Naslov
Suvremena hrvatska municipalna heraldika
(Contemporary Croatian Municipal heraldry)

Autori
Heimer, Željko

Izvornik
Hrvatska revija (1330-2493) (2019), 1; 3-38

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
municipalna heraldika ; municipal grb ; hrvatska heraldička baština
(municipal heraldry ; municipal coat of arms ; Croatian heraldic heritage)

Sažetak
Municipalna heraldika na području današnje Hrvatske naslijeđena iz austrougarskog razdoblja nastavila se rabiti između dvaju svjetskih ratova, iako su tada prihvaćena tek dva nova grba – grada Vinkovaca i grada Sušaka. Nakon Drugoga svjetskog rata novi režim sa sumnjom gleda na heraldiku i grbove, kao na ostatke feudalnog društva. Nova je socijalistička država, koja ih je u počeku sramežljivo prihvatila uz izmjene i dopune ideoloških simbola u njima, ubrzo prepustila zaboravu te se do pedesetih godina u praksi gube iz svake uporabe. U sedamdesetima se pomalo počinju prihvaćati simboli tadašnjih općina: »grbovi« (koji s tradicionalnom heraldikom često nemaju mnogo veze, nego unose elemente »pučke« i sovjetske simboličke prakse) te sve češće i zastave. Do kraja osamdesetih na području Hrvatske prihvaćeno je dvadesetak općinskih grbova i nekoliko pripadajućih zastava, uglavnom većih urbanih središta. U tri desetljeća slobodne hrvatske države slobodno se razvijaju tri živa heraldička područja – crkvena, zmajska i municipalna heraldika, dok su prve dvije u javnosti relativno nepoznate, posljednja je itekako prisutna u svakodnevnom životu. Osamostaljenjem Hrvatske municipalna heraldika prvo nastavlja od zatečenog stanja. Postojeći se »grbovi« i zastave, ako je moguće, deideologiziraju i kroatiziraju (uglavnom izbacivanjem crvene zvijezde i/ili njezinom zamjenom hrvatskim povijesnim grbom), a poneke općine prihvaćaju nove simbole, bez većeg reda i sustava. Uskoro je 1993. provedena administrativna reforma kojom je znatno povećan broj jedinica lokalne samouprave, koje se sada dijele na gradove i općine, a ponovo su uvedene stare hrvatske administrativne jedinice više razine – županije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Interdisciplinarne društvene znanosti, Povijest, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA