Naslov
Neporezna davanja i njihov utjecaj na konkurentnost hrvatske poljoprivrede
(Non-tax benefits and their influence on the competitiveness of Croatian agriculture)

Autori
Bedeković, Mladena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
14.12

Godina
2021

Stranica
326

Mentor
Marković, Branimir ; Karačić, Domagoj

Ključne riječi
neporezna davanja ; parafiskalna davanja ; konkurentnost ; poljoprivreda
(non-tax benefits ; parafiscal levies ; competitiveness ; agriculture)

Sažetak
U Republici Hrvatskoj se u posljednjih desetak godina, uglavnom zbog gospodarskih pritisaka, veliki naglasak stavlja na neporezna davanja i parafiskalna davanja koji opterećuju poslovne subjekte. Jedan od problema sustava neporeznih davanja je u činjenici što među obveznicima plaćanja neporeznih davanja i parafiskalnih nameta, ali i među znanstvenom i stručnom zajednicom ne postoji jasno interpretirano terminološko određenje tih dvaju pojmova, a posljedično nije u potpunosti ni prepoznat utjecaj tih davanja na konkurentnost hrvatske poljoprivrede. Glavni predmet istraživanja su neporezna davanja koja predstavljaju svojevrsno opterećenje fizičkim i pravnim osobama s naglaskom na analiziranje neporeznih davanja i parafiskalnih nameta koji opterećuju poljoprivredni sektor. Osnovna svrha ogleda se u teoretskom rješavanju problema u okviru sustava neporeznih davanja te njihovoj sustavnoj analizi. Osnovni cilj istraživanja je temeljem provedene analize neporeznih davanja i parafiskalnih nameta odrediti njihov utjecaj na konkurentnost hrvatske poljoprivrede. Ciljevi disertacije su također identificirati i okarakterizirati neporezna davanja te interpretirati njihovu namjensku upotrebu u okviru nacionalnog gospodarstva te ih kvantitativno prikazati kako bi se detektirali indikatori potencijalnih problema u sustavu neporeznih davanja. Cilj je i istražiti dosadašnja iskustva zakonodavne vlasti i institucionalne podrške neporeznim davanjima te predložiti model racionalizacije neporeznih davanja vezanih za djelatnost poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Empirijski dio istraživanja proveden je u tri faze, a dobiveni podaci obrađeni su deskriptivnom statističkom analizom, korelacijskom analizom i multiplom regresijskom analizom. U prvoj fazi provođenja istraživanja na prigodnom uzorku od 197 ispitanika (poljoprivredna gospodarstva te obiteljska poljoprivredna gospodarstva) dobiveni podaci pokazuju da najviše ispitanika smatra da su pojmovno neporezna davanja isto što i parafiskalni nameti. Istraživanjem je potvrđeno da neporezna davanja negativno utječu na konkurentnost hrvatske poljoprivrede te da ograničavaju daljnji razvoj poljoprivrede. Visoka pozitivna veza uočena je između visine prikupljenih prihoda s osnove neporeznih davanja JLP(R)S i indeksa razvijenosti županija u Republici Hrvatskoj. Učestalim izmjenama zakonskog i institucionalnog okvira neporeznih davanja smanjuje se konkurentnost hrvatske poljoprivrede, a dosadašnje strukturne reforme i mjere ukidanja/smanjivanja neporeznih davanja značajno utječu na rasterećenje poduzetnika koji se bave djelatnošću poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Druga i treća faza provođenja istraživanja provodila se metodom analize sadržaja internetskih stranica te pomoću dubinskog intervjua sa predstavnicima zakonodavne i institucionalne vlasti te predstavnicima nezavisnih strukovnih organizacija. Rezultati istraživanja pokazali su da kreatori i sukreatori zakonodavne i institucionalne vlasti pridonose uređenju sustava neporeznih davanja te da smanjenje i ukidanje neporeznih davanja utječe na povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Temeljem dobivenih spoznaja teorijskog i empirijskog istraživanja, predložen je model racionalizacije neporeznih davanja u okviru poljoprivrednog sektora koji je podložan raspravama znanstvene i stručne javnosti te kao takav može biti odgovarajuća polazišna osnova na kojoj se mogu temeljiti buduća istraživanja. Doktorska disertacija je strukturirana u šest poglavlja. U prvom poglavlju postavljen je problem te svrha i ciljevi istraživanja. U drugom poglavlju razrađen je teorijski koncept neporeznih davanja. Rezultati analize neporeznih davanja u Republici Hrvatskoj prezentirani su u trećem poglavlju. U četvrtom poglavlju prikazan je položaj hrvatske poljoprivrede s obzirom na konkurentnost te struktura neporeznih davanja u poljoprivrednom sektoru. U petom dijelu doktorske disertacije definiran je metodološki okvir empirijskog istraživanja te smjernice i preporuke za buduća istraživanja, a u šestom su dijelu izvedeni zaključci.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA