Naslov
Hegemonija, međuovisnost i suradnja
(Hegemony, Interdependence and Cooperation)

Autori
Habuš, Marijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Mjesto
Zagreb

Datum
24.11

Godina
2021

Stranica
70

Mentor
Mladić, Damir

Ključne riječi
Hegemonija ; Međuovisnost ; Suradnja ; Međunarodni režimi ; Međunarodne institucije ; Međunarodne organizacije ; Reciprocitet
(Hegemony ; Interdependence ; Cooperation ; International Regimes ; International Institutions ; International Organizations ; Reciprocity)

Sažetak
Realisti tvrde da racionalni izbor dovodi ili do hegemonije ili do sukoba, za razliku od institucionalista koji tvrde da je suradnja konačan ishod. Ovaj rad će pokazati točnost i jedne i druge perspektive jer racionalni izbor previđa suradnju i uspostavu međunarodnih institucija. Uvijek aktualni problem sukoba i suradnje država te anarhije i postojanja hegemona, važni su za razumijevanje današnje međunarodne zajednice i njezino funkcioniranje. Realizam kao najvažniji uzrok promjena u međunarodnim odnosima stavlja moć. Realizam je najstarija perspektiva koja promatra situacije kroz „najgori mogući scenarij“ i pokušava kontrolirati situaciju u međunarodnoj zajednici pa makar prisilom. Ponekad u političkim situacijama u međunarodnoj zajednici, pobjeda je važnija od dobrog uspjeha, odnosno problem relativne dobiti je prepreka međunarodnoj suradnji u sustavu u kojem vlada anarhija. Kako bi smanjili transakcijske troškove, neizvjesnost i probleme vlasničkih prava na međunarodnom tržištu, uspostavljaju se međunarodne institucije i međunarodni režimi čija pravila reguliraju ponašanje aktera u međunarodnoj zajednici, na korist svih uključenih, pod uvjetom da se svi pridržavaju spomenutih pravila. Funkcionalni argument uspostave međunarodnih institucija objašnjava kako su institucije uspostavljene sa zadaćom obavljanja određene funkcije koja je u trenutku uspostave bila potrebna. Zatvorenikova dilema je recimo primjer u kojem bi se suradnja trebala prekinuti, ali u stvarnosti jako dobro funkcionira jer države često pregovaraju o više stvari odjednom pa se njihova suradnja s vremenom ponavlja. Kod strategije milo za drago, države se mogu naći pod određenim okolnostima u situaciji u kojoj suradnja nije samo moguća, već i vrlo vjerojatna. Liberalni institucionalisti i njihovi neorealistički kritičari tvrde da postoje dva problema u mirnom funkcioniranju aktera u međunarodnoj zajednici: problem relativne dobiti i problem free-riders. Širenjem globalizacije i jačanjem međuovisnosti u međunarodnom sustavu prepoznata je važnost suradnje za ekonomski, politički, kulturni, zdravstveni, gospodarski, tehnološki, informacijski, komunikacijski i sve ostale aspekte napretka društva kao cjeline. Bez suradnje, teško je napredovati, no bez napretka u današnjoj međunarodnoj zajednici gotovo je nemoguće maksimizirati postojeću korist. U međunarodnom sustavu, akteri međusobno pokušavaju uspostaviti sigurne i stabilne odnose jer je okolina sama po sebi, anarhična i promjenjiva. Kako bi u tome uspjeli, pomažu im međunarodne institucije, međunarodne organizacije i međunarodni režimi koji jačaju suradnju, reguliraju međuovisnost i formiraju recipročan odnos između aktera u međunarodnoj zajednici. Rad će nas dovesti do najbolje opcije suživota u današnjem međunarodnom sustavu, dinamičnom i sklonom promjenama – hegemonije ili suradnje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija, Interdisciplinarne društvene znanosti

POVEZANOST RADA