Pregled bibliografske jedinice broj: 1176394
Templari i ivanovci u Hrvatskoj
Templari i ivanovci u Hrvatskoj, 2018., diplomski rad, diplomski, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1176394 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Templari i ivanovci u Hrvatskoj
(Templars and Hospitals in Croatia)
Autori
Hranj, Helena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
29.09
Godina
2018
Stranica
29
Mentor
Patafta, Daniel
Ključne riječi
templari, ivanovci, Hrvatska, srednji vijek
(Templars, Hospitals, Croatia, Middle Ages)
Sažetak
Osnutak viteških redova jedna je od značajnijih pojava u srednjem vijeku te predstavljaju ostvarenje križarskog duha Zapadne crkve. Viteški redovi su duhovno – viteške zajednice koje su nastale za vrijeme križarskih ratova, a povezivale su pravila redovničkog života i karitativnog rada s oružanom zaštitom hodočasnika te borbom protiv kršćanskih neprijatelja te kasnije i krivovjeraca. Dva najpoznatija viteška reda bili su templari, poznati i pod nazivom križari te ivanovci. Prvi susret templara s Hrvatima datira iz 1096./97. godine. Iz tog razdoblja datira i najstariji zapis o prolazu južnofrancuskih templara kroz Hrvatsku, koji dugujemo Rajmundu d`Aguilersu, kapelanu tuluškog grofa istog imena. Obično se dolazak templara u Hrvatsku povezuje s (diplomatički sumnjivom) ispravom hrvatsko – ugarskog vladara Bele II. iz 1138. kojom templarima daruje samostan sv. Gurgura u Vrani. S druge strane, ivanovci se u hrvatskim krajevima prvi put spominju tek 1184. godine kada im ninski biskup Matej dodijeljuje crkvu sv. Petra u Bojišću. Ipak, templari su najpoznatiji po zauzimanju Zadra 1204. godine u korist Mlečana kojima su bili dužni za prijevoz na njihovom pohodu u Četvrti križarski rat. O aktivnostima templara i ivanovaca u Hrvatskoj znamo jako malo. Poznato je da su se najviše istakli u izgradnji crkava, mostova i raznih utvrda. Iako se zbog nedostatka povijesnih vrela može malo što reći o njihovu udjelu u stvaranju hrvatske civilizacije, ipak možemo reći da su ovdje djelovali jednako kao i u svojim europskim zemljama. To možemo zaključiti raznim ispravama koje govore o njihovim sjedištima i posjedima koji su im bili dodijeljeni od strane biskupa i kraljeva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest