Pregled bibliografske jedinice broj: 1176558
Tradicijska glazba na tržištu u postsocijalističkoj Hrvatskoj: slučaj klapskog pjevanja
Tradicijska glazba na tržištu u postsocijalističkoj Hrvatskoj: slučaj klapskog pjevanja // Transformacija rada: narativi, prakse, režimi / Biti, Ozren ; Reana Senjković (ur.).
Zagreb: Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF), 2021. str. 317-339
CROSBI ID: 1176558 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tradicijska glazba na tržištu u postsocijalističkoj Hrvatskoj: slučaj klapskog pjevanja
(Traditional music on the market in post-socialist Croatia: the case of klapa singing)
Autori
Ćaleta, Joško
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Transformacija rada: narativi, prakse, režimi
Urednik/ci
Biti, Ozren ; Reana Senjković
Izdavač
Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF)
Grad
Zagreb
Godina
2021
Raspon stranica
317-339
ISBN
978-953-8089-67-1
Ključne riječi
klapsko pjevanje, ekonomija i tradicijska glazba, prekarijat i tradicijska glazba
(klapa singing, economy and traditional music ; precarity and traditional music)
Sažetak
Namjera ovog rada je ukazati na specifičan slučaj transformacije neformalnog rada u formalni, ali prekarni oblik rada. Riječ je o klapskom pjevanju, koje je u socijalizmu isključivo amatersko. Pjevači su u ovom vidu tradicijske glazbe sudjelovali iz osobnog zadovoljstva. Čak i kad je postojala materijalna naknada, ona je bila simbolična te je pripadala vrsti rada i prihoda koji su poznati kao povremena dodatna zarada. Ekonomske promjene u postsocijalizmu, raspad industrija u primorskoj Hrvatskoj, gdje djeluje najveći broj klapa, gubitak radnih mjesta, a posebice posljednja ekonomska kriza, natjerali su brojne klapske pjevače amatere da iskoriste svoje pjevačke vještine kao osnovni adut za osobno i obiteljsko preživljavanje. Oni i dalje uživaju u svom pjevanju, ali sada njihovo slobodno vrijeme postaje radno vrijeme, koje je uvjetovano profesionalnim odnosom spram pjevačkih obaveza. Pjevanje iz „nužde“, koliko god se temeljilo na talentu i ljubavi prema glazbi, postaje iskoristiva vještina, novo, ali nestalno zanimanje koje im omogućava pristojan život. Pritom sudjeluju u tržišnom modelu specijaliziranih glazbenih događanja, poput pogreba, vjenčanja, ljetnih festivala, različitih javnih nastupa, proslava i zabava privatnih firmi ili tijela lokalne uprave, itd., koji je profesionalno organiziran i profitabilan. Studija slučaja klape, klapskog pjevanja poslužila je za primjer rastuće tendencije povezivanja tradicijskog glazbenog fenomena kao kulturnog kapitala s ekonomskim kapitalom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Profili:
Joško Ćaleta
(autor)