prema naprijed, 12. nagib jarbola prema naprijed, 13. spuatanje tereta, 14. vo~nja vili ara prema natrag, 15. nagib jarbola prema natrag, 16. spuatanje vilica u polo~aj za vo~nju, 17. zakretanje vili ara, 18. vo~nja vili ara do polaziata - na po etak novog ciklusa. Izra unavanje radnog ciklusa detaljno je opisano u knjizi Skladiatenje u industriji - Rukovanje materijalom (autor: . Olui, 1997.). Nakon provedenog istra~ivanja prethodnih problema potrebno je odrediti veli inu skladianog prostora, a ona ovise od nekoliko faktora. Meu njima najzna ajniji su: opseg zaliha materijala koji treba uskladiatiti, organska i fizi ko-kemijska svojstva materijala, tehni ko-tehnoloake zna ajke procesa proizvodnje, raspolo~iva skladiana i transportna oprema, vrste skladianih jedinica, metode rasporeda materijala u skladianom i manipulativnom prostoru, te tehnike skladiatenja materijala. Analize koje je proveo Kauffmann (Kauffmann, 1980.) pokazuju da odnos izmeu skladiane i proizvodne povraine iznosi u normalnim uvjetima 1:6 do 1:3, dok se za strojogradnju ovaj odnos kree izmeu 1:3 do 1:2. Meutim, suvremene proizvodne filozofije (Warnecke, 1992.; Wildemann, 1992.) ukazuju na potrebe sni~avanja svih troakova, pa tako i troakova skladiatenja. Krajnji cilj je projektiranje i realizacija proizvodnih sustava s minimalnim povrainama skladiata, te kona no realizacija tvornice bez skladiata. U na elu, veli ina skladianog prostora trebalo bi biti tolika da osigura smjeataj barem minimalnih zaliha. Meutim, s obzirom na tr~iane situacije, a napose na neizvjesnost u pogledu rokova isporuka dobavlja a, potrebno je barem za zna ajnije vrste materijala procijeniti optimalni opseg zaliha, kao osnovu za prora un potrebnog skladianog prostora. Svaka previsoka procjena opsega zaliha materijala poveava troakove izgradnje i neiskoriatenost skladianog kapaciteta, dok preniska procjena dovodi u pitanje kontinuiranost procesa proizvodnje. Ukupna povraina skladiata (As) mo~e se izra unati s pomou izraza:  (3.1) As,neto - neto povraina za skladiatenje najvee koli ine materijala s usvojenim skladianim jedinicama, policama, regalima, itd., As,tr - povraina za prolaze i puteve - transportna povraina u skladiatu, As,pr - povraina za prijam, As,otp - povraina za otpremu, As,rad - povraina za radnike, As,pom - povraina za pomonu i dodatnu skladianu opremu. Ukoliko e materijal biti paletiziran, pri odreivanju potrebnog skladianog prostora najprije treba ustanoviti izmjere i te~inu pojedina nog materijala, a zatim izabrati jednu ili viae vrsta paleta. Prednost treba imati paleta 1200 x 800 mm. Izmeu paleta u skladiatu treba biti prazan prostor do 10 cm. Za svaku paletu odreenih izmjera treba prora unati broj jedinica materijala koji se mo~e smjestiti na jednoj paleti. Pri slaganju materijala na palete treba ato bolje iskoristiti prostor palete, osigurati njenu stabilnost i ne dopustiti da se donji materijal oateti od gornjeg. Visina slo~enog materijala na paleti ovisi i od njegove te~ine, a ograni ena je kapacitetom vili ara (ili nekog drugog transportnog sredstva), a joa viae uvjetima ru nog rada. Kada je odreen broj jedinica materijala za svaku paletu odreenih izmjera, potrebno je odrediti broj paleta u jednom slogu (skupini paleta), i to za svaku vrstu materijala i za svaku paletu odreenih izmjera. Visina sloga treba se nalaziti 0.5 m ispod neke zapreke u skladiatu. Broj paleta u jednom slogu ovisi od stabilnosti sloga, drobljivosti materijala i nosivosti tla. Broj paleta za svaku vrstu materijala i vrstu palete odreuje se tako da se ukupna zaliha jedne vrste materijala podijeli s brojem jedinica materijala jedne palete. Potom se izra unavaju vanjske izmjere i te~ina po svakom paletnom teretu po svakoj vrsti materijala i vrsti palete. Pri odreivanju visine paletnog tereta treba uzeti u obzir i visinu palete. Uobi ajeno je, radi stabilnosti, da visina tereta na paleti iznosi najviae do veli ine du~e stranice palete. Odrediti trebe i neto broj slogova - skupina paleta po svakoj vrsti paleta. To se izra unava tako da se ukupan broj paletnih tereta jedne vrste materijala podijeli s brojem paletnih tereta u jednom slogu. Zatim je potrebno odrediti bruto broj slogova tako da se neto broj slogova pomno~i s faktorom rukovanja (pribli~no 1.2). Potom je potrebno izra unati neto povrainu tla potrebnu za svaku vrstu palete, tako da se pomno~i bruto broj slogova s povrainom tla potrebnog za jedan slog. Ta povraina jest potrebna povraina skladianog prostora namijenjenog funkciji uskladiatenja materijala. Neto povraini se pridodaje neophodni skladiani prostor za dodatne prostorije (hodnike, urede, sanitarije, garderobu, protupo~arne ureaje i prostor koji zauzimaju stupovi). Ukoliko se u skladiatenju materijal odla~e na tlo ili na regale, police ili boksove, potrebni skladiani prostor mo~e se odrediti na sli an na in. Na temelju navedenog, potrebna povraina za materijal kod paletnih i podnih skladiata mo~e se izra unati s pomou izraza:  (3.2) npal - broj paletnih mjesta (jedini nih tereta), Apal - povraina paletnog mjesta (slika 3.1), m2 kr - faktor rukovanja (pribli~no 1.2), nr - broj razina. Ovisno o vrsti materijala veli ina povraine As,neto treba biti: za komadni materijal  (3.3) G - te~ina materijala, N pdop - dopuateno optereenje poda, N/m2 za sipki materijal . (3.4) lpal, bpal - standardne izmjere palete (npr. 1200 x 800 mm) l1, b1 - izmjere paletnog mjesta (npr. 1300 x 900 mm) l2, b2 - izmjere s dopuatenim odstupanjem jedini nog tereta na paleti (npr. 1240 x 840 mm)Slika 3.1 - Izmjere paletnog mjesta Visina jedinice skladiatenja (hs) iznosi:  (3.5) Gpal - nosivost palete, N lm - duljina materijala ma paleti, m bm - airina materijala na paleti, m (m - specifi na gustoa materijala, kg/m3 hpal - visina palete, m. Transportna povraina u skladiatu (As,tr) ovisi o izmjerama materijala, tipu i izvedbi regala, vrsti transportnog sredstva i organizaciji skladiata. Prema Ve~i (Ve~a 1994.), pribli~na veli ina transportne povraine u skladiatu iznosi:  (3.6) pri emu se kod manjih neto povraina usvaja vei faktor transportne povraine. `irina prolaza u skladiatu ovisi o na inu rukovanja materijalom u skladiate i iz njega. Ako je u skladiatu predvieno samo ru no rukovanje glavni prolazi su airine oko 1.2 m, a sporedni prolazi su pribli~no 1.0 m. Glavni put u skladiatu treba imati airinu koja e omoguiti okretanje vozila, tj. promjenu smjera kretanja. Kada je predvieno da se glavni prolaz koristi i za prolaz radnika, potrebno je airini glavnog puta dodati 20.75 m. Pri projektiranju skladiane zgrade, a u odnosu na skladiani prostor, treba predvidjeti oko 0.65 m airok prolaz - put izmeu slo~enog materijala i bilo kakvog zida radi eventualnog pristupa materijalu i opremi u slu aju po~ara. Potrebno je predvidjeti i put do protupo~arnih ureaja. Povraina za prijam materijala (As,pr) mo~e se izra unati izrazom:  (3.7) Quk - ukupna koli ina prijama materijala u skladiate godianje, N/god q - prosje na koli ina prijama, N xpr - prosje ni broj prijama godianje, f - faktor iskoristivosti poda (0.5 do 0.6), pp - optereenje poda (0.2 do 0.3 od prosje nog optereenja poda za As,neto), N/m2. Ovim izrazom nisu obuhvaene potrebe za kontrolu, paletizaciju, depaletizaciju i dr. Na isti na in mo~e se izra unati i povraina za otpremu materijala (As,otp). Kada se ista povraina skladiata koristi za prijam i za otpremu materijala, njena ukupna povraina mo~e se usvojiti kao 60 do 70% od 2As,pr. Povraina za radnike koja obuhvaa i prostor namijenjen skladianom uredu (As,rad) ovisi o ureenju prostora i organizaciji skladiata, a iznosi pribli~no 10-15m2 po osobi. Decentalizirano uredsko poslovanje u skladiatu u na elu zahtijeva vei prostor od centraliziranog. Povraina za pomonu i dodatnu opremu (As,pom) odreuje se u skladu sa zahtjevima tehni kih uvjeta instaliranja i funkcije opreme. Poato je odreena veli ina skladianog i manipulativnog prostora potrebno je napraviti plan rasporeda skladianih prostorija. Pri tome je potrebno voditi ra una o slijedeim faktorima: visini skladiata, podu, prolazima, zidovima - pregradama, nosa ima i prostoru izmeu nosa a, vratima i prozorima, instalacijama, dodatnim prostorijama i prostorima za razne pomone djelatnosti. Visinu skladiata treba prilagoditi mogunostima poslu~ivanja gornjih mjesta koriatenjem mehani kih sredstava, odnosno mogunostima rada skladianih radnika koji sla~u robu po visina. Pod skladiata treba biti vrst, tj. potrebne nosivosti, ravan i sposoban za transport materijala bez aina, izveden tako da se ne praai, da nije prohladan, da je siguran od po~ara, da se po njemu mo~e lako hodati i da se lako mo~e odr~avati. Boja poda mora biti takva da se lako mogu ozna iti transportni putovi. Visina poda, ovisno o transportnim sredstvima mo~e biti u razini zemlje ili podignuta. Posebno su prikladna skladiate s podom u razini zemlje u koje se i iz kojih se materijal transportira kamionima, koje utovaruju i istovaruju vili ari. Ako je skladiate povezano s industrijskim kolosijekom potrebno je pod izgraditi iznad razine zemlje i koristiti se 1.20 do 1.30 m visokom rampom za utovar, odnosno istovar paletiziranog materijala upotrebom vili ara. Lokacija prolaza u skladiatu ovisi od zna ajki materijala koja je predmet skladiatenja i od zna ajki transportnih sredstava za transport materijala. Posebnu pozornost treba obratiti prijamnim i otpremnim prolazima, koji trebaju biti dovoljno airoki kako bi omoguili mimoila~enje dvaju transportnih sredstava. Na prijamnim i otpremnim prolazima treba predvidjeti prostor za privremeni smjeataj paletiziranog materijala uz sam prolaz. To omoguuje br~i proces primanja odnosno otpreme materijala, odmah po istovaru, odnosno neposredno pred utovarom. Unutarnji zidovi - pregrade skladiata po mogunosti trebaju biti monta~ni, kako bi se skladiani prostor po potrebi mogao proairiti ili suziti. Nosa i u skladiatu trebaju biti ato ni~i, po mogunosti izraeni od elika, a prostor meu nosa ima treba omoguiti skladiatenje paletiziranog materijala. Vrata i prozori trebaju biti sigurni i zaatieni. Prozori trebaju biti dovoljno veliki, s metalnim okvirima i da osiguravaju dovoljno svijetla. Instalacije u airem smislu rije i obuhvaaju: elektri ne i vodovodne instalacije, instalacije grijanja, ureaje za ventilaciju, klimatizaciju, kontrolu vlage i rashladne ureaje. Elektri ne instalacije i instalacije grijanja trebaju biti odgovarajue zaatiene u slu aju po~ara. Pri instaliranju ureaja za grijanje treba paziti da toplina ne oateuje robu. Ukoliko neki materijal zahtijeva kondicioniranje ili rashlaivanje, treba u skladiatu predvidjeti potreban prostor za ureaje za klimatizaciju i za rashlaivanje. U skladiatu su neophodni i ureaji za ventilaciju. U skladiatu je potrebno osigurati odgovarajuu svijetlost i osvjetljenje. Pri odreivanju skladianog i manipulativnog prostora pozornost treba obratiti i prostoru za parkiranje transportnih sredstava koji dopremaju i otpremaju robu. Sastavni dio skladianog prostora mo~e biti i prostor namijenjen smjeataju i odr~avanju transportnih sredstava i ostalih ureaja. Taj prostor ovisi o vrsti i broju transportnih sredstava, a mo~e biti pod krovom skladiane zgrade ili u posebnoj zgradi. U skladiatu postoji i prostor za smjeataj i manipulaciju ambala~om. Ukoliko je ambala~a vrijednija i trajnija, ona tra~i i odgovarajue odr~avanje, ato takoer pretpostavlja osiguranje potrebnog prostora. Smjeataj ambala~e preporu uje se u blizini primanja ili otpremanja materijala, ve prema intenzitetu primanja ili otpreme. Za normalne uvjete rada u skladiatu, na elno vrijede ovi podaci: svjetlo jakosti 10 do 40 lx (na radnom mjestu 50 do 100 lx), temperatura 150 do 220 C zimi i do 280 C ljeti, relativna vla~nost zraka oko 75% zimi i do 60% ljeti, brzina strujanja zraka 0.3 do 0.5 m/s zimi i 0.5 do 0.7 m/s ljeti, povraina prozora za dnevno svjetlo treba iznositi oko 10% od povraine skladiata. Uz svako tehni ko rjeaenje skladiata potrebno je odrediti i ekonomske parametre - troakove skladiatenja. Troakovi skladiata mogu se razvrstati u nekoliko osnovnih skupina: troakovi skladianog prostora i opreme, troakovi transportne opreme, troakovi rukovanja materijalom, troakovi zaliha, troakovi upravljanja i troakovi za plae. Tehni ki i ekonomski pokazatelji uspjeanosti rjeaenja skladiata su: iskoristivost obujma skladiata, iskoristivost povraine skladiata, udio troakova skladianih radnika u ukupnim troakovima za sve radnike proizvodnog sustava, odnos troakova skladiata i vrijednosti zaliha, odnos vrijednosti skladiata i povraine skladiata. Stupanj iskoristivosti obujma skladiata ((s,V) je odnos izmeu zbroja svih zapremina skladianih elemenata (regali, police, itd.) i ukupnog obujma skladiata (slika 3.2):  (3.8) Stupanj iskoristivosti povraine skladiata ((s,A) je odnos izmeu zbroja svih povraina skladianih elemenata i ukupne povraine skladiata (slika 3.2):  (3.9)  Slika 3.2 - Veli ine za izra unavanje stupnja iskoristivosti skladiata (Fray, 1975.) 3.3. POSTUPAK IZBORA LOKACIJE SKLADI`TA Odreivanje lokacije predstavlja vrlo zna ajan zadatak u projektiranju novog skladianog sustava. Pretpostavka za uspjeaan izbor lokacije je sustavni postupak s pomou odgovarajuih metoda. Postupak izbora lokacije obuhvaa: 1. definiranje skupa utjecajnih imbenika relevantnih za izbor lokacije, 2. predvianje i ocjenu intenziteta, pravca i smjera djelovanja definiranih imbenika u zadanom vremenu i zadanim uvjetima okoline glede postupka odlu ivanja o lokaciji, 3. vrijednovanje varijanti moguih rjeaenja i izbor optimalne varijante. Odreivanje lokacije mo~e se podijeliti na viae koraka, tj. postupak se mora provesti od globalnog prema pojedina nom rjeaenju (Bracht, 1984.; Jaeger, 1980.). Polazei od vanjskih i unutarnjih faktora preko inicijative poduzea, definiraju se osnovni faktori koji utje u na izbor lokacije. S obzirom na postavljene ciljeve poduzea i definirani proizvodni program, problem odreivanja lokacije se postupno ograni ava. Zahtjevi za lokacijom mogu se objaviti preko oglasa u sredstvima javnog priopavanja u pripadajuoj regiji, odnosno ~upaniji. Primjer jednog takvog oglasa prikazan je na slici 3.3. Veli ina zemljiata: }upanija: Broj zaposlenih: Zahtjevi: Potrebe za energijom: Potrebe za vodom:30 ha Splitsko-dalmatinska ~upanija 1000 dobar priklju ak na cestovni i ~eljezni ki promet elektri na energija 2107 kWh/god plin 120 000 m3/god 1500 m3/godSlika 3.3 - Oglas za prikupljanje ponuda za lokaciju 3.4 METODE UA OCJENJIVANJE ALTERNATIVNIH LOKACIJA Metode za izbor najpogodnije lokacije mogu se podijeliti u nekoliko osnovnih skupina. U nastavku su opisane se slijedee metode ocjenjivanja alternativnih lokacija: bodovno ocjenjivanje, metode koje u obzir uzimaju transportne troakove, vrijednosna analiza i metode koje u obzir uzimaju investicijske troakove. 3.4.1 Bodovno ocjenjivanje Za brzu odluku o najpogodnijoj lokaciji mo~e poslu~iti bodovno ocjenjivanje. Ova se metoda mo~e koristiti u fazi predizbora lokacije kada se na temelju ograni enog broja kriterija odreuje izbor lokacije. Tablica 3.3 prikazuje primjer ocjenjivanje alternativnih lokacija s pomou bodovnog ocjenjivanja. Tablica 3.3 - Ocjenjivanje alternativnih lokacija s pomou bodovnog ocjenjivanja Faktori za izbor lokacijeAlternativne lokacijeRed. br.OznakaZahtjeviABCDE1.Vanjska politikaorijentiranost prema dr~avama iz EU222222.Ekonomska politikaliberalna, slobodna trgovina021203.Financijska politikaslobodan protok kapitala220214.Radna snagaobrazovani radnici102205.Promet na razini makrolokacijeceste, ~eljezni ki promet010126.Prodajno tr~iateblizina prodajnog tr~iata021217.Vlastspremnost na kooperativnost221108.Zemljiateravno, tvrdo, suho202209.Promet na razini mikrolokacijepriklju ak na ~eljezni ki kolosjek0202210.Energijaminimalno 10 kVA2001011.Troakovimaksimalno 200 n.j/m201021UKUPNO:11149199Zna enje ocjena: 2 - zahtjev ispunjava u potpunosti, 1 - zahtjev djelomi no ispunjava, 0 - zahtjev ne ispunjava. Maksimalan broj bodova (19) u ovom primjeru dobila je lokacija D. 3.4.2 Metode koje u obzir uzimaju transportne trokove Primjenjuju se tamo gdje je udio trokova vanjskog transporta u ukupnim trokovima relativno velik, kao npr. kod visokih trokova transporta sirovina/poluproizvoda od dobavlja a, odnosno kod visokih troakova transporta gotovih proizvoda do potroaa a. Koli ina materijala koji se transportira mora biti poznata, a na temelju nje se izra unavaju transportni troakovi izmeu potencijalnih lokacija proizvodnih sustava i ishodiata (dobavlja a), odnosno odrediata (kupaca). U jednostavnim slu ajevima, za jedan proizvodni sustav mo~e postojati viae, prikladnih lokacija. Odabire se ona lokacija koja zahtijeva najmanje transportne troakove. Pri izra unavanju transportnih troakova moraju se definirati transportna sredstva, ali i podaci o udaljenostima (u kilometrima) izmeu mogue lokacije i ishodiata/odrediata. Ovaj problem mo~e se prikazati grafi ki (slika 3.4), dok se matemati ki mo~e opisati slijedeim izrazom:  (3.10) Ctr,i - ukupni transportni troakovi za pojedinu lokaciju, n.j. mij - koli ina transporta izmeu dobavlja a/kupca j i lokacije i, t, sij - udaljenost izmeu dobavlja a/kupca j i lokacije i, km cij - transportni troakovi izmeu dobavlja a/kupca j i lokacije i, n.j./tkm n.j. - nov ane jedinice. Za odreivanje najpogodnije lokacije razvijeno je viae metoda iz ove skupine, od kojih su najpoznatije slijedee: Launhardtova grafi ka metoda (Launhardt, 1982.), koja koordinate lokacije odreuje ra unajui ih analogno odreivanju te~iata povraine; Rockstrohova metoda (Rockstroh, 1969.) definira optimalnu lokaciju odreujui koordinate vrha radijusvektora te~iata (pojedini radijusvektori predstavljaju umno~ak transportnog intenziteta i koordinata udaljenosti); metoda  sjeverozapadnog kuta , itd. Zna enje simbola: Slika 3.4 - Odreivanje najpogodnije lokacije s obzirom na transportne troakove 3.4.3 Vrijednosna analiza Vrijednosna analiza je vrlo prikladna za ocjenjivanje optimalne lokacije s obzirom na relevantne faktore. Ona se mo~e opisati kao istra~ivanje skupa alternativnih rjeaenja sa svrhom da se alternative rangiraju prema odreenom cilju. Za postizanje rangiranja mora se za svaku alternativu odrediti vrijednost rjeaenja. Vrijednost rjeaenja izra unava se na temelju objektivnih i subjektivnih informacija o vrijednosti pojedinih kriterija. Pri usporeivanju pojednih kriterija mogue je istovremeno uzeti u obzir razli ite jedinice (npr. kN, kW, n.j.) i faktore (npr. faktor sigurnosti). Stoga se vrijednost rjeaenja izra~ava bezdimenzionalnim indeksom za razli ita rjeaenja koja se ocjenjuju. Vrijednosna analiza se izvodi u slijedeim koracima (Ve~a, 1993.): 1. postavljanje cilja, odreivanje kriterija za ocjenjivanje alternativnih rjeaenja i odreivanje vrijednosti pojedinih kriterija, 2. ocjenjivanje te~inskih faktora (fakotora pondiranja), odnosno izra unavanje vrijednosti pojedinih kriterija u odnosu na ukupnu vrijednost svih kriterija, 3. ocjenjivanje alternativnih rjeaenja s obzirom na postavljene kriterije, odnosno koliko pojedino postavljeno rjeaenje ispunjava odreeni kriterij, 4. odreivanje vrijednosti kakvoe rjeaenja za sva alternativna rjeaenja, 5. postavljanje redoslijeda za sva alternativna rjeaenja s obzirom na dobivene vrijednosti kakvoe rjeaenja. Warnecke (Warnecke, 1984.) je primjenom vrijednosne analize odredio optimalnu lokaciju za osam potencijalnih lokacija. Ako se pojavi nekoliko lokacija koje su blizu optimuma, potrebno je uzeti u obzir i subjektivne imbenike, kao ato su stavovi investitora i druatveno-politi kih struktura, jer pozitivan stav i anga~iranje ovih institucija mo~e zna ajno olakaati izvoenje projekta. Rezultati primjene vrijednosne analize za odreivanje optimalne lokacije koju je proveo Vollmer (Vollmer, 1993.), prikazani su u tablici 3.4. Na temelju hijerarhije pojedinih kriterija izabrana su 22 kriterija. U drugom koraku, timski je ocjenjena va~nost pojedinih kriterija, odnosno odreene njihove te~inske vrijednosti wi. Zbroj vrijednosti svih te~inskih faktora iznosi 100. Tablica 3.4 - Primjer primjene vrijednosne analize za odreivanje optimalne lokacije Red. brKriteriji za izbor lokacijewiLokacija 1Lokacija 2Lokacija 3Lokacija 4Owi OOwi Oowi OOwi O1.Polo~aj glede prodajnog tr~iata4.610465231510462.Polo~aj glede nabavnog tr~iata10.810108443332101103.Vodeni putevi5.17363154208414.}eljezni ki promet4.994410492104205.Ceste2.69236168218216.Nosivost zemljiata2.251110224910227.Ravnoa tla1.334101334688.Oblik zemljiata1.88149166117139.Veli ina zemljiata3.572493231041410.Ugljen4.093683293672811.Nafta1.310131013101381012.Energetika4.010407282841613.Plin2.06121020244814.Ostala energija1.94891771381515.Mogunosti zapoaljavanja8.0648108054086416.Uvjeti stanovanja4.831462983762917.Mogunosti akolovanja2.5137183841018.Socijalni uvjeti2.371661471651219.Kulturni i ostali uvjeti1.48111014684620.Cijena zemljita10.988777644466521.Investicije9.298387465587422.Trokovi rada 10.910109665222887UKUPNO:100790709426719REDOSLIJED:1342 Nakon toga, ocjenom O, procjenjuje se koliko pojedina lokacija udovoljava pojedinom kriteriju (10 ( O ( 1; pri emu se usvaja: 10 = lokacija u potpunosti zadovoljava odreeni kriterij, 1 = lokacija uope ne zadovoljava odreeni kriterij). Mno~enjem te~inskog faktora wi s vrijednosti ocjenjivanja O dobije se vrijednost odreenog kriterija za izbor lokacije. Na temelju ukupnog zbroja vrijednosti, odreuje se optimalna lokacija (u ovom primjeru to je lokacija 1). Osnovna prednost ove metode je mogunost uzimanja u obzir velikog broja kriterija za izbor lokacije. U obzir se mogu uzeti kako tehni ki, tako i ekonomski kriteriji. Pored navedenih metoda, prilikom izbora lokacije mogu se primijeniti i druge metode, kao npr. metode viekriterijske analize . 3.4.4 Metoda izbora lokacije s obzirom na trokove Prema ovoj metodi optimalna je ona lokacija koja proizvodnom sustavu za ulo~eni kapital osigurava najvei profit. Na temelju troakova proizvodnje, prihoda i proizvodnog kapitala ovisnog o lokaciji, za svaku potencijalnu lokaciju odreuje se njena rentabilnost:  (3.11) RVK - rentabilnost vlastitog kapitala, % UP - ukupni prihod, n.j. CUK - ukupni troakovi, n.j. VK - vlastiti kapital, n.j. nVK - stopa vlastitog kapitala. Od viae moguih lokacija optimalna je ona koja omoguuje najveu rentabilnost. Nedostatak ovog postupka je dugotrajna i opse~na priprema. Podaci o troakovima i prihodima morali bi biti potpuni i stalno na raspolaganju. Ova metoda ne uzima u obzir kriterije koji se ne mogu kvantificirati, a koji se uglavnom pojavljuju pri izboru lokacije. Meutim, ovaj prora un mo~e biti koristan i od interesa onima koji ula~u kapital u izgradnju novog proizvodnog sustava. Literatura BRACHT, U.: Werksstruktur-Datenbank zur rechneruntersttzten Fabrikanalyse und -planung - Konzept und Realisierung, VDI Berichte 518: Rechneruntersttzte Fabrikplanung, Dsseldorf, 1984., str. 9-24. FERI`AK, V.; MEDVE` EK, I.; RENKO, F.; SREMAC, D.; `NAJDER, B.: Poslovna logistika, Informator, Zagreb, 1983. FRAY, S.: Plant Layout, Carl Hanser Verlag, Mnchen - Wien, 1975. JAEGER, H.: Projektiranje proizvodnih procesa i automatizacija proizvodnje, Fakultet tehni kih nauka, Novi Sad, 1980. JNEMANN, R.: Materialfluss und Logistik, Springer Verlag, Berlin, 1989. KAUFMANN, H.-J.: Flchenermittlung bei der Betriebs- und Werkstttenplanung, Beuth Verlag, Berlin - Kln, 1980. LAUNHARDT, W.: Die Bestimmung des zweckmassigsten Standortes einer gewerblichen Anlage, Zeitschrift VDI 26(1982.)3, str. 105-115. OLUI, .: Transport u industriji - Rukovanje materijalom, I dio, Sveu iliana naklada d.o.o. Zagreb, 1991. OLUI, .: Skladiatenje u industriji - Rukovanje materijalom, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveu iliata u Zagrebu, Zagreb, 1997. ROCKSTROH, W.: Technologische Betriebsprojektierung, Gesamtbetrieb, VEB Verlag Technik, Berlin, 1969. VE}A, I.: Projektiranje proizvodnih procesa, FESB, Sveu iliate u Splitu, Split, 1994. VE}A, I.: Osnovni principi vrijednosne analize, Seminar: Upravljanje proizvodnjom, str. 94-95, FESB, Split, 1993. VOLLMER, E.: Methoden der Fabrikplanung II, Institut fr Industrielle Fertigung und Fabrikbetrieb, Stuttgart, 1993. WARNECKE, H.-J.: Fabrikplanung, Teil II, Materialfluss, Universitt Stuttgart, 1984. WARNECKE, H.-J.: Die Fraktale Fabrik, Springer Verlag, Berlin Heidelberg - New York London - Paris - Tokyo - Hong Kong - Barcelona - Budapest, 1992. WILDEMANN, H.: Organisationsstrukturen und Geschaftsprozesse in schlanken Unternehmen, Produktionstechnisches Kolloquium PTK'92, Berlin, 1992, str. 139-147.  Pod pojmom materijal podrazumijevaju se sirovine, poluproizvodi, proizvodi, kupljena roba, alati, naprave, itd., ali e se radi pojednostavljenja, u nastavku naziv materijal koristiti za sve vrste.  Ocijenjeni su pojedini kriteriji prema slijedeim stupnjevima: vrlo prikladan (5), prikladan (4), neutralan (3), nije posebno prikladan (2) i neprikladan (1).  2!!!&"n"p"""""""" ###(#*#2#B#D#N#P#X#d#f#n###############$$$2$4$<$`$b$l$n$v$$$$$$$$$%%$%P%R%Ļ CJPJaJOJPJQJ^JaJCJaJ5\6 5\]56]mH sH j0JUmH sH mH sH 5\mH sH  CJmH sH G 2RD X ~P R*<~R S<^S` & F T^T` S^S` S<^S`8`8` ^`/L2R$| R|&l~p^p< S<^S` & F S<^S` & F~ 6 r !!&"<"N"n"$d<<$Ifa$ $d@a$ & Fox^o`  & Fo^o`<< n"p"v"""" #(#xlcPCCC 9d$If^9$d$5$8$H$If d$If $d$Ifa$$$IfTlF #S &06    44 la(#B#D#F#H#N#d##WQQE $d$Ifa$$If$$IfTl4\ #S 70644 la 9d$If^9########W4QQE $d$Ifa$$If$$IfTl4\ #70644 la 9d$If^9#$2$`$b$d$f$l$WQQE $d$Ifa$$If$$IfTl4\ #70644 la 9d$If^9l$$$$$$$%WXQQE $d$Ifa$$If$$IfTl47\ #70644 la 9d$If^9%P%%%%%W\KB d$If $d$Ifa$$$IfTl4\ #70644 la 9d$If^9R%Z%%%%%%%%%%,&.&6&P&R&Z&&&&&&&'''P'R'Z''''F(H(R(T(\(((((((((0)2):))))))))))** *<*>*H*J*R*p*r*z******+ +"+*+n+p+t+v+~+++++++ 5\]56]OJPJQJ^JaJCJaJ CJPJaJW%%%,&P&&&&E $$IfTl\ #S 70644 la 9d$If^9$d$5$8$H$If&&&'P''F( 9d$If^9$d$5$8$H$If d$If $d$Ifa$F(H(J(L(R(((d^^REE 9d$If^9 $d$Ifa$$If$$IfTl4\ #S 70644 la(((((0))d^^REE 9d$If^9 $d$Ifa$$If$$IfTl47\ #70644 la))))))dDXO</ 9d$If^9$d$5$8$H$If d$If $d$Ifa$$$IfTl4\ #70644 la)*<*>*@*B*H*p*WQQE $d$Ifa$$If$$IfTl4\ #S 70644 la 9d$If^9p*****+WKB d$If $d$Ifa$$$IfTl4\ #70644 la 9d$If^9+ +t+++ ,E9 $d@a$$$IfTl7\ #S 70644 la 9d$If^9$d$5$8$H$If+ ,h,j,,,,,,,,,, ---&-(-2-4-<-N-P-X-j-l-t----------..$....&/(/./d/h/j/r///////////////000"04060>0X0Z0000000 11\1^1f11114262@2B2aJ CJPJaJOJPJQJ^JCJaJ5\6Y ,6,H,h,j,p,,,,h|\S\F 9d$If^9 d$If $d$Ifa$$$IfTlF #S &06    44 la$d<<$Ifa$,, -&-(-*-,-2-WQQE $d$Ifa$$If$$IfTl4\ #S 70644 la 9d$If^92-N-j------WKB d$If $d$Ifa$$$IfTl4\ #70644 la 9d$If^9--..&/(/./Ed9 $d$Ifa$$$IfTl\ #S 70644 la 9d$If^9$d$5$8$H$If./d/h//////040X0 9d$If^9 $d$Ifa$$$d$5$8$H$Ifa$ X0Z0`0000 1ehYPYCC 9d$If^9 d$If $d$Ifa$$$IfTl\ #S 70644 la 111V1\1142ePYPYCC 9d$If^9 d$If $d$Ifa$$$IfTl7\ #S 70644 la426282:2@222dL^^REE 9d$If^9 $d$Ifa$$If$$IfTl47\ #S 70644 laB2J2222222223336383@3`3b3j3333333333 44V4X4`4n4p4x444444 5 55&5(505D5F5t5v5~555555555FFFGGHHNNUW[[:[~[[[[[[5\6]55\mH sH CJ6]mH sH mH sH CJaJOJPJQJ^J CJPJaJO22222363`3dd^^REEE 9d$If^9 $d$Ifa$$If$$IfTl47\ #70644 la`3333 444R4WdKB d$If $d$Ifa$$$IfTl47\ #70644 la 9d$If^9R4V4n444445L C d$If$$IfTl\ #S 70644 la 9d$If^9 $d$Ifa$5 5&5D5F5N5p5t5LC d$If$$IfTl7\ #S 70644 la 9d$If^9 $d$Ifa$t555556X7`829XTRNLx$$IfTl\ #S 70644 la 9d$If^92999z::; ;;`<<<=~AEF GG.G2G^GbGGG$d($If`a$ & F>x & F>< & Fx8`8GGGGGHHHMN>O|OOP>PnPVSvTpUUW x^` ^`8`8xFf$d($If`a$WW[[~[[[[[ d<<$If$d<<$Ifa$ $d@a$  & F`  & FS^S`[[[[\j\\\g[REEEE 9d$If^9 d$If $d$Ifa$$$IfTl\ # J 0644 la[[\ \(\j\l\t\\\\\\\\\\]]&]P]R]h]j]r]]]]]]]6^8^@^f^h^p^^^^^^^^^^*_,_4_L_N_v_x________"`$`,`\`^`f````````` a"a*aLaNaVaaaaaaaaabbhmH sH CJaJOJPJQJ^J CJPJaJZ\\]P]R]X]h]]ZNE d$If $d$Ifa$$$IfTl\ # J 0644 la 9d$If^9]]6^f^^^^*_L_N_Z|$$IfTl\ # J 0644 la 9d$If^9 N_T_v___"`\`` 9d$If^9 d$If $d$Ifa$````` aLaag [REEEE 9d$If^9 d$If $d$Ifa$$$IfTl\ # J 0644 laaaaaabbg[REEg 9d$If^9 d$If $d$Ifa$$$IfTl\ # J 0644 labbfghijiii*j~jk|kktll m>mmm(n`nnos8`8 7x^7` 7^7`  & F7x^7hhhhi.ini~iiiii.j>jjjk"kkkkk8lƓ֓8 •ҕT}$d@x$Ifa$ $  !f^fa$$  !;d@x^`;a$$$  !J ^J a$  & F7^7$ ;d@x^`;a$$ ;d@^`;a$ $  ! ^ a$  "z~048:P˜ؘ֘`bdfhj ,.2vxfnrH* jr6]jH*UmH sH 6H*]mH sH 6]mH sH mH sH 56mH sH CJaJH* 6H*]6]F8:֘dt````$ ;d@^`;a$$$  !/ ^/ a$J$$IfTl0# 644 la Xd@$If^`X Xd@$If^`X 2ZTآr^`z~ܮ$ ;d@^`;a$ $  !P ^P a$8`8`$$  ! ^ a$$ ;d@x^`;a$ VXޠآڢfprt\`bd68BRT\Ʃȩҩpܮ(*$ZBNxOJPJQJ^JmH sH  H*mH sH H* 6H*]6]jH*UmH sH 6H*]mH sH 6]mH sH mH sH jH*UmH sH Hܮڴ$Bxdfp\TXb  & F7x^7  & F7^78`8(,fjpr~\^jTVb(XZf"bdpvx js"H*UmH sH 6H*]mH sH  jh6]mH sH  H*mH sH OJPJQJ^JmH sH 6]mH sH mH sH CJPJaJmH sH HbvTD6v| $<$Ifa$$$  !^a$x$$  !-^-a$  & F7x^7  & F7^7 HP6nPR$ZXZ5\aJmHsH5\mHsH5\CJaJmH sH H*6]6]mH sH CJaJmH sH  CJmHsHCJ56\]mH sH jJ'UmH sH j$H*UmH sH mH sH ="DXb $<$Ifa$ $<$Ifa$ $$Ifa$ R$ZZ}pp d,<<$Ifq$$IfTl0q  09!644 la od,$5$8$H$If $d,$Ifa$q$$IfTl0P#0644 la  *,vxz|~ 46jlnprtvxz|~RTVXZ\^`bdfjlmHsH aJmHsHCJaJmH sH 5\mHsH5\X $$IfTlִK 6 P# 06    44 la ,tx| $d$Ifa$ $d$Ifa$ d$Ifd$5$8$H$If$$IfTlִK 6 P# 06    44 la d$If $d$Ifa$$$IfTlִK 6 P# 06    44 la 6hlptx| $d$Ifa$ d$If $d$Ifa$|~$$IfTlִK 6 P# 06    44 la~ d$If $d$Ifa$$$IfTlִK 6 P# 06    44 laPTX\`d $d$Ifa$ $d$Ifa$df$$IfTlִK 6 P# 06    44 lafl $d$Ifa$ d$If $d$Ifa$$&(*,.02468<>PRvxz|~ "$&(*,.46bhjlnprtvxz|~7nmH sH CJH*6]CJaJmH sH mHsHY$$IfTlִK 6 P# 06    44 la"&*.26 $d$Ifa$ d$If $d$Ifa$68$$IfTlִK 6 P# 06    44 la8>Rx| d$If $d$Ifa$@$$IfTlִK 6 P# 06    44 la $(, $d$Ifa$ $d$Ifa$ ,.$$IfTlִK 6 P# 06    44 la.6Hjnrvz~ d$If $d$Ifa$ $d$Ifa$~$$IfTlִK 6 P# 06    44 la d$If $d$Ifa$ $d$Ifa$X$$IfTlִK 6 P# 06    44 la d<<$If7n0A?9755 $$IfTlֈ6 P#0644 la"np,.6^`D\Tn~LNtvxzNz~2CJ56\]mH sH CJaJmH sH  j/<U j2U6]mH sH 6]mHsH]mHsH6]6H*6mH sH j70H*UmH sH D.`DTLPtx$Ifx$ Xd@x^`Xa$$ Xd@^`Xa$$$  !f^fa$ xzN8>x6 .    & FSx^S`  & FS^S`J$$IfTl0h#644 la $@       &            , . B D X Z \ ` b d f h j l n p r t x z | ~            ƿƣƬ56\]aJmHsHmHsHCJaJmH sH 56\]mHsH56H*\] 56\]5\mHsH5\56\]mH sH 6H*]mH sH j0JCJUmH sH mH sH 6]mH sH 9     . D Z $d@<<$Ifa$Z \ ^ ` b +%%%$If$$IfTl4h֞F h r $N0$644 lab f t x           $$5$8$H$If $$Ifa$ $d@$Ifa$FfP@<<$5$8$H$If$d@<<$Ifa$$If                   $&*,hjrtxz$&, aJmHsHmHsHCJaJmH sH 56H*\]56\]mHsH 56\]R$&,jtzѨFfD$5$8$H$If d@$If $d@$Ifa$FfB&.28>DHNRXZ`ltx~FfoKFf7I d@$If $d@$Ifa$FfF,.0268<>BDFHLNPRVXZ^`jlrtvx|~"$&(*,0268:<>@BDFHJNPnpvxz|CJaJmH sH mHsH`$(,28<@DHJPpFfOFfM d@$If $d@$Ifa$px|"FfOT d@$IfFfR $d@$Ifa$ "&(*,0246:<>@DFHNPZ\bdhjnptvz|CJaJmH sH mHsH`"(,26<@FHP\djpv|FfX d@$IfFfV $d@$Ifa$ $&.NVZ^bhlFf/] d@$IfFfZ $d@$Ifa$  "$&,.LNTVXZ\^`bfhjlprtvz|~ "$(*,.2468<CJaJmH sH mHsH`lrv|~ $*.48>BFfa d@$IfFfg_ $d@$Ifa$<>@BFHJPR|~ !$%&')*,-/0123456789<=MNRSTUWXYZ\]^_abcdfCJaJmH sH mHsH`BHJR~Fff d@$IfFfc $d@$Ifa$!%'*-024689=NSUXZ]_bdghۤFflFfj d@$If $d@$Ifa$FfGhfghklwx{|}~ VWXYZ0HJLĹ6H*]hmH sH 6]hmH sH  jmH sH 6]mH sH mH sH  hmH sH CJ aJmHsHCJaJmH sH mHsHFhlx|~tFf'q$5$8$H$IfFfn d@$If $d@$Ifa$$d<<$If^`a$?T%%%$$d<<$If^`a$$$IfTlֈ h r $ 0$644 la866$$IfTlrh r $ 0$644 la$$d<<$If^`a$"Zj"""$$p%\& & F=$ Xd@x^`Xa$$ Xd@^`Xa$$$  !-^-a$ "$(PXZ\^j""""h#$$%%%&x&&'''~((H)) ***+ +<+++B,,,-h-.4.c.w...=///T1V1J2K2 j0JUj0JUmH sH  ]mH sH  6mH sH 6]mH sH mH sH CJ6]mHsH6H*6mH sH j_sH*UmH sH F\&&'()*+.,--R../T1K2L2M2d$ & F=a$ & F=K2M2,1h. A!"#$% $$IfTl @ !32#nnnnnn6,,,,44 laDd^>  C A?29SBCШQ1K`5q.`! SBCШQ1K`5q!(30xڕKQͭ=tO=AW`ARXx؞dv6rE"`5v5ARQ.};ove@=zH3CTWa+jWfPEn}!ٻ^(@H&47P 0ݑ&K`s;>+pg6@Z+UwjΦw(I޷SW~q]t˞[* T4Eݷ14GTIg+\!7ń HdIf$uIMnj&G<( c_*gۥωo^:t~\s=KoǼQ S곦Ҡ: C:aF5zy/9"d~7=OҒ/:%L'<ͷ(G 0QiJ8.\BubDd>  C A?2Jޖ;S:`!Jޖ;S:RxڕS1K@~& UQq1+VAtB@ѴП7:E[^}/˻=4(3H bGgQ-%{E4aY Et!V -lbcrV-9\ |P+f0py9ћŬ:~>I1CJvq("D3kMSơ=ɵ_zi٧:>_"B:e{9Wn`/.!" eW}ߺLNpOl-~qme\e\PObB'/xVo{}5𚈌uX644af9k*sε$iOiڝ_v7b5sr\%X3]zATZ8nkg4DdK>  C A?2t!Ә`jx,`!t!Ә`jx,d+xڕSKPi?DEE[EDDt 7q2(Ah|A_x}}_C0G/^1 He)#T)jf&d!`dѩؾ 0+dR& Rճ^)d1T 8kpUd>CΪrZ72O/)MDe)u_xBV:{R5'P7qƞ»oa<R_ƓM?@뒳m+gu=άa{3^qKe@FV)r̽a(Rͷy7'ا[$՝H{K3 .ՐP-Wl M}5w{Dd>  C A?2|c7$_adF `!|c7$_adt` `3-xڕS=KA%Jmb&@KtZY B,?+;`m&Qc,ݼί3s{6uY&"zd *H@h)Db0  qKGwz4@Vۤ ' [a|>)Tɉy ݧ h.єUM\Ck@!]LYt$g?$s `oG|u힨W 75^dnqYktA]x9tt2 !wR25w-77}.0^黕q5dZ̩ZdV oSo inlRn5K虁H+5 7V`Dd_>  C A?2 RG[*Xc  `! RG[*Xc&CE?Id}DAQQ|!ȲDu} ?_g)萅C_{g:60Ym1&m}ĭrY;$ 0qnF=Pgc眜(9 Lsn6f:*ru4 7ԯg{1f{ 8{-"AG*SGڪ50h\MVkUϺ^6춖-9Lǖ-d++ckki9+8+8|Kp#էeKApWk%鮂YFbIl*f`tj2Iw;ltgm-CNŝk+"faKl,JIw3LtRIw뙭Ǽ.gf?c>tWۂfJ;ٙ%] LoIw2sefFm{%caGm`Sujkq gJ kIwb\kpk<1 w 57c\2ǵ::x܏Lǭø%۸=n57nĸ&&{ Wq1^^q;yexק?5qd`\Yjk"Wq a=a\XwlǨoQ̽R2F]gf1%Hɒv:3#VV>t2#n$I*U`tW̬]]L[IwanIwo1{ Q̞,tw71KdV''A,3i%nsE1󽤻̖cJlf &`j%]r`v 'Luum0[yG f30$F=.dv!jIwuœ'fG`Ntw1):qeNɽ;&`&$j<{xr16c6'w}Ulrmgo\;bNt7pLIwMČt0wH{G%ݭb Xf[0IlsIwAm f`tw.s10#鮆Y fi̦aK{3:Iw+̗tv2ۉ$ykp'r%uc N.t7(e&3Alf1S$ݽE̓>`Iw[m|$. o ]+%uas󙝏)tWŬ 3@mnTK{C;%-d󘤻Y"Sfbޗt _0_HkږQ %u`F]/f0$ e6S.&f7a<xOtoa n {z=q={nŸqŸnqו+=3 0R\EWk\kKg!JbΕtw0H |Iw *4$ݽ=Iw-Ƭt(G1K$ݍ`63Q]f1%ݝtL_IwE̊0%e1HnThbKw>}%ef/c)n9cvqIwc]ݥ.\';Nfv2L)^C Mx0"_L)R1 quaa\}Yp=zǸdǽq-d6a\X0-x\._]wy\;+@w=0w nxWqOb\p<k.n}qĭo0 ĵøsi :w q%K\]nSC{vy<ۆZN,։B{ɳͮ&/VdpZڣ$vrnSk}XkmIVf+?ޖsZQ׽w!?a0mqjW=C=GO-u.gaXԿfS.9ʐ 9v9%h%a'#Jiw;pvvx3Vܳ9вn<A|3vؽ6>oVfgij_;kqt[YMLO~d螏ܞȈ/kq_R? lH68 [OÖ~4G7.Z5=/ [4(LقXXzf#LAȤX-&}W_+g%2uѾ^_}R2Mo+}}/o߳MMs5\3ߟ}_{zhz[͚EeClz>g+f&ϵsDݟt>ךޟg2??b8]Dd>  C A?2#kVtFE_V!`!kVtFE_Vxڕ=KAgg/Sb:,( $Z"ZMĀBNBOB, J=wf7g =ne=a% F@0eB@uy%+y%xGêUM%^p)uD d'sVj48cFhN`$SY1S9bY,X!Gq6I.Zr׆NrMs> &^X*~i)⮽6injZhjx͵8/wV8xxI\2'ڈg<1zVm}Y d&.UgBY?HZA< ߸rS/&N4y*Bң}Z8u?yA?Z\{<7Y}{&` %mE -V;E\%KwhDdS>  C A?2Gg@P5< %! `X=d& Ma`ٯ F\u, %DcÜ `fReM-VK-WMc`hb#(&=`K-瀊dLasp FPQ0BCXQl#?׃YQ h6 XX'r^ppʱ> )7@ 1?"M}\ [v0o(r121)W2C-3Xx{yDdq>   C A ?2-{Ċn0xfr> `!-{Ċn0xfr`D)TxڍK@߽K% N*䤢f+DK.A?A\:s`w u o13dib"c}e3,60bE{75T`OXb^ m ' +nX_*h3LuF F{̆s dQC0{U/ZCzVwA:oIo:NJ_s.=kOCs|DJ]9W❀,GQϿM]~\c^x= n   C A ?2Hl]Үx"`!Hl]Үx 9xڕSKP6?1ԩtpRiܺ89-i%PIVN]\:\\Y% M+^/߽ A(%7! R|K|R$4Y4kNFYX@/;o,k!9Q{v9qe21T_ lJE25O~Ȟ ʱrYU}ni:td UAF.w E*$i*[YWk6FC}K{%Ez%q)ޡG[ &oYyO芳"Wc+ߍj>>Z91;sc|x-:TOǞLV _3b''ҴAct!˝V`8Yp7Ҩ} _Ddz>   C A ? 2Kӽ6M/%`!Kӽ6M8@ 49oxڕR=OAN/~X +5`c,LZ)<~Ar F4먩,)ZXXc3{\LK2ow7P G)Qv(\2a@^ԡ"l@$p4螑 0PmTK_aWѨP6Ѳ,~Pޠx&p)TY;zFER\AFUѻʊ ^dTNU`gޝv vhQȵ85}UI-ܟ=;l7X'$7?y=krޜ!5N8G o%ܙ):[&S;t   C A ? 2[<` R!Q>7'`!/<` R!Q>ὄ%=GWx͙ TUUpGZkeFQfLt* q<G]B*m'VStiu 6䈣h)$GK]ogsϹ2B)D[ޢ6ꢕtֺa?[' ,Y^WvwHhhG Z˲($.sQ93^..}aMuolI8#7K5!{{')E|l$t&]۵g gmE*bz~NdõbzFyr+]⬑b4r52k+SX=:(zocw@.GWl.|*DFn4# b0U Fn>a>0[wL֥Fnoc+e-6rUHCұ yh6)rjnWqB;ÚeLMlD)Nϡ?y#43e&=9%F܏3%?5rP*7r=W*q: P5A?F1uci U'j9P}eJT'|.`ߦqhpv~E`+Xf.D]hE2ȌV溸pE`]hr\2|frׅdFk#]W8Å{pbJ8хɌVQ.\{frՅuYѲn  mMx 4\hpU0Uq eFj&v k Pf:3مcF+p fF17ʅ{)MqgF+ߡWKD g/=Q#,-2ٝ4l1"O5朏"KLA&pyub.WNl*QUbWUsbS9ľ߫oD\O̙Su룯.z[/v'6uU>U *)g5Z#ȉ}8~ UOP?5rbS? ՟)V=ÚLE*R<}WI-{&Frz4!=c*ZY Bh + #'^]i(H[#R0Q$Bٝپ}>qJs~0qNʺ@]hJqg y0 q8)rQ*4nt/709qyCqבf1f hmpIɔJ4eg1Ayxrbc4𺊣TEOgqED_drB?8G7ؿڿɤj7v|҄<~#5ڟikw@z9׀I&&w8QOk+~ ҊtqğGSH8f3 oK&װF\ k=]{yz:c]cz~ l O!iC):'iOHT?O2%*SI=uhI=i=> ȟ/P_tRsYU^Xl,bNf78M(e/uybmX؂hn|t-m5rKJEanDGIDڃTDeޤ}EeΞBt˩ogF`:UP%*%|7Zxk$OFѭK]5  C A? 2 ?N:m4B2`!?N:m4B&##6x͘ pUǿBS& AI(hh@" SPB!H !b"-4,ӎTMB $lQ n-UL3iUа=/E-MLof~s޽ |]<,/B"9ަb>R@5/$5FI r• B;u]:;d8Ǯ$YX$"EG1P$lF2'A}47S7K0 ys9Ϧ=Ɍd|3?u2Yo2f~6zy\׬2RU4444^UȎg&\e?D D5ed")$SqLC ~?@p˸tƏcgJ dΓhO?qqe^DzNųn'qduk߯∦Ϛi_8qNG>K:Tγiϥ!1yp"9M{r1u^Vnsf[IbiTO%RѡTvK'qlџϸŌ_ƼB*]H 2*JSyTz6N'q(ڇ?q߇yi0U,J,BZh-F+-EnF{݆$ݎn{qޟAg(Əf^.!y$lڳ̸Lg0o<3X'&ngs\u~Wmhg烈BMhf̘ܜis u9m'r܍5P< f"uϛV}ŨXzcFeU{jˡShUq3֫nh݄{zoJU^_=+ݺ7gt2JԀ(jyOjS(- D{ > 0Ddgb@9-3m?"AgL =j=PM =@_5X&Az>߯ >j|5H}ew9' gB.jD&rPW胉u܇I[LǷ1|hfyYdQ ?ttdbr7j_)3]RrP_eF;v?:GGr'톻H#J:;Au ],}w7ƞ HF/мBK*+ -|قvxED k hR&-WWU\v^ ͫL)梕^A֡ s|yrbclȱlEe,D#Xhy2`Qxűr^ MU߻ +20 c^0ϫQȾG:!k;Td)T&p rO0帝{TK=θ ޡ/`Wc5l kjs{X!2I>RlO,%d|*d夬%/)'-ERCN 3T8O./"Dj-^ ͫ Zϝ7f" *,ɣN rEҫ4uG,Wrݖb%D"H$rD$$V1&mH, -L/Uf~*+[|J<ى|[֢X֑b,%dHJ&RF9Id)R d#w_+&,C*\ow)wH!_xv!{>F O:^'o }ɯCg-]䒹zؒabh^eq>4qWv޸CI%HOG A%ɷpG7s<rwz'5wTWD|FNxr>%t1L/V=bQ5X!Dd(>  C A? 29^74.޴ks<`!c9^74.޴  1xŔNQ[ 4;j +X( *7F[l*΂((.4F_#+DL?+_ =ud M%He̒eZkRkؚY4cE+*8`f]|+lCR! n^d9hCGPbJ8_-Fk.԰⸒v!Δs1ZS|5+=Si]4ff:ʙ܉c?c/^N?R"G5^ X~Ԝ+Ԓb0+g1sB^Z2_1FX ݵdNj]- uةk|Ek11[ 8/ks}͜y:J)tlXD:{])rtc:LxUQ}39Ʋʚ{{NDŘs U}y,<BD>{DV';wDDqY|`qUWS |Z {%>[L5T/랊#+xw[sO|}.eZ1Sot o?n& afN+ѫrִ9H.ˤT2@kJ+s:An*-EmƿCOhvTEh?T&qZ &NUWiǨsT#o(޹w'\&\>LO./|!_v|sμ#ZV&7 )=$$IfTl4 F h dr! $0$6,,,,44 la6$$IfTl F h dr! $N0$6,,,,44 la6$$IfTl F h dr! $N0$6,,,,44 la6$$IfTl F h dr! $N0$6,,,,44 la6$$IfTl F h dr! $N0$6,,,,44 la6$$IfTl F h dr! $N0$6,,,,44 la6$$IfTl F h dr! $N0$6,,,,44 la6$$IfTl F h dr! $N0$6,,,,44 la6$$IfTl F h dr! $N0$6,,,,44 la6$$IfTl F h dr! $N0$6,,,,44 la6$$IfTl F h dr! $N0$6,,,,44 la6$$IfTl F h dr! $N0$6,,,,44 la6$$IfTl F h dr! $N0$6,,,,44 la6$$IfTl F h dr! $N0$6,,,,44 la6$$IfTl F h dr! $N0$6,,,,44 la6$$IfTl F h dr! $N0$6,,,,44 la6$$IfTl F h dr! $N0$6,,,,44 la6$$IfTl F h dr! $N0$6,,,,44 la6$$IfTl F h dr! $N0$6,,,,44 la6$$IfTl F h dr! $N0$6,,,,44 la6$$IfTl F h dr! $N0$6,,,,44 la6$$IfTl F h dr! $N0$6,,,,44 la6$$IfTl F h dr! $N0$6,,,,44 lahDdD  S A?2so5[<^,F*s`!so5[<^,F*@ @rxڍRJQݼYRE UYaAI$u "`X`ܻB2ggΞ)kOLqdCA @2[6^p.MEYVf|!!pQ`fӓ>>IO𓓍yase9uw_y^J{*/<(vczp,BAvͱ(vpkIHO(*a(9bȺx$8_U{AZ&f'f%71殘3\oTB\)z~0 Ff܌|K%7"_ E߸Ģ'H K$j i8@8 NormalCJ_HaJmH sH tH dd Heading 1&$Wd@@&^`W5CJ(KH \aJ mHsH`@` Heading 2&$7d@@&^7`5CJ \aJmH sH `@` Heading 3&$;d@h@&^`;5CJ\aJmHsHJ@J Heading 5$$d@x@&a$5\mH sH <A@< Default Paragraph FontDOD Nabrajanje 2 & FS^S`4O4 Nabrajanje  & F^@^ Normal Indent&$7d@x5$7$8$H$`7a$ aJmH sH NO"N Slika%$$d@5$7$8$H$a$ aJmH sH VO2V Slika-naziv$d@5$7$8$H$a$6aJmH sH \OQB\ Literatura) & F1<5$7$8$H$^` aJmH sH `,@` Table of Authorities$d@^`a$mHsH8&@a8 Footnote ReferenceH*TRrT Body Text Indent 2$Sd@^Sa$mHsHNCN Body Text Indent$^a$ aJmH sH @ @@ Footer$ p#d@a$mHsHhS@h Body Text Indent 3)$$[d@<^`[a$mHsH@@@ Header$ p#d@a$mHsHJ@J Footnote Text$d@a$CJaJmH sH O}LilL""?)r?V > d  > S l 6 n 9Wv'78;WZo 01236Qnopqt(G[\_#$%&)D^_`ad  !$8N_`c$458VYhv A ,-0RTo Gmnops )+7G_`dM0=Q0Qi u!!!!!!!!!!!!!b"c""$}%%%%&&7&';((())++++++++++,5,N,f,y,,,,,,,,-3-C-`-y--------...E.F.I.c.x........// /R11q222223?3333:4a44444505p5579;=<E<<=+=I=g==>@BBCD&EFjGGGHLHsHHHHHI*IDIMIOIIIJJAJkJsJJJJKKKL LXLN*OlOtOOOP/PPPQR?SnUmXZ![[L\]^^q_k`aa8bqbbbPcc*dNdudddd e1eZeee*fffogwgygggh"iijjkslllllllllll1mSmgmsmtmmmo-o\ppppppppppppqqqq:qq@qBqDqEqHq[qxqzq|q~qqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqr(r*r,r.r0r2r3r6rGrarcrergrirkrlrorurrrrrrrrrrrrrrrrrrrr ssssssss$s5s7s9s;s=s?s@sDsMscsesgsisksmsnsvsys|s~sssss7tntwx xIxxxy0yy*z{&{({:{<{={{{[}Y~~QZb~Äń̄΄Մքل 5:=ACFHKNRSVdhjmortwy|}ąƅɅ˅΅υ҅ "$%(8<>ACFHKMPQTgkmpruwz|ĆƆɆʆΆن݆ '+-/1469;>?C\`behkmpruvzÇŇLJɇ̇·Ї҇Շևڇ!%'*-024689=NSUXZ]_bdghlx|~Ȉ̈ЈԈ؈܈݈ŊƊl#,UnƍeӐԑDƒ1tZDJM00000000000 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0000 0 0 0 00000000 0 0 0 0 0 0 0 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 000 0 0 000 0 00> 0> 000000000000000000000000000000 0 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000(0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000(0000000000 0 0 000000(00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000(00000000000= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0= 0@0@0 0R%+B2[h~ ,<fK2M2R~n"(###l$%%&F(())p*+ ,,2--./X0 1422`3R45t529GW[\]N_`absƓܮb|~df68,.~x Z b $p"lBh\&M2     L2%&()23<=BFPQWXYZ`ajnwx   !")*35<>FGHIRS]^celmnovw~   !./56@BLMNOX[_`fgpqxz|}!"+,029:;<DFJKMQUX]^ghjkvy  %+,89>?JKMNUV^_klmnpqyz !*+579:?CLMVX\^abcdjkrsuv"#,-47=BHITU^_demnpqz{ ()-.45;<FJQRTU\]hipr~()+,78=?FITV]`hitu~        " # 1 2 < > E F N O Z [ b g s t { |        " # + , 8 9 @ A B C J M T U _ ` c d m n s t u v }          ( + 6 9 B D G O V W ` a n o x y          * + 5 6 < > I J R S Z [ d e k n       ! " # $ * + 4 8 @ A C D L N V W X Y _ ` b c l p x y { |    "#%&79MNUW^_ablmtv~  &',-6;@ABCKLV_dent{| &'/;FGPVcdmy '-78FLZ_ijst~ ".7:CIRU]iklrsyz )7=MS^cijqryz#$)*38@AMNU^gmu{ )+3456?FHIVWYZfgqs +056:;EHQ[hinv'23;=ENWX`bkx  !(06<FLSU]dlmuv #$)*34<?KMTU^_abjkqsuv}~  %&.078?@ABHIRS]^efghrsz{}~/0:=EFGHOQXYbcgksv #$&'-39;?@FGOQTU]^gkst~#$&'23=>DEGINOUW`agioqx~ "#+,78?@ABIJNOQRYZefhirs}$%/3<=HJRV^_`ajkyz      ! % ) 2 3 5 6 < = C G J K Q R Z [ a e l m n o u v !!!!!!!!'!(!.!/!7!8!@!A!I!J!L!M!W!X!a!c!k!!!!" """""" "*"+"7"9"@"C"Q"R"Y"Z"`"c"f"g"t"u"~""""""""""""""""""""""""""""""""## # # ####&#'#.#0#2#3#:#;#<#=#D#E#N#O#U#W#[#\#^#d#m#n#w#x############################### $ $$$$$ $!$#$$$,$-$5$7$<$=$E$F$R$S$Z$^$`$a$h$i$s$u$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$% % %%% %!%&%'%*%+%6%7%A%B%K%M%Q%U%[%^%g%n%s%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%& &&&&&"&)&*&5&7&:&;&A&B&J&K&T&U&Z&[&a&b&h&k&w&x&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'''' ' ''''!'''('.'1':';'D'E'I'J'P'Q'['\'d'm'w'x'''''''''''''''''''''''''''''''(((( ( ((((((()(+(.(5(6(9(;())++++++++++++++++++++++++++++,,,,, ,+,,,4,:,D,E,M,S,],^,e,k,r,s,x,~,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,-- - ---- -+-,-2-8-B-H-N-O-U-V-_-e-k-l-q-r-x-~-------------------..........-.3.:.;.D.I.Q.Y.b.h.m.n.w.}............................./ / / /////%/&///3/9/:/;/2@2G2K2M2N2X2Y2`2b2g2{2222222222222222222222233 3 333'3(303136373=3I3R3S3Y3]3c3d3f3g3l3p3v3w3~3333333333333333333333333344 4 4 4444$4%4.4/484A4G4H4P4Q4V4W4_4h4m4n4u4v4{4|4444444444444444444444444455 5 5 555%5&5.575=5>5F5J5S5V5X5Y5`5a5f5g5n5p5}5~555555555555555555555555555666666'6(606163646<6=6E6F6P6Q6Y6]6`6a6f6g6i6j6r6s6z6|666666666666666666666666666666677777 7+7-78797B7C7D7E7P7Q7W7Y7^7_7i7j7r7t7z7{7777777777777777777777777777777888888!8"8(8)828384858?8@8H8I8O8R8[8\8d8q8t8x8z8{888888888888888888888889999 9 99999%9*9.9/9091999:9F9H9O9P9T9U9W9X9e9f9g9h9s9t99999999999999999999999999999::: :::::::":#:+:,:1:2:<:=:C:E:L:P:W:X:Z:[:b:c:l:p:v:w:y:z:::::::::::::::::::::::::::::::;;;; ; ;;;;;";#;-;.;6;8;=;>;G;H;P;Q;W;X;^;_;i;j;r;s;{;|;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<< < <<<<!<+<.<4<5<;<?<D<E<L<M<N<O<S<T<\<]<_<`<l<m<t<u<}<~<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<== ===== ="=#=)=+=1=4=<===?=@=G=I=O=R=Z=[=]=^=e=g=m=p=x=y={=|=================================>>>>>>>>> >,>->7>;>@>A>I>J>O>P>S>T>X>Y>^>_>e>g>o>p>u>v>{>|>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>??? ??@@@@@@@@@@@@CCCCCCCCCCCCF)F+F/F0F8FzHzIz{ {{{{ {F{G{H{I{{{{{{{{{~ ÊƊ͊Ί֊׊ڊۊ  !)+,-2356:;@AEFNPTUVW`ajlqr{| #$+,/0celnor{}~ÐŐː͐ѐӐאِڐݐ !đƑ̑Αґԑܑޑ !&'-/5678<>BDMOPSĒƒ˒͒Βђڒےܒݒ!#)+/1689<HIJKUVWXabmowxÓēǓ"$%(56ABIKOQ\]^_eglnrtxz{~bdhkxyBDMOPSjknoÖŖ˖͖іӖ֖ؖߖ "$-/78<>CELNQTWXZ^bctx—˗̗їҗܗݗ  !()2789DJMz!sunp)-r~(?FV]  > E g s  > I S Z n |  8 @ p x "9BW^v~MT0=E39QTij J!L!!a"0#2##6$^$`$'%*%%%%%%%%%& &"&)&7&&&&'e'f''''':(;((((((())) **v*x*++ ////o0q0w0000R11K2M2{22222222223'3I3R333333334A4G4h4m4444444445%575=5p55g6i677l8p888999D:8;;G<L<<<==-=1=K=O=i=m=P>S>4?6?^?`?@@@hAiAAAABBB&C'CrCCCC+D,DDD%E+FFGGGGLHNHsHuHHHIIOISIIIIIJJJJJJKK=K@K L LXLLMMMNKONOOOOOPP/P1PPPQ!QQQQQRRRR?SSTmUUU_VVVVVWXXYYYZ[[b[d[[[[K\\b]c]]]]U^^^^^p_q__T`W`k```7alaoaVb]b9c;cPccUfWfg ggVhWhhhh(i3iiiCjEjWj_jjjHkJkk;lelgllm1m;mSmWmm0no,o-oyoooo[pppppqqq9q[qdqqqqqq rr'rGr`rurrrrrrrrr ss#s$s-sDsLsMsWssss6t7tmtttttuuCvvvv=w@w xxIxLxxxxxy%y~yy{{u{w{{{{{S|U|||}}[}}}X~~~".T_[̃΃Ѓ_a~ÄĄńDŽ΄ЄلHJLjȈˈ̈ψЈӈԈ׈؈ۈ݈[ĊƊ*+kŋȋʋЋUmnOFHWYߑegQSM3333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333FESB+C:\My Documents\PROJEKTIRANJE SKLADI`TA.docFESB+C:\My Documents\PROJEKTIRANJE SKLADI`TA.docFESB+C:\My Documents\PROJEKTIRANJE SKLADI`TA.docFESB[C:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of PROJEKTIRANJE SKLADI`TA.asdFESB+C:\My Documents\PROJEKTIRANJE SKLADI`TA.docFESB+C:\My Documents\PROJEKTIRANJE SKLADI`TA.docFESB+C:\My Documents\PROJEKTIRANJE SKLADI`TA.docFESB+C:\My Documents\PROJEKTIRANJE SKLADI`TA.docFESB+C:\My Documents\Diplomski rad\skladiste.docFESB+C:\My Documents\Diplomski rad\skladiste.doc4]X *J~|r@2b[;; tdS]W xj= W 1c?*3k]EVX#"Lkbt H \7r! Rj']d/7!(4ETb1*0^`*Pl:+BjaV,RnU0bG5"^P6o8<u9i [;D;j9=fL=g>iC1~@gE^pgE,Fj"p"b58tT/aHYciCS]Rj'"q@qBqDqEqHq[qxqzq|q~qqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqr(r*r,r.r0r2r3r6rGrarcrergrirkrlrorurrrrrrrrrrrrrrrrrrr ssssssss$s5s7s9s;s=s?s@sDsMscsesgsisksmsnsvsys|s~ssss&{({<{={Zb~Äń̄΄Մքل 5:=ACFHKNRSVdhjmortwy|}ąƅɅ˅΅υ҅ "$%(8<>ACFHKMPQTgkmpruwz|ĆƆɆʆΆن݆ '+-/1469;>?C\`behkmpruvzÇŇLJɇ̇·Ї҇Շևڇ!%'*-024689=NSUXZ]_bdghlx|~Ȉ̈ЈԈ؈܈݈M@d4 "&(,./348<=BIJKLMNPQX[\_bcdefgijoqrstuxy{}[[]]]]]]]]L@@ @@@@4@@@ @$@(@*@,@0@2@4@H@P@T@\@`@b@j@l@t@|@~@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ @ @@@@(@@@4@@@@$@&@(@*@,@\@@0@d@UnknownG:Times New Roman5Symbol3& :Arial?5 :Courier New;Wingdings"1 hb&bFbFh|? !20ǘ2QPROJEKTIRANJE SKLADI`TAFESBFESB Oh+'0 $ @ L X dpxPROJEKTIRANJE SKLADITAROJFESBKTIESBESB Normal.dotJFESBl.d3SBMicrosoft Word 9.0I@Ik@M@r|@t]h| ՜.+,0 hp  FESBI ?ǘ PROJEKTIRANJE SKLADITA Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~    !Root Entry F@#Data u1TableM{WordDocument."SummaryInformation( DocumentSummaryInformation8CompObjjObjectPool@@  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q