Pregled bibliografske jedinice broj: 1176379
Dolazak franjevaca u kontinentalnu Hrvatsku u 13. stoljeću
Dolazak franjevaca u kontinentalnu Hrvatsku u 13. stoljeću, 2020., diplomski rad, diplomski, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1176379 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dolazak franjevaca u kontinentalnu Hrvatsku u 13. stoljeću
(The arrival of the Franciscans in continental Croatia in the 13th century)
Autori
Lukačević, Mislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
22.09
Godina
2020
Stranica
53
Mentor
Patafta, Daniel
Ključne riječi
franjevci, 13. stoljeće, kontinentalna Hrvatska, prvi samostani, gradovi
(Franciscans, 13th century, continental Croatia, first monasteries, towns)
Sažetak
Franjevački pokret od svojih početaka vrši značajnu ulogu u na pastoralnom, znanstvenom i vjerskom planu kako cijele Europe tako i Ugarsko-hrvatskog Kraljevstva. Već od Franjinog dolaska in partibus Sclavoniae početkom drugog desetljeća 13. novi Red se nastanjuje u gradskim sredinama i bitno svojim prisustvom utječe na njihov život. Franjevci se do kraja stoljeća nalaze i u (novim) gradovima kontinentalne Hrvatske u kojima ostaju ukorijenjeni do vremena osmanskih osvajanja. Njihova karizma kao pastoralnih suradnika kleru, ali i vrsnih odgajatelja i znanstvenika prihvaćena je i od strane vlasti što vidimo iz samostana koje utemeljuju plemići i kraljevi, ali i od strane puka koji ih rado dovodi u svoje sredine. Sa sigurnošću se može gledati na postojanje barem dvije provincije u današnjoj Hrvatskoj - sv. Serafina i sv. Marije čiji predstavnici zasigurno imaju aktivnu vezu sa ostatkom Europe kroz sudjelovanja na kapitulima i u upravi reda. Na žalost zbog manjka podataka ne možemo znati je li netko od franjevaca iz kontinentalne Hrvatske odigrao značajnu ulogu u teološkim previranjima i borbama koje je Red vodio kako možemo znati da su to činila braća slavonske provincije sv. Serafina što nam govori činjenica da je papa Nikola IV., odnosno Girolamo Masci, prije generalata bio na tom prostoru provincijal. U kasnijem razdoblju osmanskog prodora brojni izvori su uništeni te se danas možemo samo nadati da će se ipak uspjeti neki prijepisi pronaći. No usprkos tome iz daljnje povijesti u kojoj vidimo značaj koji su franjevci ostavili, možemo zaključiti kako su se oni od samih početaka puno više bavili pastoralom radom i to u gradovima koji su u 13. st. postali glavna društvena središta, što zbog trgovine , a velikim dijelom radi obrtnika. U takvim okolnostima su franjevci izabirali gradove za svoju službu navještenja Kraljevstva Božjega i obraćenja na pokoru. U gradovima su mogli živjeti svoj duh s pukom i djelovati pastoralno. U gradovima su započeli suživjeti s narodom u njegovoj svakodnevnici.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest