Pregled bibliografske jedinice broj: 1176383
Vrednovanje historiografskih djela Josipa Buturca o Požeštini
Vrednovanje historiografskih djela Josipa Buturca o Požeštini, 2019., diplomski rad, diplomski, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1176383 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vrednovanje historiografskih djela Josipa Buturca o Požeštini
(Evaluation of historiographical works by Josip Buturac on Požeština)
Autori
Siluković, Matej
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
12.07
Godina
2019
Stranica
45
Mentor
Patafta, Daniel
Ključne riječi
Josip Buturac, Požeština, historiografija, znanstveni radovi
(Josip Buturac, Požeština, historiography, scientific papers)
Sažetak
Jedan od najznačajnijih ljudi u novijoj povijesti koji je ostavio važan trag u historiografiji o Požeštini zasigurno je Josip Buturac. Svojim svećeničkim, ali i povijesno-arhivističkim angažmanom ostavio je vrijedan pisani trag o tome slavonskome kraju. Njegovo djelovanje nakon što je završio studije nije doduše ostvareno u tome dijelu Lijepe naše, no znanstveni fokus bio je usmjeren prema požeškoj kotlini u kojoj je proveo svoje djetinjstvo. Dakako, spomenuti znanstveni angažman nije bio isključivo, usko vezan samo za tu geografsku cjelinu, no kako ćemo vidjeti, ona ga je često inspirirala da baš o tim mjestima piše i istražuje. Stoga sam kao temu ovoga rada izabrao upravo historiografska djela Josipa Buturca o Požeštini. Kako bih dobio proniknuo u misao ovoga znanstvenika, uputio sam se i u arhiv u kojemu se nalazi njegova ostavština u sklopu franjevačkoga samostana u Požegi. Njegov lik prikaz je jednoga vrijednoga, no u svom vremenu moderna čovjeka koji je osjetio bilo naroda i duboko pronicao u razna kretanja na kulturološkome i drugim područjima. Svakako treba spomenuti kako je Buturac obavljao razne službe kao svećenik. Jedno vrijeme, točnije od 1953. do 1962. godine, predavao je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Također je bio i arhivar pri nadbiskupskoj kancelariji u periodu od 1941. do 1965. godine. Nadalje, veći dio svoga života proveo je pišući i istražujući povijest, što Požeškoga što drugih krajeva u kojima je živio i djelovao. Od vremena poslije Drugog vatikanskog koncila, odnosno od 1966. godine, pa sve do svoje smrti, proveo je kao dušobrižnik i duhovnik samostana milosrdnica u blizini Vrbovca.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
