Naslov
Ideja, koncept i problematika fenomena križarskih ratova s naglaskom na bliskoistočne vojne pohode
(The idea, concept and problems of the phenomenon of the Crusades with an emphasis on the Middle East military campaigns)

Autori
Marko Matešić

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet - Teologija u Rijeci

Mjesto
Rijeka

Datum
23.09

Godina
2021

Stranica
81

Mentor
Patafta, Daniel

Ključne riječi
križarski pokret, križarski ratovi, križari, pravedni rat, bliskoistočni vojni pohodi
(crusading movement, crusades, crusaders, just war, Middle Eastern military campaigns)

Sažetak
Tema rada je pojava fenomena križarskih ratova. Njegov je cilj definirati križarske ratove te prikazati kako je stvoren križarski pokret. U radu je izložen proces nastanka prvotne zamisli križarskih ratova te definicija križara i više različitih vrsta križarskih ratova. Nadalje, u radu su prikazani negativni, ali i pozitivni aspekti križarskih ratova. Negativna dimenzija križarskih ratova su određeni ispadi i zločini pojedinaca te zastranjivanja i skretanja sa prvotnog ideala pokreta. Jedne od pozitivnih stavki su što je križarski pokret ojačao zapadnjačku svijest zajedništva i proširio europski vidokrug, a susreti s istočnjačkim narodima unaprijedili su znanost. Križarski ratovi bili su pokornički ratovi i bili su uvršteni u rang hodočašća s kojima su dijelili dosta obilježja. Ratna poprišta na kojima su se odvijali bilo je puno: prvenstveno prostor Svete zemlje i istočnog Sredozemlja, Španjolska, Baltik, Sjeverna Afrika, Ugarska, Poljska, Balkanski poluotok te Zapada Europa. Križari su se sukobili s muslimanima u Palestini, Siriji, Sjevernoj Africi, Španjolskoj, na području Egejskog mora te na Balkanskom poluotoku. Iz križarskog pokreta nastala su tri najpoznatija viteška reda: Templari, Ivanovci i Teutonci. Povod križarskih ratova svoje opravdanje je našao u vraćanju oduzetih područja u kršćanske ruke i ispravljanje nepravde. Legitimnost križarskog rata dan je od pape, a kako je bilo riječ o Kristovu pothvatu, neosporno je to bio sveti rat. Jedan dio križara polagao je zavjet, što ih je činilo da budu podvrgnuti Crkvi i papinu nadzoru. Njih se smatralo hodočasnicima, pa su tako dobivali povlastice koje su imali hodočasnici. Isto tako, križari su sebe vidjeli kao pokornike i kao takvi dobivali su potpuni oprost grijeha.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija, Povijest

POVEZANOST RADA