Pregled bibliografske jedinice broj: 1176161
Suvremeni hrvatski heraldički blazon
Suvremeni hrvatski heraldički blazon // Peti kongres hrvatskih povjesničara - Krize, sukobi i solidarnost u povijesnoj perspektivi, Zbornik sažetaka / Agičić, Damir ; Galović, Tomislav ; Holjevac, Željko (ur.).
Zadar: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Zagreb ; Društvo za hrvatsku povjesnicu, Zagreb ; Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru, 2016. str. 79-80 (predavanje, recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1176161 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Suvremeni hrvatski heraldički blazon
(Contemporary Croatian Heraldic Blazon)
Autori
Heimer, Željko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Peti kongres hrvatskih povjesničara - Krize, sukobi i solidarnost u povijesnoj perspektivi, Zbornik sažetaka
/ Agičić, Damir ; Galović, Tomislav ; Holjevac, Željko - Zadar : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Zagreb ; Društvo za hrvatsku povjesnicu, Zagreb ; Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru, 2016, 79-80
ISBN
978-953-57296-1-7
Skup
Peti kongres hrvatskih povjesničara - Krize, sukobi i solidarnost u povijesnoj perspektivi
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 05.10.2016. - 08.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
blazon ; heraldika ; opis grba ; terminologija ; municipalna heraldika
(blazon ; heraldry ; coat of arms description ; terminology ; municipal herladry)
Sažetak
Hrvatska se heraldi ka terminologija razvija uglavnom tijekom XX. toljeća, no službeno i sustavno opisani grbovi i zastave na hrvatskom jeziku pojavljuju se tek po uspostavi Republike Hrvatske i ustrojavanju središnjeg stručnog nadzora nad usvojenim grbovima i zastavama jedinica lokalne samouprave kroz Povjerenstvo za davanje mišljenja za odobravanje grbova i zastava jedinicama lokalne samouprave pri Ministarstvu uprave. Rješenja o odobrenju grba i zastave jedinicama lokalne samouprave sadrže službene opise odobrenog grba i zastave izrađenog na temelju tručnog mišljenja Povjerenstva. Za razliku od opisa grbova i zastava u službenim dokumentima samih jedinica lokalne samouprave kao i drugim primarnim i sekundarnim izvorima koji ih uglavnom ponavljaju, a koji pišu u pravilu osobe bez heraldi kog znanja, opisi iz navedenih rješenja pokazuju vrlo veliki stupanj konzistentnosti u uporabi heraldičkog jezika, unatoč periodu dužem od dvadeset godina u kojem se takva rješenja izdaju. Proučeni su takvi opisi za više od polovine do sada odobrenih rješenja, koji omogućuju analizu opisa grbova odnosno prikazanih likova i relacija među njima. Upotrijebljeni elementi jezične sintakse opisuju simboličku sintaksu koja uspostavlja značenje grbova kao simbola identiteta. Pri tome se očituje uporaba u ranijoj literaturi uvriježene terminologije hrvatske heraldike, dok se za pojedine elemente uvode novi pojmovi (npr. složenost grba, podnožje, likovi svetaca, modificirajući i kombinirajući atributi ispred i iza lika). Analizom se pokazuju određene značajke hrvatske (povijesne i suvremene) heraldike koje iskazuju posebitosti u odnosu na klas čni zapadnoeuropski heraldički obrazac, kojeg hrvatska heraldika uglavnom slijedi. Dok se hrvatska heraldička literatura, a prije svega Zmaj ićev udžbenik Heraldika uglavnom bavi elementima blazona (tj. pojedinim likovima), izgradnja potpunog blazona - cjelovite rečenice koja opisuje međusobni odnos likova koji sačinjavaju grbovnu cjelinu do sada je bila prepuštena snalaženju povjesničara te ogledanju, uglavnom, na latinske i njemačke opise u izvorima ili u novije vrijeme engleske i francuske uzore iz strane stručne literature. Analizom korpusa žive heraldike utemeljene na hrvatskom blazoniranju, a koje pokazuje zrelu konzistentnost, omogućuje se izgradnja novog heraldičkog izričaja prilagođenog potrebama hrvatskog grboslovlja, odnosno omogućuje se standardizacija b lazo na koju budući istraživači mogu koristiti kao vodič u opisivanju povijesnih i novoizrađenih grbova.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Interdisciplinarne društvene znanosti, Povijest, Interdisciplinarne humanističke znanosti