Pregled bibliografske jedinice broj: 1175798
Jezični ludizam u hrvatskoj dječjoj poeziji
Jezični ludizam u hrvatskoj dječjoj poeziji // Ludizam - Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća / Benčić, Živa ; Flaker, Aleksandar (ur.).
Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996. str. 303-328
CROSBI ID: 1175798 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jezični ludizam u hrvatskoj dječjoj poeziji
(Linguistic ludism in Croatian children's poetry)
Autori
Zalar, Diana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Ludizam - Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća
Urednik/ci
Benčić, Živa ; Flaker, Aleksandar
Izdavač
Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
1996
Raspon stranica
303-328
ISBN
953-6203-13-8
Ključne riječi
ludizam, poezija, dječja književnost
(ludism, poetry, childrens literature)
Sažetak
Rad je posvećen proučavanju moderne hrvatske dječje poezije, posebice njezine specifične poetike, koja je u jezičnome ludizmu pronašla uporište svoje originalnosti, specifičnosti i suvremenosti. Pri tom je pokušano dokazati da postoji specifičan koherentan odnos između vidljive ludičke struje razvidne u lingvističkom sloju tekstova odabranih autora - Zvonimira Baloga, Luke Paljetka, Paje Kanižaja, Stanislava Femenića, Josipa Ivankovića, Grigora Viteza- i refleksivne, figurativne i često nonsensne struje kojom hrvatski jezik teče u pjesništvu suvremenih dječjih pjesnika. Tako autorica nalazi analogiju između igara složenica u vlastitim imenima i nadijevanju neobičnih imena ; u igrama fonema i onomatopeje s "ozvučivanjem" pjesama, igrama sa "šuškavim" konsonantima ; u igrama jednakim fonemskim skupinama, itd. Tvorbene igre kraćenjem i njima neke suprotnosti udružuju se sa stvaranjem pjesama zagonetalica ; dijalektalna riječ u pjesmi kao "gost" jezičnom standardu povod je da se na različite načine upoznaju dijalekti koje djeca poznaju i govore kod kuće, a tako je i sa žargonom ; najmalobrojnija, ali i najzanimljivija su ostvarenja slikovne poezije. Ona imaju svoju povijest i posebnu poetiku, što je u radu i izneseno. Ovo ispreplitanje dva sloja koji imaju sasvim zasebna polja iskazivanja i simbolike – jezičnoludičkog i figurativnog (pa i nonsensa) autorica naziva specifičnim dihroizmom kojim se očituje jezik hrvatskih dječjih pjesnika, osobinom da iz različitih smjerova gledanja pokazuju različita zanimljiva "lica", kako književno teorijsko, tako i lingvističko. Valja istaći da je odabrana tema bila zahtjevna sa oba sloja, a istodobno to je prvi znanstveni rad o ovoj temi uopće.
Izvorni jezik
Hrvatski