Pregled bibliografske jedinice broj: 1176930
Hektorovićevo "Ribanje i ribarsko prigovaranje" od dramatizacije do intermedijalnosti i hibridnih formi
Hektorovićevo "Ribanje i ribarsko prigovaranje" od dramatizacije do intermedijalnosti i hibridnih formi // Dvadeset osmi Marulićevi dani (programska knjižica) / Jozić, Branko ; Lučin, Bratislav (ur.).
Split: Književni krug Split, 2018. str. 32-33 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1176930 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hektorovićevo "Ribanje i ribarsko prigovaranje" od
dramatizacije do intermedijalnosti i hibridnih formi
(Hektorović’s “Fishing and Fishermen's Talk” From
Dramatization to Intermediality and Hybrid Forms)
Autori
Žugić, Anamarija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Dvadeset osmi Marulićevi dani (programska knjižica)
/ Jozić, Branko ; Lučin, Bratislav - Split : Književni krug Split, 2018, 32-33
Skup
Colloquium Marulianum XXVIII. 450. obljetnica prvog izdanja Hektorovićeva "Ribanja i ribarskog prigovaranja"
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 20.04.2018. - 21.04.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Petar Hektorović ; Hrvatsko kazalište ; Intermedijalnost ; Dramatizacija
(Petar Hektorović ; Croatian theater ; Intermediality ; Dramatization)
Sažetak
U povijesti hrvatskoga kazališta brojna su se kanonska djela starije hrvatske književnosti sustavno prepoznavala kao materija koja zavrjeđuje ponovno zaživjeti u ruhu dramatizacije, nerijetko izložene postupcima prevrednovanja i aktualizacije, kako bi posredstvom kazališne igre uspostavila kontakt sa suvremenom publikom. Hektorovićevo se Ribanje i ribarsko prigovaranje u tom smislu nije podvrglo samo intervencijama na planu teksta nego se od 90-ih godina 20. stoljeća do danas njegova dramatizacija u cjelovitom ili fragmentarnom obliku pojavila i kao predmet dokumentarne radiodrame i kao filmska adaptacija kazališne predstave, a izvorni je tekst poslužio kao inspiracija za scenarij dugometražnoga filma, kojeg je realizacija tek u začetku. Uzimajući u obzir suvremene težnje k rekontekstualizaciji i jezičnoj aktualizaciji djela starije književnosti, autori dramatizacija "Ribanja" pažljivo su odmjeravali obilježja Hektorovićeva jezika i stila te su ga gotovo isključivo vezivali uz ambijent Hvara i tradiciju, ponajviše amaterskoga, hvarskoga kazališta. Između nekoliko ostvarenja ističe se dramatizacija, odnosno »scensko uprizorenje« Nikice Kolumbića, koje je nastalo na temelju spjeva i fragmenata drugih Hektorovićevih djela, zatim redateljska intervencija Marina Carića u predstavi Hvarskog pučkog kazališta, filmska adaptacija prema istom izvoru i naposljetku dokumentarna radiodrama Ljube Pauzina Od Hvara oblutak, također prema Carićevoj varijanti. Sa sviješću o postojećim varijantama, u ovom će se radu sagledati suvremene dramatizacije Hektorovićeva Ribanja, način na koji su se prepoznali dramaturški potencijali izvornoga teksta i njihov tretman u raznovrsnim (audiovizualnim) formama. Neće se zaobići ni problematizacija žanra s obzirom na pojmove intermedijalnosti i hibridnosti, kao ni propitivanje mjesta koje tekst "Ribanja" u toj problematici zauzima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
